Hrvatska među zemljama koje prednjače u nepovoljnim kretanjima javnog duga

Zagreb, 22. srpnja 2015. - Prema podacima Eurostata, dug opće države u Europskoj je uniji u prvom kvartalu ove godine dosegao razinu od 88,2 % BDP-a, što je 1,3 postotna boda više nego u posljednjem kvartalu prošle godine te dva postotna boda više nego u prvom kvartalu prošle godine. Time je usporavanje negativnih kretanja, koje je bilo prisutno u prethodna dva kvartala, donekle narušeno, unatoč povećanoj fiskalnoj disciplini u najvećem broju zemalja članica. To je dijelom posljedica i dalje suzdržanoga gospodarskog rasta, koji nije dovoljno snažan da znatnije utječe na kretanje udjela duga opće države u BDP-u, a dijelom je rezultat lakog i jeftinog zaduživanja zemalja pri povijesno niskim kamatnim stopama. U odnosu na prethodni kvartal, povećanje udjela duga u BDP-u zabilježeno je u petnaest zemalja članica EU (najviše u Belgiji, Italiji i Hrvatskoj), dok je istodobno smanjenje udjela zabilježeno kod dvanaest zemalja, pri čemu je ono bilo najizraženije u Grčkoj, Latviji i Litvi (nedostaje podatak za Irsku, dok je podatak za Hrvatsku privremen).

Udio duga opće države u BDP-u u prvom se kvartalu ove godine kretao između 10,5 % u Estoniji i 168,8 % u Grčkoj, pri čemu se Hrvatska, s udjelom od 87,7 %, nalazila na devetnaestom mjestu, vrlo blizu prosjeka EU. Riječ je ipak o izrazito visokoj opterećenosti dugom u Hrvatskoj, s obzirom na stupanj gospodarske razvijenosti i činjenicu da slične zemlje bilježe znatno niže udjele (Bugarska 29,6 %, Latvija 35,0 %, Litva 38,1 %, Rumunjska 38,4 %, Češka 42,4 %, Poljska 50,8 %, Slovačka 54,0 %, Mađarska 77,6 %, Slovenija 81,9 %). Uz samu visinu javnog duga, Hrvatsku obilježava i kontinuitet visokoga i dugoročno neodrživog rasta duga, što je posljedica kumuliranja kontinuirano visokih proračunskih deficita. Tako je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, javni dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 % dok je njegov udio u BDP-u istodobno narastao s 81,5 % na 87,7 %, odnosno za 6,2 postotna boda (prema visini godišnjeg porasta udjela duga u BDP-u, Hrvatska se pozicionirala na visoko drugo mjesto među zemljama članicama EU, nakon Bugarske čiji je dug povećan za 10 postotnih bodova). Očito je da se Hrvatska nalazi među zemljama s najizraženijim nepovoljnim tendencijama u kretanju javnog duga koje generiraju visoku potrebu za zaduživanjem (oko 20 % BDP-a), visoke troškove plaćanja kamata (oko 3,5 % BDP-a) te, povezano s tim, visoku ranjivost zbog naraslih rizika u vezi s promjenama tečaja i kamatnih stopa na svjetskomu financijskom tržištu. Na godišnjoj razini, javni dug kontinuirano raste od zadnjega kvartala 2008. godine, i u tom je razdoblju više nego udvostručen (povećan za 153,3 milijarde kuna), čime je njegov udio u BDP-u porastao s 38,9 % na 87,7 %.

Visoka razina i neodrživa dinamika rasta duga opće države jedan su od bitnih čimbenika neinvesticijskoga kreditnog rejtinga Hrvatske i uzrok njegova mogućega daljnjeg snižavanja, s obzirom na činjenicu da se u narednoj godini očekuje povećanje duga iznad razine od 90 % BDP-a. Stoga rješavanje pitanja koja generiraju neodrživ rast javnog duga, a prvenstveno fiskalne konsolidacije, niskoga gospodarskog rasta i vanjske ranjivosti, zahtijeva ubrzanu provedbu snažnih strukturnih reformi kako bi se stvorili temelji za zaustavljanje sada već zabrinjavajuće situacije s javnim dugom i omogućio održiv gospodarski rast. 

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Hrvatska je jedna od zemalja s najnepovoljnijim tendencijama kretanja javnoga duga. Drugim riječima, u prvom je kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, javni dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 %, dok je njegov udio u BDP-u istodobno dosegao visokih 87,7 %. To je porast od 6,2 postotna boda, a veći porast zabilježen je samo u Bugarskoj gdje je iznosio 10 postotnih bodova.“

Povećani porezni prihodi umanjuju deficit

Zagreb, 20. srpnja 2015. – Prema objavljenim podacima na temelju GFS 2001 metodologije, državni je proračun u prvih pet mjeseci ove godine ostvario 6,7 % manje ukupne prihode uz 12,4 % manje ukupne rashode u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je rezultiralo 3,7 milijardi manjim deficitom. Pritom treba uzeti u obzir činjenicu da u proračunskim prihodima od početka ove godine nisu sadržani prihodi povezani s djelatnošću HZZO-a (doprinos za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskoga zdravstvenog osiguranja) te da u proračunskim rashodima više nisu evidentirani rashodi HZZO-a, uključujući i dugove zdravstvenog sustava koje treba rješavati HZZO. Usto, podaci prema GFS 2001 metodologiji, za razliku od ESA 2010 metodologije, bitne za praćenje prekomjernog proračunskog manjka i utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža, temelje se na gotovinskom načelu i imaju uži obuhvat proračunskih subjekata. Stoga su oni tek indikativni za praćenje kretanja stvarnoga proračunskog manjka.

S obzirom na činjenicu da je od ove godine HZZO svrstan u izvanproračunske korisnike, jasnija se slika proračunskih kretanja vidi promatra li se kretanje proračuna središnje države koji uz državni proračun obuhvaća i izvanproračunske korisnike. U prvih pet mjeseci ove godine ukupni su prihodi središnje države ostvareni u iznosu od 48,9 milijardi kuna, istodobno su ukupni rashodi iznosili 54,4 milijarde kuna, što je rezultiralo proračunskim manjkom od 5,5 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prihodi su veći za 9,0 %, rashodi su porasli za 0,3 %, dok je proračunski manjak smanjen za 3,8 milijardi kuna. Očito je da je izlazak zemlje iz recesije uz pojačanu potrošnju povezanu s izmjenama izvršenim u oporezivanju dohotka te s uspješnim početkom turističke sezone rezultirao povoljnijom situacijom u proračunskim prihodima generiranu prvenstveno rastom prihoda od poreza. Tako su u prvih pet mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, porezni prihodi porasli za 8,4 % pod utjecajem rasta prihoda od potrošačkih poreza (PDV-a za 9,3 %, trošarine za 4,2%), ali je rast zabilježen i kod prihoda od poreza na dohodak (24,2 % unatoč poreznim izmjenama, ali s utjecajem drugačijega knjiženja godišnjeg povrata poreza), kao i kod prihoda od poreza na dobit za 14,2 % zbog povoljnijih poslovnih rezultata ostvarenih u prošloj godini. S druge strane, na rashodnoj se strani proračuna još ne naziru očekivani pomaci u strukturi državne potrošnje. Znatnije smanjenje primjetno je tek kod naknada zaposlenima koje su na razini središnje države smanjene za 19,6 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su troškovi korištenja dobara i usluga porasli za 17,3 %, a subvencije za 2,4 %. I nadalje proračunske rashode opterećuju visoki rashodi za kamate (na godišnjoj razini porasli za 0,5 milijardi kuna ili za 10,3 %) kao posljedica visoke razine i brzog rasta javnog duga.

U načelu, proračunska situacija u prvih pet mjeseci ove godine pruža naznake o nešto povoljnijoj situaciji s proračunskim manjkom u odnosu na prethodnu godinu, ali je to i dalje u većoj mjeri rezultat povećanja proračunskih prihoda, a u znatno manjoj mjeri rezultat ušteda na proračunskim rashodima. Pritom izostaje efekt provedbe strukturnih reformi koje bi jedine mogle osigurati svođenje deficita u dugoročno održive okvire. Stoga i ne iznenađuje posljednja promjena izgleda u kretanju kreditnog rejtinga zemlje sa stabilnih u negativne od strane agencije Standard & Poor`s koja je vođena dijelom i procjenom da će Hrvatska teško ostvariti smanjenje deficita u proporcijama koje se zahtijevaju u okviru procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U državnom je proračunu u prvih pet mjeseci ove godine ostvaren deficit koji je  3,7 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju lani. No to je nadalje u većoj mjeri rezultat povećanja proračunskih prihoda, a u znatno manjoj mjeri rezultat ušteda na proračunskim rashodima.“