Dodijeljene stipendije Zagrebačke županije

Dodijeljene stipendije Zagrebačke županije

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić potpisao je ugovore o stipendiranju za školsku godinu 2018./2019. s 50 novih stipendista. Stipendije u iznosu od 500 kuna mjesečno dobilo je 30 učenika, dok je 20 studenata dobilo stipendije u iznosu od 1.000 kuna. Osim godišnjih stipendija, Zagrebačka županija je ove godine dodijelila i 21 jednokratnu novčanu pomoć za školovanje, koja za 12 učenika iznosi po 3.000 kuna, a za 11 studenata po 6.000 kuna.

Stipendiju nastavlja primati i 53 učenika te 55 studenata koji su zadovoljili uvjete za nastavak stipendiranja, što znači da će stipendiju Zagrebačke županije u školskoj godini 2018./2019. primati sveukupno 158 stipendista. Za tu svrhu Zagrebačka je županija osigurala 2.050.000,00 kuna.

Od 30 ovogodišnjih stipendija za učenike dodijeljeno je, prema kriteriju izvrsnosti 10 stipendija, a od toga 2 za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 20 stipendija, od čega 10 stipendija za deficitarna zanimanja kao što su autolimar, bravar, konobar, fasader, mesar, staklar, tokar i zidar.

Od 20 stipendija za studente, 10 stipendija je dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga 3 stipendije za zanimanje glazbenog smjera, a prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 10 stipendija.

200 novih vrtića u ruralnim područjima - najljepši božićni poklon najmlađima

200 novih vrtića u ruralnim područjima - najljepši božićni poklon najmlađima

 

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prisustvovao je danas, 21. prosinca 2018. godine u Zagrebu potpisivanju ugovora o financiranju 113 dječjih vrtića sa 612 milijun kuna koje je s osnivačima vrtića potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. Svečanosti potpisivanja prisustvovao je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić jer su demografske mjere u ruralnim područjima u fokusu rada ovog saziva Vlade.

 

„Naš je cilj da što više djece iz malih naselja u Hrvatskoj dobije pristup kvalitetnom predškolskom odgoju, a njihovi roditelji poticaj za povećanje obitelji te uvjete za ostanak u ruralnom prostoru. Ako ljudima ponudimo sadržaje koji ih inače privlače gradovima, živjeti u ruralnom području postat će izbor, a ne nužda.“ - izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao - „Fondovi EU koji su nam na raspolaganju pružaju nam priliku da obnovimo i izgradimo sve ono što nismo mogli prethodnih godina jer općine nisu imale novca za takve investicije. To su ulaganja u budućnost, u živote naše djece i opstanak hrvatskih ruralnih područja. Sljedeće godine očekujemo 200 funkcionalnih dječjih vrtića na hrvatskom selu.“

 

Ugovori su rezultat natječaja za operaciju 7.4.1. ''Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo“ Programa ruralnog razvoja vrijednog 1,3 milijarde kuna, a 860 milijuna kuna bilo je namijenjena isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića. Ostatak raspoloživog novca osiguran je za vatrogasne domove, sportske terene, javne prometne površine i sličnu infrastrukturu koja će ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad. Interes s lokalne razine bio je iznimno velik te je pristiglo puno dobrih projekata, a tražilo se i povećanje financijske omotnice za taj natječaj, što je Ministarstvo poljoprivrede i odobrilo, pa je raspoloživi iznos za vrtiće povećan.  Konačni broj projekata vezanih za izgradnju i obnovu vrtića bit će poznat po završetku cjelokupne obrade, očekujemo pozitivne odluke za još 30-ak korisnika.

“S današnjih 113 projekata za dječje vrtiće i prethodno ugovorenih 57 dolazimo do brojke od 170 vrtića s ukupnim iznosom potpore od 900 milijuna kuna. Posebno bih istaknula da je u zadnjih godinu i pol dana u okviru Mjere 7 Programa ruralnog razvoja RH ugovoreno 500 investicijskih projekata koji se provode u naseljima do 5.000 stanovnika. Takvim ulaganjima stvaraju se preduvjeti za ostanak i život u ruralnim krajevima.“ -  kazala je ravnateljica Agencije za plaćanja Matilda Copić.

 

Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. nije fokusiran isključivo na snažniji razvoj poljoprivrednih potencijala i veću konkurentnost hrvatskog agrara  već kroz Mjeru 7 otvara prostor za  ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje usluga koje unaprjeđuju kvalitetu života stanovništva kako bi i ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad. Općine i gradovi, s maksimalno do 5000 stanovnika, njihova trgovačka društva i javne ustanove, udruge koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo, te vjerske zajednice organizirane na lokalnom nivou i  lokalne akcijske grupe mogu  kandidirati projekte  izgradnje i/ili opremanja dječjeg vrtića, vatrogasnog doma, društvenog doma i kulturnog centra, planinarskog doma i skloništa, turističkog informativnog centra, dječjeg igrališta te objekata slične namjene.

 

Dosada je u okviru Mjere 7 potpisano ukupno 820 ugovora o financiranju s iznosom potpore od 1,47 milijarde kuna. Riječ je o izgradnji javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda; izgradnji nerazvrstanih cesta; izgradnji dječjih vrtića, vatrogasnih domova, tržnica, parkova i sportskih terena, te općenito planovima za razvoj jedinica lokane samouprave.

