Više od 50 mjeseci kontinuiranoga rasta maloprodajnoga prometa

HGK komentar-

Zagreb, 8. siječnja 2019.

Više od 50 mjeseci kontinuiranoga rasta maloprodajnoga prometa

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u studenome prošle godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 5,8% veći u odnosu na studeni 2017. godine, čime je nastavljen kontinuirani godišnji trend rasta, koji traje od rujna 2014. godine. Osim toga, od srpnja prošle godine primjetan je kontinuirani trend ubrzanja dinamike rasta realnoga godišnjega prometa u trgovini na malo.

Na taj je trend rasta maloprodajnoga prometa djelomično utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača, koje je od listopada 2014. godine samo u šest mjeseci bilo lošije. Na poboljšanje pouzdanja potrošača u posljednjim su godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,8% veći u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Uz to, na rast kumulativne razine realnoga maloprodajnoga prometa pozitivno su utjecala turistička kretanja, prema kojima su ostvareni rekordni turistički rezultati (noćenja).

Uz očekivani nastavak trenda rasta neto plaća i poboljšanja pouzdanja potrošača te još uvijek nisku razinu maloprodajnoga prometa (promet je u 2017. godini realno bio 6,8% niži u odnosu na 2008. godinu), očekujemo da će i na razini cijele prošle, 2018. godine realan promet u trgovini na malo biti veći od onoga iz 2017. godine (za 4,2%). Ipak, taj će rast biti nešto sporije dinamike (u odnosu na 2017. godinu kada je rast iznosio 4,7%), na što će djelomičan utjecaj imati prošlogodišnja sporija dinamika realnoga rasta neto plaća.

Ako se nastavi očekivana dinamika realnoga rasta, razina maloprodajnoga prometa u ovoj bi godini bila veća (za 0,3%) u odnosu na razinu prometa iz 2008. godine.

Ta su povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno utjecala i na kretanja osobne potrošnje, tj. najveće komponente BDP-a (u prošloj godini razina od 57,3% BDP-a), koja od drugoga kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Povećana potrošnja stanovništva utječe i na kretanja robnoga uvoza, čija vrijednost u ovoj godini raste bržom dinamikom od vrijednosti robnoga izvoza te se tako povećava i robni deficit vanjskotrgovinske razmjene.

Podržavamo pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka

HGK komentar -

Zagreb, 3. siječnja 2019.

Podržavamo pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. predstavlja razradu mjera predviđenih Programom reformi, a istodobno je riječ o trećem takvom programu kojim se nastavlja kontinuitet provedbe mjera u području rasterećenja gospodarstva.

U tom kontekstu pozdravljamo napore Vlade usmjerene prema olakšavanju poslovnih aktivnosti, osobito jer svi relevantni međunarodni pokazatelji stanja konkurentnosti i kvalitete poslovnog okruženja upozoravaju na stagnaciju i slab pomak Hrvatske u odnosu na slične zemlje. Primjerice, Hrvatska je, prema indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, već nekoliko godina za redom najniže pozicionirana država središnje i istočne Europe. Pomaci u konkurentnosti su već godinama neznatni, čime se Hrvatsko gospodarstvo može okarakterizirati kao statično u konkurentnosti. Pokazatelji na ljestvici lakoće poslovanja, odnosno Doing Business ljestvici Svjetske banke, također upućuju na potrebe poboljšanja.

Stoga ohrabruje što ovogodišnji Akcijski plan širi u opsegu i sadrži znatno više mjera u odnosu na prethodni (314 u odnosu na prijašnjih 105) s većim iznosom predviđenog rasterećenja (626,74 milijuna kuna u odnosu na 600 milijuna).

Osobito podržavamo napore usmjerene u digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka što, uz samo smanjenje iznosa financijskih naknada, poduzetnicima pruža mogućnost za efikasnije i financijski uspješnije poslovanje.

Opseg mjera u dinamičnom poslovnom okuženju teško da može biti dovoljno širok ili sveobuhvatan, ali smatramo da je najvažnije da se donesene mjere što brže i što cjelovitije implementiraju. Novi akcijski plan je usmjeren u 36 područja, što uz područja iz prethodna dva akcijska plana čini solidan temelj za proces provedbe administrativnog rasterećenja gospodarstva, ali pritom ostaje evidentna potreba za nastavkom procesa iznalaženja daljnjih mjera u ovim i drugim područjima kako bi se znatnije unaprijedila poslovna klima.

Stoga očekujemo da će se navedeni Akcijski plan što brže i što potpunije realizirati uključujući, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na lakoću poslovanja poduzetnika, ali i na pokazatelje ukupne konkurentnosti Hrvatske s povoljnim implikacijama na razvoj poslovnih aktivnosti i povećanje izravnih stranih ulaganja.

S mjehurićima u Novu godinu

In vino veritas

Piše: Tomislav Radić

"Ja samo pijem Champagne,kad sam sretna i kad sam tužna.”

Lily Bollinger (1899. - 1977.,vodila je Bollinger Champagne od 1941. do 1971.)

S mjehurićima u Novu godinu

U organizaciji Udruge za kulturu stola G. E. T:( gastronomija, enologija, turizam) novinari su pred Božić "napali" Plešivicu, tridesetak kilometara od Zagreba prema Zapadu. Najprije su "napadnuti" Pavlovčani, malo selo u kojem živi obitelj Šember. Posljednjih godina bave se uglavnom pjenušcima, tako da su sada uz obitelj Tomac najveći proizvođaći mjehurića na ovom području. Pjenušci odležavaju u novom podrumu. Kušalo se pjenušac od Crnog pinota napravljen na bijelo i pjenušac od starih sorata a onda i iz arhive pjenušac također od starih plešivičih sorata iz 2005. godine. Kušalo se i četiri varijante Ranjskog rizlinga i to iz klasične drvene bačve, polusuhi Ice iz inoxa, maceriran iz drvene bačve i šest mjeseci odležavan u amfori, pa dvije godine u drvetu i još godinu dana u boci. Šemberovi pune godišnje 40 tisuća boca pjenušca.

A onda put prema Lokošinom dolu gdje je obitelj Roberta Braje. Oni napune godišnje 15 do 16 tisuća boca sa 3,5 hektara vinograda a poznati su osim vina i po domaćoj hrani. Braje su u susjedstvu Mladine gdje je nekad vinograde i podrum imao grof Erdödy. Obitelj Roberta Braje ima drvenu kuću oko koje je poprilično mjesta za razne aktivnosti na otvorenome, a u kojoj je prostrani i u domaćem stilu uređen restoran. Robertova supruga Sanda priprema hranu od namirnica iz vlastita uzgoja povrća i domaćih životinja i susjednih OPG-ova. Robert je najprije ponudio Crveni veltlinac 2017. a potom Ranjski rizling 2017., Sivi pinot 17.koji je odležavao 6 mjeseci u bačvi od 500 litara, pa Crni pinot 2014 koji je 14 dana maceriran.

Vinarija Damira Drage Režeka ima najviše Portugisca. Prezime Režek spominje se još 1598 što je upisano na boci Chardonneya iz 2008. koja je otvorena za ovu priliku. Damirov pradjed Rok počeo s Portugiscem 1920, djed Drago uveo je Rizvanac i Sauvignon a otac također Drago preuzima vinariju 1992. Režek je poznat i po Crnom pinotu kojeg nažalost ima samo 3000 litara.

S pjenušcem se počelo i kod Franje Kolarića. Napravljen je od 30% Chardonneya, 20% Ranjskog rizlinga i 50% od starih sorata kao što su Šipelj, Žuti plavec, Štajerska belina i Kraljevina. Još dva pjenušca su na odležavanju a kao psebnost otvoren je jedan pjenušac iz 2013. kojeg je proizvedeno 600 boca a napravljen je od 30% Crnog pinota i 70% višnje Maraske.

Pjenušac Sibon se točio i u zagrebačkoj tvrtki Vivat fina vina. Tamo je bila i oprema za degoržiranje(završni dio u proizvodnji pjenušaca klasičnom metodom). Proizvodnju u međimurskog podrumu DGA vode Gordan Horvat (ekonomist) i Alen Švenda (pravnik) sin poznatog pjevača Mirka Švende Žige koji već desetlječima s Bandistima nastupa na hrvatskoj glazbenoj sceni. Pjenušac Sibon napravljen od Pušipela (Šipon)dobio je ime na osnovi legende prema kojoj je francuski vojnik u vrijeme Napoleona u Međimurju kušao vino i rekao c,est bon (To je dobro). Kušalo se pjenušce brut i extra brut od kojih je jedan 2012 dobio srebrnu medalju na najprestižnijem ocjenjivanju u svijetu na Decanteru u Londonu.

I u zagrebačkom Cheese baru pred brojnim predstavnicima medija i poslovnim partnerima predstavljena dva nova proizvoda tvrtke Meneghetti, odležana Meneghetti Malvazija Black Label 2017 i mlado nefiltrirano maslinovo ulje Meneghetti Novello. Predstavljene su i nove berbe vina - pjenušac Meneghetti Classic Brut 2016, Meneghetti White 2017, Meneghetti Red 2013 te sva maslinova ulja iz berbe 2018.

Etiketa Meneghetti Classic Brut doživjela je nekoliko izmjena. Zadržavajući boju karakterističnu za prijašnja godišta, nova etiketa preuzima estetiku vrhunskih pjenušavih vina – smještajući taj pjenušac tamo gdje svojom kvalitetom i pripada. Dio etikete sada je i ime Valle d’Istria te povijesni grb Bala, kojim Meneghetti odaje posvetu mjestu iz kojeg je ponikao.

Pjenušci su se oduvijek pili u posebnim prigodama ali dolaze vremena kada će se piti i u ostale dane kao aperitiv, za osvježenje a već dugo služe se u najboljim hotelima i uz doručak.

"Šampanjac je jedan od elegantnih dodataka u životu”

(Charlesa Dickensa,1812.-1870, književnik)

Prosinačka potrošnja porasla za milijardu kuna

Prosinačka potrošnja porasla za milijardu kuna

Potrošnja u prosincu 2018. dosegla je rekordnih 14,85 milijardi kuna, što je rast od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je prosinačka potrošnja iznosila 13,79 milijardi kuna, pokazuju podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije.

„Ovaj porast od preko milijardu kuna je u skladu s procjenama Hrvatske gospodarske komore. Rasterećenje plaća i njihov rast kroz porezne reforme djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju. Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Naglasila je kako je svoj doprinos potrošnji dalo i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dostignuti razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu. Procjena se temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji kontinuirano raste od 2014. godine, a koji je u prvih deset mjeseci ove godine veći za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), a slijede ih oni koji su ove godine izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek 9%, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21% ispitanika. Gotovo 40% ispitanika ovih blagdana ispod bora ostavilo je igračke, a uz igračke kupovala se i kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).