Doručak u Srijemu

Volimo lijepi Srijem, divno je doručkovat u njem

Hedonističko druženje uz srijemske pjenušce, domaće specijalitete, glazbu pod stoljetnim orahom privuklo je stotinjak gostiju koji su stigli na pjenušavi srijemski doručak u subotu, 28. lipnja 2025.! Doručak je održan kod Vina Papak Ilok, na najistočnijem vinogradarskom položaju Radoš, u organizaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije i Salona pjenušavih vina Zagreb.

U zelenilu srijemskih vinograda i polja suncokreta počelo se kušanje pjenušavih vina s raskošnim srijemskim doručkom uz glazbu „Dva i pol muškarca“. Na stolu je bilo od domaće pogače i „čvarkaša“, paštete od pačjih prsa i pileće jetrice sa spačvanskim tartufom. od mesnih narezaka kušala se tanka kobasica, debela kobasica, kulin, šunka odležana dvije godine, bilo je raznih sireva i voća – lubenice, breskve, šljive, domaći pekmezi i jogurti, a posebna atrakcija je bio veliki kotao u kojem su se pripremali čvarci!

Na vinskoj radionici „Slatko i plavo“ , naslijepo su se kušala predikatna vina – Traminac Iločkih podruma IBB 2019 i Graševina Papak IBB 2019 uz francuske plave sireve (Roquefort i Bleu d'Auvergne) i jedan poseban istarski s tartufima. U toj su sirnoj kombinaciji ipak su pobijedili Francuzi, iako je bijela čokolada s okusom ruže također bila posebno zanimljiva za nepce uz traminac koji miriše na – ružu.

Tijekom doručka održala se i vođena radionica slikanja Feel good & Paint, a u 13:00 održan je "En primeur Srijem", gdje su vinari predstavili neke nove (ili nedavno nagrađivane) berbe na tržištu (Chardonnay Čobanković, Graševina Lisca Buhač, Frankovka Papak i Cabernet franc Trs).

Više informacija: TZ Vukovarsko srijemske županije, visit@srijem-slavonija.com

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Domagoj Sever i Vedran Čuljak

 

Međimursko prošćenje u Zagrebu

Održano 30. Međimursko prošćenje u Zagrebu – slavlje zajedništva, vjere i tradicije

U organizaciji Društva Međimuraca u Zagrebu 29. i 30. 6. 2025., svečano je obilježeno 30. Međimursko prošćenje, koje je i ove godine okupilo stotine Međimuraca i prijatelja Međimurja iz cijele Hrvatske. Događaj, koji već tri desetljeća njeguje međimurski identitet u glavnom gradu, započeo je svečanim misnim slavljem u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu.

Svetu misu predvodio je dr. sc. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, rodom iz Donjeg Koncovčaka, koji je u nadahnutoj propovijedi istaknuo važnost zajedništva, očuvanja vjere i baštine. Glazbeni dio mise uveličale su Blanka Tkalčić, mezzosopranistica i dopredsjednica Društva Međimuraca u Zagrebu, koja je otpjevala misu i pjesmu “Međimurje kak si lepo zeleno”, te mlada glazbenica Katarina Mily izvedbom psalma.

Svečanosti su pridonjeli i članovi Zrinske garde, čijom je pojavom dodatno naglašena povijesna i kulturna dimenzija događaja. Nakon misnog slavlja, manifestacija se nastavila na Opatovini, gdje su posjetitelji imali priliku uživati u mirisima i okusima rodnog kraja.

Posebnu pozornost posjetitelja na Opatovini privukao je nastup KUD-a Mihovljan, koji je dojmljivo prikazao bogatstvo međimurske folklorne baštine. Publika je s oduševljenjem dočekala njihove tradicionalne nošnje, a svaki korak i pokret plesača nosio je u sebi duh Međimurja – skroman, ali snažan, duboko ukorijenjen u tradiciji i ljubavi prema rodnom kraju.

