Rast plaća nastavljen u listopadu

-HGK komentar-

Zagreb, 23. prosinca 2016.

Rast plaća nastavljen i u listopadu

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 7 681 kunu, što je 37 kuna više nego u rujnu te 65 kuna ili 0,9% više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u listopadu ove godine iznosila 5 642 kune i bila je 18  kuna veća nego u rujnu ove godine te 12 kuna ili 0,2% više nego u listopadu prošle godine. Riječ je o nastavku rasta plaća koji je na godišnjoj razini prisutan u svim ovogodišnjim mjesecima kao rezultat uspostave povoljnijih gospodarskih kretanja. Pritom ovogodišnja kretanja obilježava nešto viši rast bruto plaće u odnosu na neto plaću, što je povezano s iščezavanjem učinaka promjena u oporezivanju dohotka koje su od početka 2015. godine povećale razinu neto plaće. Iako još nisu objavljeni podatci o realnom rastu plaća, iz kretanja indeksa potrošačkih cijena može se zaključiti da je na mjesečnoj razini, pri porastu potrošačkih cijena, realan rast plaća bio nešto niži od nominalnog, dok su na godišnjoj razini nastavljena deflatorna kretanja koja podupiru viši rast realnih plaća. Stoga ocjenjujemo da je u listopadu na godišnjoj razini realna bruto plaća povećana za 1,4%, a realna neto plaća za 0,7%.

Na temelju obrade mjesečnih podataka proizlazi da je u prvih deset mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 7 724 kune, što je 1,8% više nego u prvih deset mjeseci prošle godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 658 kuna, što je nominalno 1,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Kontinuitet rasta plaća povećava raspoloživi dohodak stanovništva, a time i potrošnju kućanstava pa se i dalje bilježi rast prometa u trgovini na malo te rast potrošačkog optimizma. Povećanje osobne potrošnje podupire nastavak i dinamiziranje gospodarskoga rasta.

Gospodarski rast, ekspanzivna monetarna politika i potisnuta inflacija uz stimuliranje potrošnje podižu razinu plaća i u drugim europskim zemljama. Pritom, među sličnim zemljama, i u listopadu su razinu prosječne bruto plaće po zaposlenom višu od tisuću eura imale jedino Slovenija (1 568 eura) i Hrvatska (1 024 eura). Prema visini bruto plaće slijede Poljska (989 eura), Slovačka (960 eura), Mađarska (855 eura), Crna Gora (754 eura), Makedonija (536 eura) i Srbija (507 eura).

U narednoj godini očekujemo nastavak rasta plaća poduprt ubrzanjem gospodarskog rasta, učincima porezne reforme, povećanjem plaća u državnoj i javnoj upravi te povećanjem iznosa minimalne plaće za 156 kuna od početka 2017. godine. Pritom bi izmjene u porezu na dohodak trebale rezultirati povratkom brže dinamike rasta neto u odnosu na bruto plaću, slično kao što se to već dogodilo tijekom 2015. godine.

Hrvatske tvrtke osvajaju rusko tržište

Sardina, Eurocompany, Kaprina i Maraska ugovorile poslove vrijedne više milijuna kuna

Hrvatske tvrtke sklopile su višemilijunske ugovore s ruskim distributerima na međunarodnom sajmu prehrambene industrije World Food Moscow. Tvrtka Sardina ugovorila je nove narudžbe svojih proizvoda u vrijednosti od tri milijuna kuna preko ruskog distributera Hayat service-a, a tvrtka Kaprina zaključila je ugovore o prodaji dodataka prehrani u iznosu od milijun kuna putem svoje ruske podružnice Kaprina Moskva. Eurocompany je dogovorila suradnju s ruskom tvrtkom Be fresh u području prodaje orašastih plodova i suhog voća, dok je Maraska zaključila predugovor s distributerima za rusko tržište, a s izvozom se kreće početkom slijedeće godine.

„Nastup na ovom sajmu omogućuje sklapanje izravnih kontakata s ruskim partnerima, prije svega zbog plasmana proizvoda hrvatske prehrambene industrije na ovomu značajnom, velikom tržištu“, rekao je direktor Predstavništva HGK u Moskvi Jakov Despot, dodavši da će Predstavništvo, u suradnji s Veleposlanstvom RH te Predstavništvom HTZ-a, i dalje raditi na okupljanju i animiranju hrvatske poslovne zajednice, s ciljem daljnjeg učvršćivanje pozicije hrvatskoga gospodarstva na ruskom tržištu.

