Nove kvote za strance

HGK priopćenje-

Zagreb, 27. srpnja 2017.

HGK podupire nove kvote za strance

„Pozdravljamo odluku Vlade o dodatnom odobrenju i povećanju kvota u građevinskom sektoru. Ta interventna i hitna mjera omogućit će očuvanje radnih mjesta u građevinskim tvrtkama koje će opstati na tržištu samo ako na vrijeme završe sve ugovorene poslove. No, tu ne treba stati. Mi ćemo zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i dalje raditi na stalnom obrazovanju i prekvalifikacijama radnika  te promicanju sustava dualnog obrazovanja koje će omogućiti budućim naraštajima da po završetku škole bude osposobljeni za izazovna i zahtjevna tržišta'', rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Dualno obrazovanje vidimo kao dugoročno rješenje jer se pokazalo da u Hrvatskoj postoji problem funkcioniranja tržišta rada, pa je u sustavu nastao neravnomjeran odnos između potrebne i educirane radne snage, pojašnjava Čagalj.

Naime, prošle je godine prvi put nakon 2005. po dvoznamenkastoj stopi porastao broj izdanih građevinskih dozvola i predviđene vrijednosti radova. U odnosu na 2015., u prošloj je godini za nekoliko postotaka porastao fizički obujam građevinskih radova, a prema trendu rasta izdanih građevinskih dozvola i vrijednosti novih narudžbi za radove, predviđa se sličan scenarij u budućem srednjoročnom razdoblju.

Poznato je kako građevinske tvrtke imaju velikih problema s nedostatkom kvalitetne radne snage i zato svakodnevno pokušavaju održavati stabilnim svoje poslovanje. Bez obzira na to što je broj nezaposlenih u Hrvatskoj još uvijek velik, hrvatski poslodavci na tržištu rada ne mogu pronaći dovoljan broj radnika s traženim vještinama i kvalifikacijama, posebice za građevinske poslove.

Postavlja se pitanje zašto dolazi do nedostatka kvalificirane radne snage u graditeljstvu. Odgovor je na to pitanje u tome što je sada građevinska aktivnost kudikamo ispod razine iz 2008. godine jer se posljednjih godina nije dogodio nikakav važan razvojni i investicijski zamah. Drugi je odgovor u tome što većina hrvatskih značajnih građevinskih tvrtki nije organizacijski i tehnološki prilagođena izmijenjenoj strukturi radova i snažnom pritisku inozemne konkurencije. Mikro i male građevinske tvrtke, koje u Hrvatskoj čine više od 90 posto, u želji za preživljavanjem na tržištu, brzo su se osposobile za energetsku obnovu zgrada, rekonstrukcije, adaptacije i manje investicijske zahvate.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku te ostalih izvora, u Hrvatskoj postoji samo sedam značajnih građevinskih tvrtki, među kojima su četiri u visokogradnji i tri u niskogradnji. Zaključuje se kako su se na tržištu najbolje snašle građevinske tvrtke koje i sa smanjenim brojem zaposlenih uspješno rade bez obzira na nove uvjete.

Osim toga, potrebno je izmijeniti i dopuniti neke članke u postojećem Zakonu o strancima kako bi se to područje fleksibilnije reguliralo. Većim uvozom inozemnih kvalificiranih radnika, kojih na hrvatskoj burzi jednostavno nema, građevinske tvrtke mogu postati konkurentnije, a sama usluga jeftinija.

S poštovanjem,

Služba za komunikacije

Rast duga

Rast bruto inozemnog duga u ožujku pod utjecajem izdavanja državne obveznice

Na kraju prvog kvartala ove godine bruto inozemni dug zemlje dosegnuo je iznos od 43,8 milijardi eura, što je 0,5 milijardi eura ili 1,1% manje nego na kraju istog razdoblja prošle godine. Time se nastavlja pad inozemne zaduženosti na godišnjoj razini, čiji se kontinuitet bilježi u posljednjih 16 mjeseci poduprt razduživanjem tvrtki i opće države te posebno banaka, čiji inozemni dug kontinuirano pada od svibnja 2012. godine. Štoviše, u posljednjih se 16 mjeseci stopa pada inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija kreće na razinama višim od 20%. Riječ je o nastavku utjecaja provedbe ekspanzivne monetarne politike pri kojoj se zbog poboljšanih uvjeta zaduživanja i dovoljne likvidnosti država i tvrtke sve više orijentiraju na financiranje na domaćem tržištu i u domaćoj valuti, što omogućuje i smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija.

Ipak, tijekom ožujka ove godine zabilježen je rast bruto inozemnog duga za 1,8 milijardi eura kao rezultat rasta duga opće države za 0,8 milijardi eura zbog izdavanja obveznice na inozemnom tržištu te rasta duga središnje banke za 0,9 milijardi eura zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove. Time je i ukupan bruto inozemni dug na kraju prvog kvartala ove godine bio za 2,1 milijardu eura veći nego na kraju prošle godine, čemu je najveći doprinos dao rast duga središnje banke (za 1,3 milijarde eura) i opće države (za 0,7 milijardi eura) uz rast duga na temelju izravnih ulaganja (za 33,1 milijun eura) te duga drugih monetarnih financijskih institucija (za 29,3 milijuna eura). Istodobno su ostali domaći sektori smanjili razinu svog inozemnog duga za 5,2 milijuna eura, unutar čega najviše javna nefinancijska društva (za 64,1 milijun eura), dok je dug privatnih nefinancijskih društava i ostalih privatnih financijskih institucija, osim monetarnih financijskih institucija, povećan za 33,0 odnosno 28,2 milijuna eura.

Rast bruto inozemnog duga zemlje tijekom ožujka primarno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. Riječ je o privremenom povećanju inozemnog duga opće države jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu. Stoga u ostatku godine očekujemo nastavak dosadašnjih trendova u kretanju bruto inozemnog duga, što će rezultirati daljnjim smanjenjem njegova udjela u BDP-u koji trenutno iznosi 93,5%. To će povoljno utjecati na smanjenje rizika zemlje, a time i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga.