Studenac povećao prihode

Studenac koji je lani povećao prihode od prodaje za 22 posto, u 2025. godini planira ubrzati širenje poslovanja

Otvorenjem 140 novih trgovina i akvizicijom dodatnih 68 lokacija, maloprodajna je mreža dosegnula brojku od ukupno 1.443 trgovine u Hrvatskoj i Sloveniji

Studenac, jedan je od najbrže rastućih maloprodajnih lanaca u srednjoistočnoj Europi. U 2024. je godini ostvario konsolidirane prihode od prodaje u iznosu od 816,5 milijun eura, što je rast od 22 posto u odnosu na godinu ranije. Pokretači rasta bili su širenje maloprodajne mreže i rast prodaje na usporedivoj osnovi (LFL) od 11 posto. Tijekom 2024. godine Studenac je otvorio 140 novih trgovina, a akvizicijom dodatnih 68 lokacija maloprodajna je mreža dosegnula brojku od ukupno 1.443 trgovine u Hrvatskoj i Sloveniji.

„Studenac je u 2024. učvrstio svoju poziciju najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj po broju trgovina. Osim toga, akvizicijom slovenske Kee, pokazali smo svoju ambiciju vezanu uz širenje izvan Hrvatske Ondje smo započeli i s otvaranjem novih lokacija te tamošnjim kupcima predstavili trgovine pod brendom Stu.MARKET. Ove godine ubrzavamo organski rast i nastavljamo provoditi strategiju tržišne konsolidacije u Hrvatskoj i Sloveniji. U 2025. planiramo otvoriti više od 160 novih trgovina na oba tržišta. Glavni cilj poslovanja je dosegnuti 3400 trgovina do kraja 2028..“ istaknuo je Michał Seńczuk, predsjednik Uprave Studenca,

Pripremio: Tomislav Radić

 

Kazahstan i Hrvatska jačaju gospodarske veze

Gospodarski forum Hrvatske i Kazahstana održan u Astani potvrđuje sve jače ekonomske veze i otvara vrata novim investicijama i jačem partnerstvu. Dvadesetak hrvatskih tvrtki sudjeluje na forumu i B2B razgovorima s potencijalnim partnerima iz Kazahstana. Službeni posjet Kazahstanu predvodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a gospodarsko izaslanstvo organizirala je Hrvatska gospodarska komora.

EU je prvi trgovinski partner Kazahstana te najveći strani ulagač u Kazahstanu s oko 50 posto ukupnih neto izravnih stranih ulaganja, istaknuo je ministar Grlić Radman i pojasnio novi geopolitički kontekst.

„Nalazimo se u trenutku rasta obostranog interesa za suradnju između Europske unije i cijele Srednje Azije. EU planira velike infrastrukturne projekte u Srednjoj Aziji, u kojoj Kazahstan ima posebno mjesto zbog svoje veličine, gospodarske snage i bogatstva resursima. Potencijali su veliki. Na primjer, trans-kaspijski prometni koridor može skratiti kopneno putovanje dobara između Europe i Srednje Azije s 30-ak na samo 15 dana. Ovim posjetom želimo olakšati izravne kontakte hrvatskih i kazahstanskih gospodarstvenika te ispitati mogućnosti za sudjelovanje hrvatskih kompanija u razvoju zajedničkih projekata EU-a i Kazahstana,“ pojasnio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Robna razmjena Hrvatske i Kazahstana u 2024. godini iznosila je gotovo 376 milijuna USD, pri čemu je hrvatski izvoz bio nešto više od 54 milijuna USD, a uvoz čak nešto viši od 321 milijuna USD. Više od 93 posto uvoza čini nafta i naftni derivati, dok Hrvatska najviše izvozi čokoladu, kozmetičke preparate, lijekove i klimatizacijske uređaje. U skladu s izvoznim trendovima, interesima i razvojnim mogućnostima Kazahstana, hrvatske tvrtke u delegaciji pretežito dolaze iz prehrambene industrije, farmaceutike, te IT-a i digitalnih tehnologija.

Pripremio: Tomislav Radić

 

BYD stigao na hrvatsko tržište:

Proizvođač vozila nove energije (NEV), kineski BYD (Build Your Dreams), službeno je stigao na hrvatsko tržište. BYD posluje u više od 80 zemalja na šest kontinenata. Prošle je godine BYD zabilježio prihode od gotovo 100 milijardi eura, a za 2025. godinu je postavljen plan prodaje 5,5 milijuna vozila globalno.

Osnovan 1994. godine, BYD je proizvođač koji je razvio vlastite pogonske sustave, baterije, poluvodiče za automobile te motore i sustave za upravljanje motorima. U studenom prošle godine, BYD je dosegnuo proizvodni prag od 10 milijuna vozila nove energije. Kao tehnološka kompanija, BYD na istraživanju i razvoju zapošljava 120.000 inženjera i tehničara te svakog radnog dana podnosi više od 45 zahtjeva za nove patente. Kompanija zapošljava više od milijun ljudi diljem svijeta.

"U BYD-u, naša misija je učiniti održive tehnologije dostupnima što većem broju kupaca. Svako novo tržište u Europi stoga nam je iznimno važno, a uspostavljanje prisutnosti na hrvatskom tržištu predstavlja još jednu prekretnicu u našem širenju. Razvoj tržišta električnih vozila, kao i plug-in hibrida, u Hrvatskoj pokazuje pozitivan trend i ponosni smo što možemo ponuditi vrhunsku tehnologiju i inovativna rješenja kroz našu naprednu liniju vozila”, izjavila je Stella Li, izvršna potpredsjednica BYD kompanije.

Hrvatskim kupcima u početku su dostupna četiri modela: tri potpuno električna modela BYD SEAL, BYD SEAL U i BYD SEALION 7 te plug-in hibridni model BYD SEAL U DM-i i to putem distributera Auto Hrvatska i Harmony New Energy Auto Service Zagreb.

BYD SEAL je potpuno električna sportska limuzina koja koristi napredne tehnologije razvijene u BYD-u: e-Platformu 3.0, Cell-to-Body tehnologiju i 8-u-1 pogonski sustav. Arhitektura vozila spaja visoku dinamiku vožnje, naprednu tehnologiju, mogućnost dugog dometa i brzo punjenje. Vrhunski dizajn potvrđuje i nagrada iF Design Award 2023. godine.

BYD SEAL U je SUV verzija BYD SEAL modela koja nudi iste visoke standarde kvalitete, tehnologije i sigurnosti, uz dodatnu prednost višeg položaja vozača.

BYD SEAL U DM-i, prvi je BYD-ev plug-in hibrid u Europi sa Super DM (Dual Mode) tehnologijom koja nudi prednosti poput energetske učinkovitosti, niske potrošnje goriva, visokih performansi vožnje i udobnosti. DM tehnologija daje prednost električnoj energiji uz minimalno oslanjanje na gorivo čime ovaj model postiže doseg od 1080 kilometara kad je potpuno napunjen.

BYD SEALION 7 je SUV pune veličine s najbržim električnim motorom na svijetu u masovnoj proizvodnji, a dostiže čak 23.000 o/min. Namijenjen je kupcima koji traže sportski (0-100 km/h za samo 4,5 sekunde), obiteljski automobil s ekološkim karakteristikama. Poput SEAL-a, koristi e-Platform 3.0 i Cell-to-Body naprednu tehnologiju razvijenu u BYD-u.

Više informacija na https://www.byd.com/hr.

Pripremio: Tomislav Radić

 

Studenac povećao prihode

Studenac koji je lani povećao prihode od prodaje za 22 posto, u 2025. godini planira ubrzati širenje poslovanja

Otvorenjem 140 novih trgovina i akvizicijom dodatnih 68 lokacija, maloprodajna je mreža dosegnula brojku od ukupno 1.443 trgovine u Hrvatskoj i Sloveniji

Studenac, jedan od najbrže rastućih maloprodajnih lanaca u srednjoistočnoj Europi. U 2024. je godini ostvario konsolidirane prihode od prodaje u iznosu od 816,5 milijun eura, što je rast od 22 posto u odnosu na godinu ranije. Pokretači rasta bili su širenje maloprodajne mreže i rast prodaje na usporedivoj osnovi (LFL) od 11 posto. Tijekom 2024. godine Studenac je otvorio 140 novih trgovina, a akvizicijom dodatnih 68 lokacija maloprodajna je mreža dosegnula brojku od ukupno 1.443 trgovine u Hrvatskoj i Sloveniji.

„Studenac je u 2024. učvrstio svoju poziciju najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj po broju trgovina. Osim toga, akvizicijom slovenske Kee, pokazali smo svoju ambiciju vezanu uz širenje izvan Hrvatske Ondje smo započeli i s otvaranjem novih lokacija te tamošnjim kupcima predstavili trgovine pod brendom Stu.MARKET“, Ove godine ubrzavamo organski rast i nastavljamo provoditi strategiju tržišne konsolidacije u Hrvatskoj i Sloveniji. U 2025. planiramo otvoriti više od 160 novih trgovina na oba tržišta. Glavni cilj poslovanja, dosegnuti 3400 trgovina do kraja 2028., nije se promijenio. “, istaknuo je Michał Seńczuk, predsjednik Uprave Studenca,

Pripremio: Tomislav Radić

 

U Velikoj Gorici održana edukacija o održivom i regenerativnom turizmu

U organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije i Veleučilišta Velika Gorica održan je edukacijski program „Održivi i regenerativni turizam“, koji je okupio predstavnike turizma, javnog i zdravstvenog sektora i akademske zajednice.

U dinamičnom programu, koji se odvijao kroz online i uživo susrete, sudionici su prošli kroz tematske cjeline koje su povezale teoriju i praksu, od ekonomskih i strateških temelja održivog razvoja, certificiranja i upravljanja odredištima, do zelene gastronomije, sigurnosti manifestacija i modela regenerativnog djelovanja.

Kroz radionice i mentorski rad, polaznici su imali priliku iz prve ruke oblikovati vlastite planove upravljanja destinacijom, utemeljene na stvarnim izazovima, lokalnim posebnostima i alatima suvremenog destinacijskog menadžmenta. Edukacija se nastavlja završnom fazom i prezentacijom radova u lipnju 2025. godine na međunarodnoj znanstveno – stručnoj konferenciji Dani kriznog upravljanja.

“Zagrebačka županija gradi svoju budućnost na znanju, partnerstvu i inovacijama. Ova edukacija je potvrda da zajedno možemo oblikovati zelenu, konkurentnu i otpornu turističku priču.” rekla je Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Polaznici su kroz edukaciju stekli konkretna znanja i alate za djelovanje ne samo kao promatrači, već kao aktivni nositelji promjena. Naučili su kako osmisliti turistički razvoj koji se temelji na suradnji i dugoročnoj viziji, kako valorizirati lokalne resurse kroz održive gastronomske modele i kratke lance opskrbe, te kako koristiti standarde i certifikacijske alate za učinkovito upravljanje odredištima. Osposobljeni su za razvoj sigurnih, odgovornih i inkluzivnih turističkih proizvoda koji stvaraju stvarnu dodanu vrijednost za zajednicu i okoliš.

Ovaj edukacijski program nije ponudio samo znanje već prostor za povezivanje, razmjenu ideja i oblikovanje konkretnih rješenja za budućnost turizma u Hrvatskoj.

Ripremio: Tomislav Radić

__________________________________________________

 

Koja je malvazija najbolja na svijetu

Najbolje malvazije imaju Damjanić, Dešković i Zigante Vero, terane Tomaz i Kozlović, prvi put proglašena najbolja žlahtina i muškat momjanski

Poznati su rezultati Vinistrinog 31. ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pića i 16. Svijeta malvazija. Best in Show za najbolju malvaziju osvojila je Justina Damjanić vina. Ta Malvazija istarska berbe 2019. titulu je ponijela među 350 malvazija koje su na ocjenjivanje pristigle iz osam zemalja.

Šampionskim titulama okitila su se Vina Dešković za najbolju mladu Malvaziju istarsku 2024., Zigante Vero za odležanu Malvaziju istarsku 2020., Vinarija Tomaz za najbolji mladi Teran 2024., Vinarija Kozlović za Santa Lucia Teran 2019., slovenski proizvođači Vinska klet Kralj za Refošk 2024. i Jogan za odležani Refošk 2020.

Prvi put u povijesti ocjenjivanja uvedene su i šampionske kategorije za žlahtine i muškate momjanske, a pobjedu su odnijeli Vinska kuća Pavlomir za Žlahtinu 2024. i Vina Franković za Muškat momjanski Luna d'Oro 2021.

Na ovogodišnjem ocjenjivanju dodijeljeno je ukupno sedam platinastih medalja vinima i jakim alkoholnim pićima koja su osvojila minimalno 95 bodova. Četiri platine osvojile su malvazije: Monemvasia-Malvasia, 2010., grčke vinarije Monemvasia, Malvazija San Salvatore, 2015. Benvenuti vina, Templara iz 2023., Vinarije Rossi, Malvazija istarska Grand Cru 1 iz 2020. Vina Brčić. Platinu je osvojio i Teran Barbarossa iz 2021., a još dvije platinaste medalje dodijeljene su u kategoriji jakih alkoholnih pića – Travarici Destilerije Rossi i Aurinom Fernet Amaru 78.

„Zlatnu medalju i ove su godine osvajala vina i destilati s najmanje 90 bodova, dok su ona s 95 i više bodova dobila platinastu medalju. U ocjenjivanju je sudjelovalo šest komisija, ukupno 30 stručnjaka – enologa, sommeliera, vinskih kritičara i nositelja prestižne titule Master of Wine. U prvoj fazi svaka komisija brojila je pet članova, dok su u drugoj fazi bile tri komisije“, kaže Luka Rossi, predsjednik udruge Vinistra.

Stručnost i profesionalnost osigurani su i tehničkim detaljima - koristile su se četiri vrste vinskih čaša, najčešće Riedel za malvaziju, a sva vina iz berbe 2020. i starijih prethodno su dekantirana u posebno odabranim Riedel dekanterima.

Lista rezultata Vinistrinog ocjenjivanja na web stranici: www.vinsitra.hr

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Merlo De Graia

 

SPAR Hrvatska u 2025. obilježava 20 godina poslovanja u Hrvatskoj

Dodjelom 20 automobila Citroen C3 službeno je završena najveća nagradna igra u Hrvatskoj, koju je taj trgovački lanac pokrenuo u povodu 20 godina poslovanja u Hrvatskoj.

Poslovanje u Hrvatskoj, SPAR Hrvatska počeo je otvaranjem prvog INTERSPAR hipermarketa u Zadru 2005. godine. Danas ima 140 trgovina i pozicionirao se među tri top trgovačka lanca.

“Ova godina zaista ima posebno značenje za sve nas u SPAR Hrvatska. Kada pogledamo unatrag i prisjetimo se posljednja dva desetljeća, vjerujem da svi u našoj organizaciji osjećamo ponos zbog puta koji smo prošli - zajedno s našim vjernim kupcima i dobavljačima. Upravo zato cijelu godinu obilježavamo brojnim aktivnostima”, izjavio je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatske.

Kompanija SPAR Hrvatska kontinuirano je ulagala u modernizaciju infrastrukture, uključujući završetak novog logističkog centra vrijednog 110 milijuna eura, u Klinča selima gdje su i dodijeljeni automobili sretnim dobitnicima.

Pripremio. Tomislav Radić

 

Coner iz Jabučete u Zagrebu

Bilogora, prije 20 godina nije bila poznata po vinogradarstvu i vinarstvu. To se mijenja jer je ekonomist Marijan Coner kupivši zemljište u Jabučeti kod Bjelovora, 2008. sa namjerom da se okuša u proizvodnji vina. Godinu kasnije počeli su sa sadnjom bijelih i crnih sorti: chardonnay, manzoni, sauvignon, graševina, traminac, muškat ottonel te pinot crni, lovrijenac i Zweigelt na 5.5 hektara. Šesnaqest godina kasnije vinarija ima 9 hektara vinograda na pozicijama u Jabučeti, Višnjevcu nekoliko kilometara dalje i manji vinograd kupljen je od vinara Ćaćije u Sv.Trojstvu. Od početka proizvodnje Coner je prodavo vino u vlastitim objektima, restoranu Franz i caffeu Piaf u Bjelovaru te u Vidalićima na Pagu gdje je restoran i apartmani Barbati. Poslijednih godina se sade novi nasadi u Višnjevcu (1500 trsova chardonnaya i 1/2 hektara scheurebe-a ( nastao križanjem silvanca i graševine). U vinogradu u sv.Trojstvu imaju i manju količinu portugisca.

Restoran i vinarija, najvećim dijelom pod zemljom, ima 100 mjesta a još 200 se nalazi u velikom staklenom dijelu zatvorene terase. Restoran Coner u Jabučeti omiljeno je mjesto Bjelovarčana (15 km udaljen). Iznad vinarije uz vinograde napravili su tri apartmana i pet soba najviše kategorije. Tu je veliko igralište za djecu, ZIP line i dio konjičke staze koja prolazi Bilogorom a taj je sport u ovome kraju jako razvijen. Vinarija je više puta osvajala zlata na regionalnim izložbama Vinodar za Graševinu 2022., u Zelini na izložbi vina Sjeverozapadne Hrvatske zlato za graševinu iz 2024. a na lokalnoj razini u Budrovcu 2024. bili su šampioni sa graševinom .

U Zagrebu, 14. travnja 2025. u prostoru Češkoga doma na promociji, kušalo sedam vina. Graševina 2023 , Chardonnay 2023 , Sauvignon 2023 , Traminac 2023 , Cabernet sauvignon 2023 i Klara Cabernet Sauvignon 2022.

Na predstavljanju koje je vodio novinar Vjekoslav Madunić, o vinima osim vlasnika Marijana Conera i Ante Galić voditelja proizvodnje u vinogradima i podrumu govorili su i sommelier Darko Lugalić te enolog Franjo Francem.

Graševina 2023. 12.1%alkohola i 5.8 g/L kiseline je elegantno vino sa malim alkoholom i dobrom kiselinom. Vino je žućkasto zelenkaste boje, osjeti se autentični okus jabuke. U mirisu osjeti se žuto cvijeće i malo trave. To vino bi lijepo pratilo hranu (bijela morska riba-oslić ali i pastrva, mladi sir i vrhnje, povrtna jela...

Drugo vino bilo je Sauvignon 2023. 12.1 alkohol i 5.5 g/L kiseline žute boje i izraženijih zelenkastih nijansi. Vino ima sortnu čistoću prepoznatljivu na nosu herbalnih nota/pokošena trava i bazga. U ustima lijepa svježina , vino je osvježavajuće. Za gastronomski dio Lugarić predlaže šparoge sa tjesteninom, rižoto od povrća, bijelu ribu i morsku i riječnu. I za ovo vino kao i sva druga na promociji je ustanovljeno da su školski napravljena , bez zamjerki.

Za traminac je enolog Franjo Francem kazao da ga je kušao na slijepo pomislio bi da je iz Iloka. Nema većeg komplimenta vinaru i njegovom enologu Saši Lukiću. Traminac također iz 2023. ima 14 % alkohola i 5.1 g/L kiseline. Vino je zlatno žute boje sa zelenkastim odsjajem. U mirisu osjete se ruže, med i lič. Blaga gorčina na kraju u okusu je dobrodošla. Uz ovo vino odgovara aromatična hrana gljive, vrganji, wok sa kozicama slatko ljutog okusa., rižoto od paškoga sira i tart od kruške i naravno štrudla od jabuka. Traminac je sorta koja ima veliki potencijal za tržište ali je u Hrvatskoj nažalost vrlo malo korišten.

