Dinamičan rast izvoza nastavljen i u deset prošlogodišnjih mjeseci

Unatoč očekivanjima da će se rast izvoza na godišnjoj razini u posljednjem kvartalu prošle godine usporiti, zbog nešto veće vrijednosti izvoza u posljednjem kvartalu 2014. godine u odnosu na prethodne kvartale, to se tijekom listopada nije dogodilo.

Tako je godišnja stopa rasta izvoza u prvih deset mjeseci i dalje iznosila visokih 11,6 %, više nego nakon prethodna dva mjeseca. Rast vrijednosti izvoza i nadalje je najviše poticala brodogradnja zbog koje je vrijednost izvoza ostalih prijevoznih sredstava povećana gotovo triput, a ostvarena je i značajna vrijednost izvoza gotovih metalnih proizvoda, prehrambenih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije.

Ovakvo kretanje izvoza pratio je i rast industrijske proizvodnje, najizraženiji kod ostalih prijevoznih sredstava gdje je u deset mjeseci prošle godine iznosio 36,1 % te kod proizvodnje prehrambenih proizvoda gdje je iznosio 5,3 %. Proizvodnja gotovih metalnih i farmaceutskih proizvoda istodobno je povećana približno 2,5 %. Jedan dio povećanog izvoza ipak je realiziran i povećanom trgovinom robama inozemnog podrijetla. Najizraženiji primjer takvog izvoza jest izvoz motornih vozila, osobito novih i rabljenih automobila, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine povećan za 40,7 %, i to najviše prema drugim članicama Europske unije. Pored izvoza automobila, na povećani izvoz ove djelatnosti znatno je utjecao i izvoz ostalih vozila te njihovih dijelova također popraćen rastom proizvodnje.

Unatoč oporavku proizvodnje, naftni su derivati zbog nastavka pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu bili proizvod kod kojeg se i dalje bilježio najveći pad vrijednosti izvoza. Točnije, vrijednost njihova izvoza na godišnjoj je razini smanjena za 16 %. Pad cijena sirove nafte bitno je utjecao i na kretanje vrijednosti ukupnog uvoza gdje je najveći rast zabilježen kod uvoza električne energije. Naime, vrijednost je ukupnog uvoza povećana za 6,5 % ili 7,2 milijarde kuna, a vrijednost uvoza naftnih derivata i djelatnosti rudarstva i vađenja pritom je smanjena za čak 3,7 milijardi kuna.

Stoga se može zaključiti da je, uz oporavak potražnje Europske unije, oporavak brodogradnje i olakšane trgovinske tokove nakon pristupanja Hrvatske EU, pad cijene sirove nafte u prošloj godini bitno odredio kretanje vrijednosti robne razmjene pa tako i razine robnog deficita. A deficit se tijekom većeg dijela prošle godine nije znatnije razlikovao od deficita u istim razdobljima 2014., pa je tako i u deset mjeseci bio samo 0,8 % manji.

       

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „U okolnostima povećane inozemne potražnje i niskih cijena nafte na svjetskom tržištu nastavlja se rast vanjskotrgovinske razmjene pri čemu je, u prvih deset mjeseci prošle godine, izvoz povećan za 11,6 %, a uvoz za 6,5%, ali je razina robnog deficita manja tek za 0,8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine“