Hrvatska u Egipat izvezla roba gotovo 10 puta više nego uvezla

• Održan Hrvatsko-egipatski poslovni sastanak

„Premda uvozimo u Egipat deset puta više nego što iz njega izvozimo, postoji mogućnost za daljnje povećanje međusobne robne razmjene Hrvatske i Egipta uz nastavak tradicionalno dobrih i stabilnih gospodarskih odnosa“, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na otvaranju Hrvatsko-egipatskog poslovnog sastanka, održanog danas u Vijećnici HGK. „Ovaj je poslovni sastanak prilika da se predstave mogućnosti tvrtki dviju zemalja te ostvare međusobni kontakti, u čemu im HGK može pružiti podršku“, napomenuo je Kramarić. 

„Egipat je veliko i značajno tržište s 90 milijuna ljudi te pruža brojne mogućnosti tvrtkama za uspostavu poslovne suradnje i za investiranje, a upravo je današnji skup prilika tvrtkama da pronađu poslovnog partnera za suradnju“, rekao je predsjednik Egipatskog vijeća za održivi razvoj Motaz Raslan, koji je i predvodilo egipatsko poslovno izaslanstvo.

„Egipat se nalazi na strateški značajnom položaju i važna je zemlja za stabilnost u regiji. Također je i važan trgovinski partner Europskoj uniji i zemljama Mediterana“, rekla je voditeljica Službe za ekonomsku bilateralnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Emilija Vučinić-Margeta ističući partnerske odnose ministarstva i HGK, koja ima značajnu ulogu u promociji te nastupu hrvatskog gospodarstva u svijetu. Egipatska veleposlanica u RH Olfat Abdel Fattah Ahmed Farah, napomenula je da egipatsko Veleposlanstvo informirajući tvrtke može pružiti pomoć pri poslovanju na egipatskom tržištu.

„Najviše je potencijala za suradnju hrvatskih i egipatskih tvrtki u području drvo-prerađivačke i kemijske industrije, energetike, turizma, nafte i plina te razminiranja“, istaknula je voditeljica Odjela za investicije Sektora za međunarodne poslove HGK Svjetlana Momčilović dodajući  kako su lani Hrvatska i Egipat ostvarile 125 milijuna eura ukupne međusobne robne razmjene, što je za 13 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je u Egipat izvezla roba za 113 milijuna eura, ponajviše rezane drvne građe, naftnih ulja dobivenih od bitumenskih minerala itd., a dok je uvoz iz te zemlje bio 12 milijuna eura.  

O promjenama u egipatskom gospodarstvu nakon arapskog proljeća te egipatskim razvojnim potencijalima govorio je trgovinski ataše egipatskog Ministarstva za trgovinu i industriju Amr Adel ističući da je lani Egipat zabilježio rast BDP-a od 4,2 posto, dvostruko više nego  prethodnoj godini kad je rast iznosio 2,2 posto. U strategiji razvoja Egipta do 2030. godine planira se jači razvoj i ulaganja u području energetike, osobito obnovljivih izvora energije, edukaciji, zdravstvu, industriji, prometnoj infrastrukturi, razvoju elektromreže te investicijama u posebnim ekonomskim i specijaliziranim industrijskim zonama te novoj ekonomskoj zoni Sueskog kanala.

U okviru sastanka održani su i individualni poslovni razgovori između tridesetak hrvatskih i desetak egipatskih tvrtki i institucija. U egipatskom su izaslanstvu bile tvrtke iz sektora drvne industrije, rudarstva, obnovljivih izvora energije, prehrambene industrije, poljoprivrede, metalne industrije, energetike, kozmetičke industrije, brodskog prijevoza i ulaganja u nekretnine.

 

Kvote za uvoz radne snage nedostatne, građevinari radnike razgrabili u dva dana

 „Iako pozdravljamo odluku Vlade koja je uvažila zahtjev HGK, HOK-a, HUP-a i sindikata te odobrila dodatne kvote za zapošljavanje stranih radnika, nakon analize stanja na terenu utvrdili smo da su kvote nedostatne“, upozorava potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj te apelira prema Vladi RH da odobri kvote koje će zadovoljiti potrebe na tržištu rada.

„Suočeni smo s valom iseljavanja radnika iz Hrvatske. Odlaze nam čitave obitelji. Uz to što je ovo velik demografski, predstavlja i golem ekonomski problem. Naše gospodarstvo ne može biti konkurentno ako gospodarstvenicama ne osiguramo dostatnu radnu snagu“, kaže Čagalj.

Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditeljstva HGK, kaže da je kvota koju su građevinari dobili nedostatna jer tržište građevine trenutno traži nekoliko tisuća novih radnika, tako da bi se i kvote trebale odobravati u brojkama prema stvarnom stanju potražnje. „Kvota od 500 radnika neprihvatljivo je premala. Ta se kvota doslovce razgrabila u dva dana, što dovoljno govori o tome koliki je interes građevinskih tvrtki za radnicima svih građevinskih zanimanja“, rekao je Sirovec, dodavši da bi hitno trebalo povećati kvote za uvoz radne snage, što bi olakšalo poslovanje i pojačalo aktivnosti u građevinskom sektoru u kojem je trenutni nedostatak radne snage limitirajući faktor.

„Kvota odobrenih 70 vozača teretnih vozila u tekućoj je godini, iako nekoliko puta veća od prethodne, doista nedostatna za održivi razvoj hrvatskog prijevozništva koje je i uz to već osjetno manje konkurentno od onoga u neposrednoj blizini“, kaže Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK. Dodaje da je u posljednjih godinu dana došlo do odljeva kvalitetnog vozačkoga kadra iz Hrvatske, liberalizacijom tržišta pojedinih zemalja Europske unije, prije svega Njemačke. „Ne postoje precizni podaci o broju odlaska vozača – procjenjujem da je ih je otišlo oko tisuću“, smatra Vukadinović.

Prema Odluci o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2016., za nova zapošljavanja odobreno je 2300 dozvola. Najveći broj dozvola, njih 1500, pripao je sektoru brodogradnje. Mate Lukas, v. d. predsjednika Strukovne grupacije brodogradnje, strojogradnje i metaloprerađivačke industrije HGK, smatra da je odobrena kvota od 1500 radnika dovoljna i da će članovi Strukovne udruge biti zadovoljni.