U okviru sajma, Predstavništvo HGK organiziralo je poslovnu konferenciju i B2B razgovore na kojima su sudjelovali brojni predstavnici hrvatskih i ruskih tvrtki. Potpredsjednik tvrtke Podravka za regiju Rusije i Zajednicu neovisnih država Damir Perlok predstavio je značajne poslovne uspjehe Podravke na ruskom tržištu. „Podravka je u posljednje dvije godine, zahvaljujući novom poslovnomu modelu, ostvarila najveći rast prodaje u posljednjih 20 godina“, istaknuo je Perlok naglasivši da upravo sada, u vrijeme političke i gospodarske krize, treba ostati ili doći na ovo tržište kako bi se osigurale dobre pozicije za budućnost.

Na zajedničkom izložbenom prostoru HGK, svoje proizvode uspješno su predstavili Podravka, Maraska, Mlinar, Zvečevo, Belje, Sardina Postira, Badel 1862, Eurocompany, Kaprina, Vegetariana, Fami i Anamarija Kava.

World Food Moscow održao se od 12. do 15. rujna u organizaciji Predstavništva HGK u Ruskoj Federaciji, uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Predstavništva Hrvatske turističke zajednice. To je vodeći i najstariji međunarodni sajam iz područja prehrambene industrije na tržištu Rusije i zemalja bivšega Sovjetskog Saveza, a posljednjih 20 godina sajam se potvrdio kao najznačajnije mjesto za promidžbu novih i postojećih prehrambenih proizvoda na ruskom tržištu. 

Hrvatska u Egipat izvezla roba gotovo 10 puta više nego uvezla

• Održan Hrvatsko-egipatski poslovni sastanak

„Premda uvozimo u Egipat deset puta više nego što iz njega izvozimo, postoji mogućnost za daljnje povećanje međusobne robne razmjene Hrvatske i Egipta uz nastavak tradicionalno dobrih i stabilnih gospodarskih odnosa“, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na otvaranju Hrvatsko-egipatskog poslovnog sastanka, održanog danas u Vijećnici HGK. „Ovaj je poslovni sastanak prilika da se predstave mogućnosti tvrtki dviju zemalja te ostvare međusobni kontakti, u čemu im HGK može pružiti podršku“, napomenuo je Kramarić. 

„Egipat je veliko i značajno tržište s 90 milijuna ljudi te pruža brojne mogućnosti tvrtkama za uspostavu poslovne suradnje i za investiranje, a upravo je današnji skup prilika tvrtkama da pronađu poslovnog partnera za suradnju“, rekao je predsjednik Egipatskog vijeća za održivi razvoj Motaz Raslan, koji je i predvodilo egipatsko poslovno izaslanstvo.

„Egipat se nalazi na strateški značajnom položaju i važna je zemlja za stabilnost u regiji. Također je i važan trgovinski partner Europskoj uniji i zemljama Mediterana“, rekla je voditeljica Službe za ekonomsku bilateralnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Emilija Vučinić-Margeta ističući partnerske odnose ministarstva i HGK, koja ima značajnu ulogu u promociji te nastupu hrvatskog gospodarstva u svijetu. Egipatska veleposlanica u RH Olfat Abdel Fattah Ahmed Farah, napomenula je da egipatsko Veleposlanstvo informirajući tvrtke može pružiti pomoć pri poslovanju na egipatskom tržištu.

„Najviše je potencijala za suradnju hrvatskih i egipatskih tvrtki u području drvo-prerađivačke i kemijske industrije, energetike, turizma, nafte i plina te razminiranja“, istaknula je voditeljica Odjela za investicije Sektora za međunarodne poslove HGK Svjetlana Momčilović dodajući  kako su lani Hrvatska i Egipat ostvarile 125 milijuna eura ukupne međusobne robne razmjene, što je za 13 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je u Egipat izvezla roba za 113 milijuna eura, ponajviše rezane drvne građe, naftnih ulja dobivenih od bitumenskih minerala itd., a dok je uvoz iz te zemlje bio 12 milijuna eura.  

O promjenama u egipatskom gospodarstvu nakon arapskog proljeća te egipatskim razvojnim potencijalima govorio je trgovinski ataše egipatskog Ministarstva za trgovinu i industriju Amr Adel ističući da je lani Egipat zabilježio rast BDP-a od 4,2 posto, dvostruko više nego  prethodnoj godini kad je rast iznosio 2,2 posto. U strategiji razvoja Egipta do 2030. godine planira se jači razvoj i ulaganja u području energetike, osobito obnovljivih izvora energije, edukaciji, zdravstvu, industriji, prometnoj infrastrukturi, razvoju elektromreže te investicijama u posebnim ekonomskim i specijaliziranim industrijskim zonama te novoj ekonomskoj zoni Sueskog kanala.

U okviru sastanka održani su i individualni poslovni razgovori između tridesetak hrvatskih i desetak egipatskih tvrtki i institucija. U egipatskom su izaslanstvu bile tvrtke iz sektora drvne industrije, rudarstva, obnovljivih izvora energije, prehrambene industrije, poljoprivrede, metalne industrije, energetike, kozmetičke industrije, brodskog prijevoza i ulaganja u nekretnine.

 

Kvote za uvoz radne snage nedostatne, građevinari radnike razgrabili u dva dana

 „Iako pozdravljamo odluku Vlade koja je uvažila zahtjev HGK, HOK-a, HUP-a i sindikata te odobrila dodatne kvote za zapošljavanje stranih radnika, nakon analize stanja na terenu utvrdili smo da su kvote nedostatne“, upozorava potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj te apelira prema Vladi RH da odobri kvote koje će zadovoljiti potrebe na tržištu rada.

„Suočeni smo s valom iseljavanja radnika iz Hrvatske. Odlaze nam čitave obitelji. Uz to što je ovo velik demografski, predstavlja i golem ekonomski problem. Naše gospodarstvo ne može biti konkurentno ako gospodarstvenicama ne osiguramo dostatnu radnu snagu“, kaže Čagalj.

Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditeljstva HGK, kaže da je kvota koju su građevinari dobili nedostatna jer tržište građevine trenutno traži nekoliko tisuća novih radnika, tako da bi se i kvote trebale odobravati u brojkama prema stvarnom stanju potražnje. „Kvota od 500 radnika neprihvatljivo je premala. Ta se kvota doslovce razgrabila u dva dana, što dovoljno govori o tome koliki je interes građevinskih tvrtki za radnicima svih građevinskih zanimanja“, rekao je Sirovec, dodavši da bi hitno trebalo povećati kvote za uvoz radne snage, što bi olakšalo poslovanje i pojačalo aktivnosti u građevinskom sektoru u kojem je trenutni nedostatak radne snage limitirajući faktor.

„Kvota odobrenih 70 vozača teretnih vozila u tekućoj je godini, iako nekoliko puta veća od prethodne, doista nedostatna za održivi razvoj hrvatskog prijevozništva koje je i uz to već osjetno manje konkurentno od onoga u neposrednoj blizini“, kaže Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK. Dodaje da je u posljednjih godinu dana došlo do odljeva kvalitetnog vozačkoga kadra iz Hrvatske, liberalizacijom tržišta pojedinih zemalja Europske unije, prije svega Njemačke. „Ne postoje precizni podaci o broju odlaska vozača – procjenjujem da je ih je otišlo oko tisuću“, smatra Vukadinović.

Prema Odluci o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2016., za nova zapošljavanja odobreno je 2300 dozvola. Najveći broj dozvola, njih 1500, pripao je sektoru brodogradnje. Mate Lukas, v. d. predsjednika Strukovne grupacije brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije HGK, smatra da je odobrena kvota od 1500 radnika dovoljna i da će članovi Strukovne udruge biti zadovoljni.

 

Boljim razumijevanjem akreditiva do uspješnijeg izvoza

Na seminaru „Osnove poslovanja s akreditivima - od sigurne realizacije posla do financiranja“ u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore (ICC Hrvatska) i HGK okupilo se više od stotinu gospodarstvenika, ponajviše iz proizvodnih tvrtki uključenih u međunarodnu trgovinu, koje posluju ili namjeravaju širiti poslovanje na međunarodnom tržištu.  

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić okupljenim gospodarstvenicima uvodno je predstavio projekte u sljedećem razdoblju, među kojima su razvoj inovativnog okruženja, dualno obrazovanje, podrška start-up tvrtkama, razvoj digitalne ekonomije, internacionalizacija poslovanja radi jačanja vanjske trgovine i izvoza, što je i osnovni cilj svake razvijene ekonomije te su stoga iznimno važna znanja iz područja vanjske trgovine. „Upravo zato planiramo razvoj komorske mreže gospodarskih predstavništva. Planirano je otvaranje predstavništva u Beogradu, Sarajevu, Beču, Milanu, Turskoj, Njemačkoj kao i u zemljama V4, dok se ove godine otvara  predstavništvo Komore u Šangaju“, kazao je Kramarić.

Glavna tajnica ICC-a Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić istaknula je kako će ova edukacija pridonijeti jačanju izvoza i internacionalizaciji poslovanja. Ukazala je na važnost kontinuiranog stručnog usavršavanja osobito u vanjskotrgovinskom poslovanju te sudionike upoznala s djelovanjem ICC Hrvatska i Međunarodne trgovačke komore. „Seminar je organiziran u suradnji sa Zagrebačkom bankom, istaknutom članicom ICC Hrvatska, koja ga je i inicirala te je prilagođen potrebama tvrtki s ciljem boljeg razumijevanja korištenja akreditiva i njegovih prednosti u međunarodnom poslovanju, a radi smanjenja rizika, sigurne naplate i financiranja“, kaže Skupnjak Kapić.

„Akreditiv je najčešće korišten instrument plaćanja i osiguranja plaćanja u međunarodnom poslovanju koji poslovnim partnerima pruža visok stupanj sigurnosti realizacije ugovorenog posla. Njegovo ugovaranje, kao instrument plaćanja pruža dodatne mogućnosti pregovora vezano uz uvjete, rokove plaćanja te mogućnosti financiranja putem otkupa akreditiva“, objasnila je direktorica Financiranja trgovine i izvoza u Zagrebačkoj banci Jana Novina Cukrov.

„Najsigurnija metoda plaćanja za uvoznika je najnesigurnija metoda plaćanja za izvoznika“, istaknuo je specijalist za Financiranje trgovine i izvoza Zagrebačke banke Tomo Jelić te dodao kako kod instrumenata izvršenja plaćanja banka ne preuzima na sebe rizik neplaćanja kupca (usluga banke), dok kod instrumenta osiguranja plaćanja banka preuzima na sebe rizik neplaćanja kupca (obveza banke).

Direktorica Servisa dokumentarnih plaćanja i garancija Zagrebačke banka Maja Bilić Orešković kaže kako je akreditiv neovisan o bilo kakvom ugovoru ili transakciji nastaloj između uvoznika i izvoznika ili uvoznika i akreditivne banke. „Predmet akreditivnog poslovanja su dokumenti, a ne roba ili usluga na koje se dokumenti odnose“, rekla je Bilić Orešković. Specijalistica za dokumentarna plaćanja Zagrebačka banke Ivana Uzelac pojasnila je najvažnije elemente u akreditivu – dokumente u podlozi, uvjete plaćanja (rokove i način plaćanja) te uvjete isporuke prema ICC Incoterms 2010.

Za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizaciju Općini Grožnjan 100% povrata novca iz IPARD-a

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 "Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10 000 stanovnika.Općini Grožnjan iz Istarske županije isplaćeno je 3.712.818,01kuna za izgradnju kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Završje. Do sada je u ovoj godini isplaćeno više od 210 milijuna kuna kroz IPARD program.

 

Lokalnim akcijskim grupama isplaćeno više od 374 tisuća kuna iz IPARD-a

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“. LAG-u Virovitički prsten isplaćeno je 136.438,32 kuna, LAG-u Petrova Gora 83.629,88 kuna, LAG-u Sjeverozapad 60.290,80 kuna, a LAG-u Vuka-Dunav 93.809,97 kuna. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Do sada je iz IPARD-a Lokalnim akcijskim grupama isplaćeno više od 24 milijuna kuna. 

Dodijeljen plavi dizel za 2016. godinu na kartice 85.184 poljoprivredna gospodarstva

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je pravo na potrošnju „plavog goriva“ za 2016. godinu, temeljem podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja u 2015. godini, sukladno Pravilniku o primjeni zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 156/13). 

Odobrene količine plavog goriva bit će dostupne poljoprivrednicima na karticama u ponedjeljak, 8. siječnja 2016. godine. Godišnju kvotu na karticama za plavi dizel poljoprivrednici mogu iskoristiti do 31.12. svake godine, a nova kvota im se dodjeljuje u siječnju sljedeće godine. Pravo na potrošnju „plavog goriva“ za 2016. godinu odobreno je za 85.184 poljoprivredna gospodarstva, a ukupna dodijeljena količina plavog goriva iznosi: 171.334.381,07 litara.