Vino cuvee Iskra (ime vinarove unuke) 2023. sa 12.1 % alkohola i 5.2 g/L kiseline .Sastavljeno je od graševine, traminca i muškata žutog uz primjesu chardonnaya, sauvignona i manzonija! Namjera je bila proizvesti vino koje će biti pitko i poluslatko. Vino je žućkasto zelenkaste boje, intezivnog mirisa, finog voćnog karaktera marelica, breskva, dunja i dinja. . Uz ovo vino sommelier preporučuje pileću paštetu, đem od smokve, panatone, tart od kruške, štrudlu od jabuke. Ovakav tip vina se može piti od predjela do glavnog jela i slastice!

I Klara Cabernet sauvignon 2022. 13.5 alkohol i 6.5 g/L kiseline je vino lijepe crvene boje sa ljubičastim odsjajem, izraženih aroma divlje kupine i borovnice uz primjesu crne čokolade i kave.Vino je punog okusa i primjerene kiseline a osjete još tanini koji ne smetaju. Gastronomski prepruka su jela od tamnog mesa s roštilja: biftek, ramstek, janjetina.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić

 

Dogradnja luke Prigradica na Korčuli

11,5 milijuna eura za sufinanciranje dogradnje luke Prigradica na Korčuli

U Dubrovniku je 16. 04. 2025, potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava kojim će se sa oko 11,5 milijuna eura sufinancirati dogradnja luke Prigradica na Korčuli Potpisali su ga potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj Županijske lučke uprave (ŽLU) Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac.

To je projekt kojim će se dograditi i rekonstruirati postojeći glavni lukobran te radovi na vodovodu i električnim instalacijama.

Potpisivanju ugovora nazočili su i potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković ovom je prilikom je izjavio „Da Hrvatska nije članica Europske unije teško bismo mogli to sve financirati. Danas smo realizirali brojne projekte, nešto više od 500 milijuna eura uloženo je u obnovu lučke infrastrukture“, Ministar Butković je spomenuo i ugovor za izgradnju luke Perna u Orebiću, potpisan prošli mjesec, kao primjer nastavka velikog vala ulaganja diljem hrvatske obale.

Spomenuvši ostale projekte na području Dubrovačko-neretvanske županije koje su u izgradnji, poput luke Ubli na Lastovu i nove luke na Korčuli, ministar Butković dotaknuo se i brojnih drugih projekata koji su završeni te rekao kako je Dubrovačko-neretvanska županija prva po broju i po iznosu ugovorenih projekata.

„Luka je izgrađena početkom prošlog stoljeća s petsto metara operativne obale. Tada je to bila velika luka i do danas smo očekivali završetak tog projekta sa sjeverozapadne strane, kako bi se luka zaštitila“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar Bačić istaknuvši kako stanovnici Blata na Korčuli čekaju 114 godina na realizaciju projekta u Prigradici te da će se sada konačno taj projekt završiti i 500 metara operativne obale dovesti u funkciju.

Dubrovačko-neretvanski župan Dobroslavić istaknuo je važnost povezivanja otoka te je rekao kako je ovaj projekt posljedni projekt velikih ulaganja u lučku infrastrukturu, ali da ulaganja ne prestaju jer ostaju komunalne lučice i manji zahvati. „Uspjeli smo realizirati iznimno velik broj iznimno važnih projekata za naše otočane, za povezivanje naše županije i vrijedni su daleko iznad 100 milijuna eura. Neki veći projekti su Cavtat, Donje Čelo na Koločepu, Drače Trpanj Putnin Dominče Polačište Vela Luka, Ubli, Perna i evo Prigradica kao posljednja u nizu. Svi ovi projekti olakšavaju život našim sugrađanima na otocima“, naglasio je župan Dobroslavić.

„Imamo sezonsku katamaransku liniju, a završetkom dvije faze projekta stvorit ćemo uvjete za cjelogodišnju liniju. Time će porasti i kvaliteta života na otoku, ali i sigurnost luke“, izjavio je ravnatelj ŽLU Dubrovačko-neretvanske županije Banovac istaknuvši kako će se dogradnjom poboljšati maritimni uvjeti u luci Prigradica, a završetkom dogradnje otok Korčula će biti dobro povezan.

