Povećani porezni prihodi umanjuju deficit

Zagreb, 20. srpnja 2015. – Prema objavljenim podacima na temelju GFS 2001 metodologije, državni je proračun u prvih pet mjeseci ove godine ostvario 6,7 % manje ukupne prihode uz 12,4 % manje ukupne rashode u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je rezultiralo 3,7 milijardi manjim deficitom. Pritom treba uzeti u obzir činjenicu da u proračunskim prihodima od početka ove godine nisu sadržani prihodi povezani s djelatnošću HZZO-a (doprinos za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskoga zdravstvenog osiguranja) te da u proračunskim rashodima više nisu evidentirani rashodi HZZO-a, uključujući i dugove zdravstvenog sustava koje treba rješavati HZZO. Usto, podaci prema GFS 2001 metodologiji, za razliku od ESA 2010 metodologije, bitne za praćenje prekomjernog proračunskog manjka i utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža, temelje se na gotovinskom načelu i imaju uži obuhvat proračunskih subjekata. Stoga su oni tek indikativni za praćenje kretanja stvarnoga proračunskog manjka.

S obzirom na činjenicu da je od ove godine HZZO svrstan u izvanproračunske korisnike, jasnija se slika proračunskih kretanja vidi promatra li se kretanje proračuna središnje države koji uz državni proračun obuhvaća i izvanproračunske korisnike. U prvih pet mjeseci ove godine ukupni su prihodi središnje države ostvareni u iznosu od 48,9 milijardi kuna, istodobno su ukupni rashodi iznosili 54,4 milijarde kuna, što je rezultiralo proračunskim manjkom od 5,5 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prihodi su veći za 9,0 %, rashodi su porasli za 0,3 %, dok je proračunski manjak smanjen za 3,8 milijardi kuna. Očito je da je izlazak zemlje iz recesije uz pojačanu potrošnju povezanu s izmjenama izvršenim u oporezivanju dohotka te s uspješnim početkom turističke sezone rezultirao povoljnijom situacijom u proračunskim prihodima generiranu prvenstveno rastom prihoda od poreza. Tako su u prvih pet mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, porezni prihodi porasli za 8,4 % pod utjecajem rasta prihoda od potrošačkih poreza (PDV-a za 9,3 %, trošarine za 4,2%), ali je rast zabilježen i kod prihoda od poreza na dohodak (24,2 % unatoč poreznim izmjenama, ali s utjecajem drugačijega knjiženja godišnjeg povrata poreza), kao i kod prihoda od poreza na dobit za 14,2 % zbog povoljnijih poslovnih rezultata ostvarenih u prošloj godini. S druge strane, na rashodnoj se strani proračuna još ne naziru očekivani pomaci u strukturi državne potrošnje. Znatnije smanjenje primjetno je tek kod naknada zaposlenima koje su na razini središnje države smanjene za 19,6 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su troškovi korištenja dobara i usluga porasli za 17,3 %, a subvencije za 2,4 %. I nadalje proračunske rashode opterećuju visoki rashodi za kamate (na godišnjoj razini porasli za 0,5 milijardi kuna ili za 10,3 %) kao posljedica visoke razine i brzog rasta javnog duga.

U načelu, proračunska situacija u prvih pet mjeseci ove godine pruža naznake o nešto povoljnijoj situaciji s proračunskim manjkom u odnosu na prethodnu godinu, ali je to i dalje u većoj mjeri rezultat povećanja proračunskih prihoda, a u znatno manjoj mjeri rezultat ušteda na proračunskim rashodima. Pritom izostaje efekt provedbe strukturnih reformi koje bi jedine mogle osigurati svođenje deficita u dugoročno održive okvire. Stoga i ne iznenađuje posljednja promjena izgleda u kretanju kreditnog rejtinga zemlje sa stabilnih u negativne od strane agencije Standard & Poor`s koja je vođena dijelom i procjenom da će Hrvatska teško ostvariti smanjenje deficita u proporcijama koje se zahtijevaju u okviru procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U državnom je proračunu u prvih pet mjeseci ove godine ostvaren deficit koji je  3,7 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju lani. No to je nadalje u većoj mjeri rezultat povećanja proračunskih prihoda, a u znatno manjoj mjeri rezultat ušteda na proračunskim rashodima.“