Blagi rast stope zaposlenosti, pad stope aktivnosti

Zagreb, 21. prosinca 2018.

Blagi rast stope zaposlenosti, pad stope aktivnosti

Podaci iz Ankete o radnoj snazi za treći kvartal pokazuju pozitivne trendove na tržištu rada, ali s uočljivim usporenjem dinamike u segmentu zaposlenosti. Naime, u trećem je kvartalu broj zaposlenih iznosio 1,689 milijuna, što je najviša razina od trećeg kvartala 2010. godine, ali ujedno samo 0,4% viša od one u istom kvartalu prošle godine. Time je godišnji rast nastavio usporavati s 4,6% u prvom kvartalu i 2,3% u drugom kvartalu, ali je na razini prva tri kvartala zajedno (2,4%) još uvijek bio viši nego u istom razdoblju prošle godine (1,7%).

Istodobno, broj se nezaposlenih i nadalje smanjuje dinamičnije u odnosu na rast zaposlenih te dinamičnije nego u prošloj godini. U trećem je kvartalu godišnji pad broja nezaposlenih iznosio 19,9%, a u prva tri kvartala 26,2%.

Ovaj nerazmjer kretanja u segmentu zaposlenosti i nezaposlenosti rezultira padom broja radno aktivnog stanovništva: u trećem kvartalu na godišnjoj razini za 27 tisuća (-1,5%), a na razini prva tri kvartala za 16,3 tisuće (-0,9%). Stoga je stopa aktivnosti (omjer radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva) pogoršana u odnosu na prošlogodišnji treći kvartal (s 52,2% na 51,6%).

Zbog izuzetno dinamičnog pada broja nezaposlenih, u trećem je kvartalu ostvarena niža stopa nezaposlenosti (7,3%) nego u istom razdoblju prethodne godine za 1,7 postotnih bodova. Stopa zaposlenosti zbog znatno usporenijeg rasta broja zaposlenih raste znatno usporenije te se u trećem kvartalu na godišnjoj razini povećala za samo 0,4 postotna boda.

Razlog dinamičnijeg pada nezaposlenih od rasta broja zaposlenih pojačana je emigracija i negativni demografski pokazatelji, problemi koji će, ako se trendovi ne promijene, postajati sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta. Naime, sve se veći problemi tržišta rada gomilaju na strani ponude u pogledu njenog općeg nedostatka i u pogledu njene nepovoljne kvalifikacijske strukture. To ujedno ograničava i dinamičniji pad stope nezaposlenosti koja je, unatoč značajnom smanjenju, u Hrvatskoj još uvijek među najvišima u EU (prema posljednjim podacima za listopad šesta najviša nakon one u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Cipru). U odnosu na stanja otprije deset godina, svi su pokazatelji lošiji osim broja nezaposlenih koji je sada nešto niži, ali je stopa nezaposlenosti unatoč tome nešto viša.

Hrvatski obrtnici u Münchenu

U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) održan Info-forum „Hrvatsko gospodarstvo na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu (IHM)“ na kojem je najavljen nastup hrvatskih obrtnika. Hrvatski obrtnici uz potporu HOK-a i u 2019. godini izlagat će na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu, jednom od najvećih takve vrste u svijetu

Sanja Želinski-Matunec, šefica Odjela za međunarodnu suradnju i savjetovanje HOK-a naglasila je kako je sajam u Münchenu mjesto tradicionalne prezentacije ponude hrvatskog obrtništva već 26 godina, koliko Hrvatska obrtnička komora organizira i sufinancira nastup obrtnika i poduzetnika na tom najvažnijem obrtničkom sajmu u Europi. Hrvatska obrtnička komora organizira cjeloviti nastup svojih članova, a uz samu organizaciju nastupa, sufinancira 50 % troškova uređenog izložbenog prostora po principu uključenog transporta i uređenja štanda „ključ u ruke“.

Nastup na sajmu u Münchenu 2018. bio je dio projekta „Internacionalizacija poslovanja malih i srdnjih poduzeća (MSP-ova) putem organizacija za poslovnu podršku“. Projekt obuhvaća poticanje internacionalizacije MSP-ova organizacijom 14 informativnih događanja, 12 zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovima u inozemstvu,16 poslovnih susreta te nastupom Hrvatske kao zemlje - partnera temeljem odluke Vlade RH.

Hrvatska obrtnička komora i nakon završetka ovog projekta nastavlja poticanje internacionalizacije poslovanja svojih članova, organizacijom i sufinanciranjem nastupa na nizu međunarodnih sajmova u 2019. godini.

Tonči Belan, predstavnik tvrtke „Belimpex d.o.o.“, generalnog zastupnika sajma München u Hrvatskoj, predstavio je veliki potencijal i važnost ovog sajma iznijevši podatke o kapacitetima izložbenih prostora, broju izlagača na Međunarodnom obrtničkom sajmu kao i stručnih posjetitelja koji svojom kupovnom moći i gospodarskim potencijalom pridonose uspješnosti nastupa sudionika.