Dodajmo kako je uoči potpisivanja navedenog ugovora za luku Prigradica, članica Uprave Hrvatskih cesta d.o.o. Željana Šikić predstavnicima odabranog izvođača radova uručila 4 milijuna eura (bez PDV-a) vrijedan ugovor za projekt Izgradnje spojne ceste od državne ceste D118 do županijske ceste Ž6224, odnosno spojne ceste na luku Polačište na otoku Korčuli

.

Pripremio: Tomislav Radić

 

Potpisana četiri ugovora za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa

Ugovore za četiri projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa potpisali su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić s korisnikom projekta, tvrtkom Hrvatski Telekom d.d.

Hrvatski Telekom će partnerski provoditi projekte s gradovima Pulom i Vinkovcima te Opuzenom za područje gradova Metkovića i Ploča, općina Pojezerje, Kula Norinska, Slivno i Zažablja, te s Općinom Zmijavci za područje Grada Imotskog i općina Lokvičići, Podbablje, Proložac i Runovići.

Radi se o projektima vrijednosti gotovo 21,3 milijuna eura koji su odobreni u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, a sufinanciraju se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tim će se projektima izgraditi pristupne mreže vrlo velikog kapaciteta kombinacijom državnih potpora i vlastitih investicijskih sredstava operatora, čime će se omogućiti širokopojasni pristup od najmanje 100 Mbit/s svim kućanstvima, odnosno svim stanovima, poslovnim i javnim korisnicima.

Kad govorimo o postojanju interneta velikih brzina, to je osnovni preduvjet danas za ostvarenje i društvenih i gospodarskih koristi za građane i kućanstva. nema ni života, ni poslovanja i trebamo osigurati da i u ruralnim, ali i u slabije ruralnim područjima, gdje ne postoji komercijalni interes, da se osiguraju sredstva.“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković te naglasio kako tu na red dolazi država koja mora osigurati da se ljudima osigura jednakopravnost, odnosno da imaju internet i tamo gdje ima manje stanovništva. „U tom smislu mi smo kao Vlada usvojili Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture, na temelju njega Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa. Cilj je bio da kroz financiranje takvih i sličnih projekata za milijun stanovnika osigura brzi Internet.“, pojasnio je istaknuvši kako se paralelno s tim, također u skladu s Nacionalnim programom, gradi i nacionalna agregacijska širokopojasna infrastruktura u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes i to je projekt koji provodi državna tvrtka Odašiljači i veze.

„U prošlom financijskom razdoblju bilo je niz ugovora koje smo provodili zajedno sa Hrvatskim Telekom i ostalim operatorima. U djelu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti imamo još niz ugovora, koji se također provode i oni će se nakon potpisivanja ovog ugovora također provoditi i provesti brz internet do svakog djelića naše lijepe naše.“, izjavio je ravnatelj Jelić te istaknuo kako će se u sljedećim danima potpisati još ugovora.

O važnosti ovakvih projekata govorili su i članovi Uprave Hrvatskog Telekoma, ujedno potpisnici ovih ugovora, Boris Drilo i Saša Đuranović koji su istaknuli zadovoljstvo potpisivanjem ova četiri ugovora. „Oni dolaze kao dodatak na već tri potpisana ugovora u ovom valu investicija. Ovi su projekti pravi primjer korištenja fondova EU zbog toga što govorimo o sinergiji korištenja kapitala privatnog korisnika i fondova EU.“, rekao je Drilo istaknuvši kako su do sada kroz ovakve projekte spojili više od 150 tisuća kućanstava od 2020. do 2023.

„Ovi projekti su zahtjevni, ne daju puno vremena i zahtijevaju koordinaciju, naročito s vodstvima jedinica lokalne samouprave, raznih institucija, te Hrvatskih i županijskih cesta. Bitno je da cijeli proces glatko teče i da nema zastoja.“, rekao je Đuranović i dodao kako imaju iskustva u ovakvim projektima te vjeruje da rade dobru stvar za lokalnu zajednicu.

Dodajmo kako bi ova četiri ugovora za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa trebala biti završena do kraja lipnja 2026. godine.

Pripremio: Tomislav Radić