Međimurski OPG-ovi predstavili su bogatstvo domaćih proizvoda – od meda (Zoran Kožnjak) i cekera (žene Nedelišća) do vina (Martin Hren) , bučinog ulja, kolača (Marija Jančec), mesa z tiblice (Darko Đuran), ljutih umaka (Saša Preložnjak) i rukotvorina (Jadranka Bagladi) – stvarajući autentičan ugođaj zavičaja u srcu Zagreba.

Za veselu i srdačnu atmosferu pobrinuo se poznati međimurski kantor Vladimir Mihaljević, koji je izvedbom tradicionalnih pjesama rasplesao okupljene i podsjetio na toplinu i ljepotu međimurske glazbene baštine.

Među uzvanicima bio je i međimurski župan Matija Posavec, koji je pohvalio organizatore i istaknuo važnost ovakvih susreta za očuvanje identiteta Međimuraca izvan rodnog kraja.

“Ponosni smo što smo već tridesetu godinu zaredom uspjeli okupiti Međimurce i prijatelje Međimurja u srcu Zagreba. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali – od izvođača, Zrinske garde, župana Matije Posavca, naših OPG-ova, do svih posjetitelja koji su donijeli duh Međimurja u Zagreb. Ovo prošćenje dokaz je da je srce Međimurja uvijek živo i predstavljeno u gradu Zagrebu.“- istaknuo je Matija Kikelj, predsjednik Društva Međimuraca u Zagrebu

.Pripremio: Tomislav Radić

 

Dionice Žito Grupe

U petak 27. 6. 2025. u 9:00 sati počela je javna ponuda dionica Žito Grupe, vodeće poljoprivredno-prehrambene grupacije u Slavoniji. Riječ je o najvećem domaćem IPO-u kompanije u privatnom vlasništvu u hrvatskoj povijesti.

Javna ponuda odvijat će se do 9. srpnja 2025. i uključuje do najviše 6.651.920 dionica, koje bi u dioničarskoj strukturi nakon IPO-a činile minimalno 25% (+1 dionicu) vlasničkog kapitala društva ŽITO d.d. („Izdavatelj“). Ponuđene dionice mogu se steći u rasponu cijene od 18,50 EUR do 22,00 EUR po jednoj ponuđenoj dionici. Sukladno rasponu cijene, javnom ponudom ciljaju se prikupiti sredstva od približno 118 – 141 milijun eura.

Pravo na sudjelovanje u ponudi imaju radnici, mali ulagatelji i kvalificirani ulagatelji. Pojedinačni interes za stjecanje ponuđenih dionica u slučaju radnika i malih ulagatelja ne može biti manji od 300,00 EUR.

U roku od 2 radna dana od isteka razdoblja ponude, izdavatelj će utvrditi konačnu cijenu, Konačnu količinu i konačnu alokaciju u sklopu konačnih uvjeta koji će biti objavljeni na internetskoj straniciIzdavatelja i Zagrebačke burze d.d.Po završetku javne ponude, za sve dionice izdavatelja bit će zatraženo uvrštenje na Službeno tržište Zagrebačke burze d.d.

Mali ulagatelji mogu podnijeti upisnice za stjecanje ponuđenih dionica u poslovnicama Zagrebačke banke, putem E-RIZNICE i u poslovnicama Erste banke ili putem George Internet bankarstva. Radnici to mogu učiniti u poslovnicama Zagrebačke banke ili putem E-RIZNICE.

Žito Grupa ima oko 1.200 zaposlenika i vodeća je poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji. Najveći je proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja na domaćem tržištu. Kompanija upravlja s ukupno 17.800 ha obradivih površina, što je čini drugim najvećim obrađivačem poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, te otkupljuje urod s dodatnih 60.000 ha koje obrađuje 3.000 kooperanata.

U 2024. godini, Žito Grupa je ostvarila prihode od 335 milijuna EUR, uz rekordnu normaliziranu razinu EBITDA-e od 66,3 milijuna EUR. Grupa je u 2024. ostvarila EBITDA maržu od 19,8%. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija).

