Planet Zemlja

Planet Zemlja

U Francuskom institutu u Zagrebu u organizaciji Air France-KLM grupacije otvorena je izložba fotografija poznatog putopisca i fotografa Gorana Jovića pod nazivom Planeta Zemlja. Izloženo je 14 fotografija s različitih kontinenata. Izložen je i „Zid društvene odgovornosti“ gdje je prikazano što sve nastaje recikliranjem dijelova zrakoplova.

To je još jedna u nizu aktivnosti koje grupacija Air France- KLM poduzima kako bi osvijestila potrebu za očuvanjem prirode i okoliša.

Na otvorenju izložbe Alida Bubanko Ralić, AF-KLM voditelj prodaje za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Hrvatsku je rekla:

„I ove godine je Air France-KLM grupa dobitnik prestižne nagrade *Dow Jones Sustainability Index (DJSI) zbog aktivnosti koje provodimo kako bi se smanjila emisija CO2 i podigla razina svijesti i potreba za recikliranjem. Ovo je već 15. godina za redom kako smo proglašeni svjetskim liderom u zrakoplovnoj industriji što se tiče društvene odgovornosti i održivosti. Budućnost zrakoplovne industrije vidimo u prijelazu na održivo gorivo i obnovu flote te u prijelazu na električni pogon zrakoplova. Ono što pripremamo je Flying-V visoko energetski učinkovit zrakoplov za velike daljine. Dizajn zrakoplova integrira putničku kabinu, teretni prostor i spremnike za gorivo u krilima, stvarajući spektakularni V-oblik. Zbog poboljšanog aerodinamičnog oblika i smanjene težine koristit će 20% manje goriva od Airbusa A350, današnjeg najnaprednijeg zrakoplova.“

Goran Jović, fotograf i putopisac ispričao je svoje doživljaje s putovanja po zemljama kao što su Patagonija, Bali, Namibija, Chile, Grenland i drugima.

Izložba je otvorena do 6. listopada 2019.godine u prostorijama Francuskog instituta u Preradovićevoj ulici broj 5 u Zagrebu.

Izmjene Zakona o obrtu

Izmjene Zakona o obrtu

Vlada RH prošli je tjedan uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o obrtu. Kako je ovaj Zakon temelj za poslovanje svih obrtnika u posljednje dvije godine otkako traje izrada nacrta, Hrvatska obrtnička komora (HOK) dala je primjedbe i prijedloge na taj zakon. HOK je osobito naglašavao značenje strukovnog obrazovanja, nastojeći ishoditi njegovu kvalitetniju provedbu.

Dugo očekivane izmjene Zakona o obrtu potvrdile su opravdana nastojanja i traženja Hrvatske obrtničke komore o potrebnom snažnijem utjecaju gospodarstva na obrazovanje za obrtnička zanimanja. Zakon o obrtu iz 2013. nnarušio je i djelomice prekinuo vezu između gospodarstva, svijeta rada i strukovnog obrazovanja. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec je izjavio: “Pokazalo se da nije dobro umanjiti ulogu gospodarstva u strukovnom obrazovanju. Nažalost, Hrvatska je to naučila na teži način, kroz pokušaj marginalizacije utjecaja tijela nadležnih za ovo područje. Izmjene koje su pred nama osnažit će hrvatsko obrtništvo i gospodarstvo u cjelini. Drago nam je da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta koje vodi ministar Horvat prepoznalo je svoju ulogu i odgovornost u području strukovnog obrazovanja. Hrvatska obrtnička komora zahvalna je na tome.“

Gospodarstvo će izmjenama i dopunama Zakona o obrtu više utjecati na oblikovanje okvira obrazovanja za obrtnička zanimanja i poslovanja obrtnika. Propisanim izmjenama ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta davat će suglasnost na plan strukture upisa učenika u obrazovanje za obrtnička zanimanja. Na taj način se osigurava neposredan utjecaj gospodarskog sektora na strukturu upisa. Osim davanja suglasnosti na upise, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će izrađivati strukovni kurikulum za obrtnička zanimanja, koji je do sada donosio ministar nadležan za obrazovanje. Ta odredba je vrlo važna jer se isključivo na taj način osigurava usklađenost kvalifikacija s potrebama gospodarstva i tržišta rada, a takva je praksa u većini europskih zemalja.

