Slana
jezera u Tuzli – jedinstvena u svijetu
Otvorena
je sezona kupanja na slanim Panonskim jezerima u Tuzli, jedinstvenima
u svijetu
Nekadašnje
središte industrijskog bazena, čiji su temelj ugljen i sol,
proizvodnja struje i kemijska industrija, za nepuna dva desetljeća
postalo popularno turističko odredište zahvaljujući slanim
Panonskim jezerima.
Zamisao
gradonačelnika Jasmina Imamovića (u neprekidnom mandatu od 2001.
godine) da usred grada, na mjestu zapuštene močvare, izgradi jezero
sa slanom vodom i tako sanira zemljište nastalo stogodišnjim
tonjenjem, kod mnogih je izazvalo nevjericu, ali i podsmijeh. Naime,
Tuzla zbog nekontrolirane eksploatacije soli ima problem s poniranjem
tla, uslijed čega su stradali brojni značajni objekti,
kulturno-povijesni spomenici, pa i cijela naselja.
To je
zaustavljeno prebacivanjem crpilišta slane vode na izvore izvan
grada. Na mjestu današnjih triju Panonskih jezera, koja su počela
nicati 2003. godine, potpuno su potonula naselja Džindić mahala,
Srpska varoš i Pavkuša, a znatno je stradao i nedaleki centar
grada.
Na
pojedinim mjestima zemljište je potonulo čak 17 metara a uz nastale
ruševine prirodno se počela formirati močvara.
‘Arhitekti
su predlagali da to područje prekrijemo jezerom u kojem bi plivali
labudovi, uz uređeni park i šetnicu’, kaže Imamović. ‘To se
lijepo činilo i zvučalo, ali meni su ipak draži ljudi pa sam se
zapitao zašto tu ne bi plivali ljudi.’
Ekipa
novinara uz Hrvatske nazočila je službenom otvorenju nove kupališne
sezone,a njihov posjet počeo je upoznavanjem Tuzle kroz
gastronomiju u hotelu Miris dunja, smještenom uz atraktivni pješački
most Pasarela, kojim se dolazi do zgrade Narodnog pozorišta. Za
kasni ručak najprije je poslužena hladna plata sa suhom junetinom,
sudžukom, goveđim pršutom i domaćim sirevima. Prije raznovrsnog
mesa s roštilja, kao toplo predjelo, bile su male sarme umotane u
listove raštike s umakom od vrhnja. Hercegovačka Žilavka Hepok
2017. ugodno se uklopila u gastronomsku ponudu.
Potom se
krenulo na Panonska jezera gdje se odvijao zabavni program. Noć
ranije nastupala je Crvena jabuka, a te večeri na pozornici su bili
sarajevski reperi, grupa Helem nejse i solistica Muhu.
Nakon
koncerta mlađa publika nastavila se zabavljati uz DJ zvuke urbane
svjetske i regionalne glazbe. Za to se pobrinuo današnji direktor
Panonike, Maid Porobić, koji je svojedobno bio popularni lokalni DJ
i gitarist grupe Terusi.
Drugi dan
boravka hrvatskih novinara u Tuzli počeo je posjetom glavnoj
gradskoj pijaci (tržnici). Na središnjem gradskom Trgu slobode, za
koji turistički vodič Slavica Mešić Vučinić kaže da je
najveći u BiH i da se gotovo cijele godine na njemu odvijaju razni
sadržaji.
Nešto
malo dalje nalazi se drugi izvor vode - Čaršijska česma -
podignuta u srednjem vijeku, a obnovljena potkraj prošlog stoljeća.
Dolazak u Tuzlu podrazumijeva i obilazak najtužnijeg gradskog
znamenja, spomen obilježja na malom trgu Kapija gdje je u proteklom
ratu od četničke granate smrtno stradao 71 civil, pretežito mlađeg
uzrasta, a ranjeno ih je 150. Uz nadu i želju da se takvo nešto ne
ponovi, postavljeno je obilježje s prigodnim stihovima pjesnika Maka
Dizdara.
Soni trg
ima ljepšu povijesnu priču. Njegovim središtem dominira
stilizirana fontana u obliku neolitske posude za iskuhavanje soli, a
slična tehnologija primjenjivala se od Rimljana do Osmanlija. Tek se
u doba Austro-Ugarske sol počela eksploatirati na industrijski
način.
Malo je
poznato da je književnik Meša Selimović (1910.-1982.) rođen u
Tuzli, gdje je i radio kao gimnazijski profesor, prije nego ga je
život odveo u Sarajevo i Beograd. Tuzla se svome piscu odužila
spomen sobom u sklopu Doma književnosti i regionalnom književnom
nagradom koja nosi njegovo ime.
Drugi je
veliki tuzlanski umjetnik, slikar Ismet Mujezinović (1907.-1984.),
inače zagrebački đak, koji je likovnu akademiju završio u klasi
profesora Joze Kljakovića, a potom se dodatno obrazovao na pariškoj
Sorboni. Obitelj je, nakon njegove smrti, gradu Tuzli darovala kuću
u kojoj je živio i stvarao. U njoj danas djeluje Međunarodni atelje
Ismet Mujezinović u kojem se često održavaju izložbe, koncerti i
ostali kulturni programi.
Meša
Selimović i Ismet Mujezinović, koji su prijateljevali za života,
ovjekovkečeni su skulpturama na Korzu, koje su postale i popularno
sastajalište - kod Meše i Ismeta. Impozantniji spomenik u Gradskom
parku dobio je bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić, (1338.-1391.).
Tuzla je
među najstarijim europskim gradovima s kontinuitetom življenja, od
oko 7000 godina, čemu svjedoče iskopine sojeničkog naselja, a čija
je replika postavljena na ulazu u Panonska jezera. Ona su, pak,
fenomen za sebe, jer Tuzlu čine jedinim gradom na svijetu čija se
slana jezera i plaže nalaze u samom centru. U dosadašnjih 19 godina
rada, Panonika je zabilježila 5,3 milijuna gostiju, a koliki je
turistički napredak najbolje govori to što je Tuzla ranije imala
samo tri hotela, a sada ih ima 35, uključujući i veliki Mellaine u
kojem je smješteno i slano lječilište. Ove sezone očekuje se oko
380.000 gostiju koji, osim sunčanja i kupanja, mogu uživati u
kulturnim i zabavnim sadržajima.
Amra
Jaganjac, direktorica Turističke zajednice grada Tuzle, spomenula je
brojne manifestacije i festivale u sklopu programa ‘Ljeto u Tuzli’,
a tendencija je da se to produži na jesen i zimu. Prvi nagovještaj
daje europsko okupljanje motorista u rujnu na Bike Festu, doći će
ih dođe na tisuće, a poznati su kao dobri gosti i potrošači.
Posjet
hrvatski novinara Tuzli završio je bogatom trpezom u restoranu
Lovac u sklopu jezerskog kompleksa, ali se ipak nije jela divljač
nego specijaliteti s roštilja od piletine, teletine i junetine. Uz
jelo se služilo vino Žilavka lanjske berbe hercegovačkog vinara
Nuića i Graševina Kutjevo, koja je među najpopularnija vina u
Bosni i Hercegovini.
Pripremio:
Tomislav Radić.
Foto:
FAMA, Mihael Šilac, Valter i Panonika