Realizacijom IPO-a prikupljena sredstva bi se koristila prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije. U sljedeće tri godine Žito Grupa planira 125 milijuna eura uložiti za investicije i akvizicije za potrebe organskog i anorganskog rasta. Investicije se namjeravaju rasporediti u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito Grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose. Tijekom proteklih devet godina Žito Grupa je već realizirala više od 200 milijuna eura investicija, a s novim investicijama dodatno namjerava osnažiti svoju tržišnu poziciju i omogućiti daljnji održivi rast i razvoj

Pripremio: Tomislav Radić

 

Ministar Vlajčić u Đakovu

Ministar Vlajčić održao radni sastanak u Državnoj ergeli Đakovo – najavljena nova ulaganja u zagrijavališta za konje te izgradnju Posjetiteljskog centra

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, 30. lipnja 2025. godine uz državnog tajnika Marinka Belju, održao je radnik sastanak s ravnateljem Državne ergele Đakovo i Lipik Nikolom Grizeljom, te njegovim suradnicima.

Na sastanku su predstavljeni izvještaji o radu ergela, realiziranim infrastrukturnim projektima te aktivnostima za nadolazeća razdoblja. Osvrnuli su se na protekla ulaganja u razvoj i modernizaciju ergele Lipik, gdje je potkraj 2024. godine završena prva faza izgradnje nove ergele na jezeru Raminac, uključujući tri nove staje, gnojnicu i prateću infrastrukturu u vrijednosti od 2,3 milijuna eura. Trenutno je u tijeku druga faza izgradnje, financirana sredstvima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s ukupnom investicijom od gotovo 5 milijuna eura.

„Hrvatska bilježi kontinuirani rast broja konja, a u 2024. godini zabilježen je porast od 1,5 %. S više od 2.300 lipicanaca i više od 800 vlasnika širom zemlje, Hrvatska zauzima drugo mjesto u svijetu po broju uzgojenih lipicanaca. Kako bismo osigurali vrhunske uvjete za uzgoj i očuvanje naše tradicije, nastavljamo daljnja ulaganja u razvoj i modernizaciju Državne ergele Đakovo. Planiramo značajna ulaganja u izgradnju zagrijavališta za konje te očekujemo realizaciju Posjetiteljskog centra ergele, koji će obogatiti turističku ponudu i doprinijeti promociji kulturne baštine Slavonije, Baranje i Srijema“, rekao je ministar Vlajčić.

Projekt „Posjetiteljski centar ergele Đakovo“ obuhvaća uređenje i opremanje prvog i drugog kata zatvorene jahaonice, uz uspostavu prostora za prezentaciju povijesti rada Državne ergele Đakovo i Lipik te nematerijalne kulturne baštine uzgoja lipicanaca u regiji Slavonije, Baranje i Srijema, a ukupna vrijednost investicije je oko 2,24 milijuna eura.

Na sastanku se razgovaralo i o planovima za rekonstrukciju i izgradnju novih objekata na lokaciji Ivandvor te je ministar Vlajčić u pratnji državnog tajnika Marinka Belje obišao lokacije Pastuharna i Ivandvor.

U 2024. godini Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osiguralo je i 478.000 eura za nabavku novog specijaliziranog kamiona i prikolice za siguran prijevoz konja, čime se dodatno pridonjelo kvaliteti i sigurnosti uzgoja.

Pripremio: Tomislav Radić

 

Europsko prvenstvo u lovnom streljaštvu

Hrvati prvi u gađanju letećih meta na 17. Europskom prvenstvu u kombiniranom lovnom streljaštvu

Reprezentacija Hrvatskog lovačkog saveza osvojila je 1. mjesto u gađanju letećih meta, u disciplinama trap i parkur na 17. Europskom prvenstvu u kombiniranom lovnom streljaštvu koje je od 27. do 29. lipnja 2025. prvi put održano u Hrvatskoj. Domaća reprezentacija slavila je s ukupno osvojenih 1912 bodova, drugi su bili Česi, a treći Slovaci s istim brojem bodova - 1900 bodova.