U obrazovanju za obrtnička zanimanja, jedna od najvažnijih karika kvalitetnog obrazovanja su mentori iz gospodarstva – bez njih nema naukovanja. Da bi uspješan poduzetnik postao mentor, potrebno je proći edukaciju. Izmjene Zakona izradu programa edukacije mentora daju Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a samu provedbu komorama. Provedbu ispita stečenih kompetencija mentora provodit će Hrvatska obrtnička komora. Zakon iz 2013. izradu programa prepustio je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koji ga je donio tek 2016., a propisivao je da se mentor iz gospodarstva mora godinu dana osposobljavati na visokom učilištu. Na taj način se izgubio veliki broj mjesta za naukovanje!

Još jedna novost jest da će evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju voditi Hrvatska obrtnička komora putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt. Hrvatska obrtnička komora kroz svoje područne komore povezat će učenike i poduzetnike koji su voljni provoditi naukovanje te neposredno pružiti pomoć učenicima, obrtnicima i pravnim osobama u procesu sklapanja ugovora o naukovanju i vođenja evidencije. Sami učenici – budući obrtnici se osim toga odmah susreću s institucijom koja štiti obrtničke interese.

Najvažnije izmjene tiču se pomoćničkog ispita koji se preimenuje u naučnički ispit. Naučnički ispit je ispit na kojem učenik mora dokazati praktične vještine i znanja kroz vanjsko vrednovanje pred neovisnim povjerenstvom. Ime ispita se mijenja kako bi se utjecalo na dosadašnju pogrešnu percepciju niže vrijednosti samog ispita. Povjerenstvo će imenovati srednje strukovne škole, zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom.

Liberalizira se i pristupu tržištu rada na način da će svim osobama, koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje, biti omogućena registracija obrta za koji je propisan majstorski ispit, a bez polaganja majstorskog ispita ako imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tim poslovima. Također produljuje se mogućnost obavljanja sezonskog obrta, sa šest na devet mjeseci te sezonski obrt više neće biti ograničen na određene djelatnosti već će se sve djelatnosti moći obavljati kroz sezonski obrt. Važno je spomenuti i da Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore dobiva svoje utemeljenje u Zakonu.

Svi na Terry Fox Run

Svi na Terry Fox Run

Humanitarna utrka Terry Fox Run svake se godine trči u čast mladiću Terryju Foxu koji je, oboljevši od raka, izgubio nogu. Kako bi sakupio novac za liječenje, 1980. godine krenuo je u utrku po Kanadi koju je nazvao „Maraton nade“. Trčao je 143 dana po 42 kilometra dnevno, no utrku, nažalost, nije uspio završiti jer se bolest vratila i umro je u 22. godini. U čast hrabrom Terryju njegova je obitelj odlučila pokrenuti akciju skupljanja novca za borbu protiv raka koja se održava svake godine u kanadskim gradovima, a u organizaciji kanadskih veleposlanstava i u 67 zemalja diljem svijeta, među kojima je i Hrvatska. Hrvatska obilježava dvadesetu godina održavanja, tijekom kojih se prikupilo više od 6,5 milijuna kuna i koja je okupila više od 100.000 sudionika. Dvadeseto izdanje utrke održat će se 29. rujna u Zagrebu na jezeru Jarun.

Humanitarna akcija održava se u organizaciji agencije MPG i Veleposlanstva Kanade u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka, Zagrebačkim holdingom, hotelom Esplanade Zagreb te agencijom XOXO, a pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva zdravstva te gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića.

Cjelokupan iznos prikupljen tijekom akcije i ove godine donirat će se Institutu Ruđer Bošković za daljnja znanstvena istraživanja raka.