Europsko prvenstvo održano je u Bzenici na najmodernijem strelištu Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije, a okupilo je ukupno 160 natjecatelja iz 14 europskih zemalja (Austrija, Češka, Hrvatska, Finska, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švedska). Prvenstvo su zajednički organizirali Hrvatski lovački savez, Lovački savez Požeško-slavonske županije i FITASC, međunarodna federacija za lovno streljaštvo, a natjecalo se u četiri discipline: karabin, parkur, trap i trčeći vepar.

Gledajući ukupne bodove, novi europski prvaci u ekipnom natjecanju su Slovenci (Lovska zveza Slovenije) koji su ostvarili najveći zbroj bodova u sve četiri discipline - 3833 bodova. U pojedinačnom natjecanju, pobjedu je odnio Finac Pekka Seppä s ukupno osvojenih 786 bodova i tako postao novi europski prvak, drugi put za redom, drugo mjesto pripalo je Slovencu Boštjanu Sadeku s osvojenih 782 boda, a treće Poljaku Tomaszu Szymanskom sa 780 bodova.

Na Europskom prvenstvu nastupilo je i 10 ženskih predstavnica, a pobjedu je odnijela Šveđanka Cornelia Dagobert s 385 bodova, dok Hrvatska nije imala svoju predstavnicu. U kategoriji juniora nastupilo je 6 strijelaca a pobijedio je Slovenac Jan Garmut sa 745 bodova, dok je hrvatski predstavnik Nino Matak imao ukupno 678 bodova i završio je na petom mjestu. U kategoriji veterana, nastupilo je 15 predstavnika, a Slovenac Igor Piculin imao je najprecizniju ruku i osvojio 733 boda, drugo mjesto pripalo je Slovaku Viliamu Kocsisu sa 731 bodom, a treće Čehu Jaroslavu Cervenki sa 706 bodova.

Tijekom natjecanja održano je i polaganje ispita za licencu FITASC suca koju je prvi put dobio hrvatski predstavnik - Hrvoje Selak i tako postao prvi hrvatski FITASC sudac.

Svi rezultati na stranici: http://shootingscores.hu/eredmeny/mobile/375/open

Priptremio: Tomislav Radić

 

Mediteranska poljoprivreda u Splitu

Ministar Vlajčić potpisao Sporazum o uređenju i opremanju zgrade za smještaj studija Mediteranska poljoprivreda u Splitu i obišao požarom nastradala područja

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, 27. lipnja 2025. godine boravio je u radnom posjetu Splitsko - dalmatinskoj županiji, gdje je održao sastanak s rektorom Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Draganom Ljutićem i suradnicima te potpisao Sporazum o uređenju i opremanju zgrade za potrebe smještaja samostalnog studija Mediteranska poljoprivreda.

„Današnjim potpisivanjem Sporazuma u vrijednosti 150.000,00 eura, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osigurava financijska sredstva za uređenje i opremanje zgrade "Skalice" u Splitu, čime će se stvoriti moderna i funkcionalna infrastruktura za studij koji je od iznimnog značenja za našu poljoprivredu i gospodarstvo ovog kraja. Osim infrastrukturnog razvoja, Sveučilište će u sklopu Akcijskog plana provoditi znanstveno-istraživačke aktivnosti s ciljem sprječavanja širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe, čime će se dodatno doprinijeti razvoju ekološki prihvatljivih i inovativnih pristupa u voćarstvu“, rekao je ministar Vlajčić.

Tijekom posjeta županiji, ministar Vlajčić je sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom i gradonačelnikom grada Omiša Zvonkom Močićem održao radni sastanak na temu šteta nastalih u poljoprivredi od posljedica požara te obišao pogođena područja, koja je 21. lipnja zahvatio požar na području Grada Omiša. Prema preliminarnim procjenama, požar je uništio nekoliko maslinika, a stradala je i uljara Orgula u Marušićima.

„Ministarstvo kontinuirano provodi programe državne potpore, među kojima i program nadoknade izgubljenog prihoda uslijed elementarnih nepogoda, uključujući i štete uzrokovane požarima. Obišao sam opožarena područja i razgovarali smo o daljnjim koracima te nakon utvrđivanja štete sagledat ćemo sve opcije na koji način ćemo pomoći poljoprivrednicima kroz nacionalna ili europska sredstva “, zaključio je Vlajčić.

Splitsko-dalmatinska županija jedna je od ključnih regija u maslinarskoj proizvodnji Republike Hrvatske sa 2.160 registriranih proizvođača i 2.934 hektara maslinika, što

čini više od 23% nacionalnih maslinarskih površina.

Pripremio: Tomislav Radić

 

Potpisan ugovor za rekonstrukciju 4,3 km ceste na Cresu - Beli -Predošćic

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u utorak, 27. svibnja 2025. boravio je na otocima Cresu i Lošinju gdje je sudjelovao na potpisu ugovora za rekonstrukciju cestovne dionice na Cresu te obišao aktualne cestovne projekte na Cresu i Lošinju.

Ministar Butković s predstavnicima Hrvatskih cesta, izvođača radova i predstavnicima lokalne vlasti, prvo je obišao radove na rekonstrukciji državne ceste DC101, odnosno proširenju državne ceste za trajektno pristanište Merag. Riječ je o projektu ugovorene vrijednosti oko 3,3 milijuna eura, na kojem su radovi počeli u listopadu prošle godine.

Zatim je u Gradu Cresu sudjelovao na potpisivanju ugovora za radove na projektu rekonstrukcije državne ceste DC100 na dionici Predošćica, duljine 2,2 km i izvanrednog održavanja dionice Beli – Predošćica, duljine 2,1 km na otoku Cresu. Ugovor za radove, vrijednosti 3.631.436,80 eura, potpisao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir s odabranim izvođačem radova, tvrtkom Colas Hrvatska d.d. u ime zajednice ponuditelja koju čine ta tvrtka i Asfalti Ptuj d.o.o.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković tom se prilikom zahvalio Hrvatskim cestama, investitoru projekta na svim pripremnim radnjama, kao i izvođaču radova za koje je rekao da se radi o renomiranim tvrtkama koje rade diljem Hrvatske. "Vjerujem da će uspješno završiti ovaj projekt koji će se raditi godinu dana. Ono što nam preostaje je nešto malo više od 5 km dionice Dragozetići – Beli, za koju bi sljedeće godine trebao biti spreman natječaj. Time bi onda u cijelosti bila izgrađena dionica te državne ceste, što mislim da je nužno.“, rekao je ministar Butković, spomenuvši kako ulaganja u cestovnu infrastrukturu na cresko-lošinjskom akvatoriju iznose oko 17 milijuna eura. Osim toga, rekao je, ulaže se i u niz projekata lučke infrastrukture, tako da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na ovom području jako prisutno.

“To je jedan od većih projekata u Primorsko-goranskoj županiji, a radovi napreduju prema planu s očekivanim završetkom do sredine 2026. godine. Zahvaljujem se na izuzetnoj suradnji s Gradom Malim Lošinjem koji je, uz Hrvatske ceste, aktivno uključen u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i investicijama u javnu rasvjetu. Grad Mali Lošinj sudjeluje s iznosom od 160 tisuća eura što je još jedan dokaz dobre suradnje. Također, suradnja na projektu obnove ulaza u Lošinj gdje smo zajednički obnovili nogostupe i cestu, pokazuje da možemo uspješno realizirati projekte od zajedničkog interesa“, izjavio je tom prilikom ministar Butković te se posebno zahvalio i Hrvatskim cestama, koje diljem Hrvatske obnavljaju i grade državne ceste.

Pripremio: Tomislav Radić