Hrvatski obrtnici u Celju

Hrvatski obrtnici u Celju

Na 52. Međunarodno obrtničkom i poduzetničkom sajmu u Celju koji se održava od 10. do 15. rujna i na kojem nastupa 1500 izlagača iz 34 države predstavlja se i 16 hrvatskih obrtnika.

BROSS obrt iz Viškova nudi izradu rezervnih dijelova, zupčanika, pužnih vijaka, lančanika i reduktora.

Najbučniji na sajmu je obrt "Kovanje i obrada metala Baja". Josip Čavajda pred publikom kuje i obrđuje metal i izrađuje noževe, mačeve i suvenire od metala.

Atelier Varga je umjetnička obrtnička radionica koja radi suvenire od gline i keramike a za ovu priliku izrađen je unikatni umjetnički masivni drveni stol.

"Stolarija Petrić sa stilom" izradila je stol s Vargom a i inače se bavi namještajem od masivnog drveta.

Obrt "Elmet" bavi se izradom elektroničkih i mjernih uređaja za građevinarstvo i elektromehaničarske radionice a obrt "Lamela" zajedno sa stranim partnerom izrađuje lamele kvačila.

Obrt "Vedriš" proizvodi gromobranski i elektro pribor a obrt "ZZR DUNI" bavi se lijevanjem obojenih metala.

Obrt "Promega" nudi proizvodnju i platifikaciju metalnih proizvoda a obrt "Habuš" bavi se proizvodnjom zupčanika i strojnih dijelova.

"Mesingana galantelije Đuretić" proizvodi inox ograde i druge elemente za građevinarstvo a "MP Metaloplast" specijaliziran je za preradu plastičnih masa i metala.

"ROTO KRUNA" proizvodi alate za obradu metala i drveta a obrt Prišljin" izrađuje gumenu i metalnu galanteriju.

Obrtnička komora Karlovačke županije predstavlja proizvode sedam obrtnika u vitrini.

Na sajmu se prezentira i katalog tradicijskih i umjetničkih obrta, katalog građevinara kao i katalog metaloprerađivača s područja Krapinsko-zagorske županije te su također u vitrini uzorci proizvoda 18 tradicijskih obrta.

Uskoro novo Cromaris skin pakiranje

Uskoro novo Cromaris skin pakiranje

Cromaris koji posluje u sastavu Adris grupe, danas je sedma tvrtka u Europi u uzgoju orade i brancina, a ujedno i najbrže rastuća izvozno usmjerena tvrtka. Više od tri četvrtine proizvodnje plasira se u inozemstvo. Cromaris riba prisutna je na svim važnijim tržištima Europe, a glavno izvozno tržište je Italija. U razvoj kompanije je od osnutka 2009. do danas uloženo milijardu kuna. Prodaja je povećana gotovo deset puta uz brojne tehnološke i proizvodne inovacije.

Prateći trendove u prehrambenoj industriji, Cromaris započinje s proizvodnjom ribe u novom skin pakiranju koje će se uskoro pojaviti na tržištu. Bjela riba - brancin, orada i hama, uskoro će potrošačima biti dostupna filetirana i očišćena od kosti, u pakiranju bez nabora koje čuva svježinu, boju i cjelovitost proizvoda. Proizvod je pokriven tek tankim slojem zaštitne folije. Pakiranje ima QR kod koji omogućava virtualnu šetnju uzgajalištem pa se potrošači mogu uvjeriti u kakvim uvjetima se riba uzgaja. Uz virtualnu šetnju, na stranici www.cromaris-riba.com dostupni su i novi recepti za jela s Cromaris filetima i odrescima.

Cromaris je u prvom polugodištu 2019. godine ostvario prodaju od 4.334 tone, što je za 16 posto više u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine. Na izvoznim tržištima ostvaren je rast od 18 posto. Cromaris na inozemnim tržištima ostvaruje 81 posto prodanih količina i 83 posto prihoda od prodaje. Zabilježen je i rast prosječnih cijena od dva posto, što je dovelo do rasta prihoda od prodaje za 18 posto. Prihodi od diferenciranih proizvoda, prije svega svježe očišćene i pakirane ribe, fileta i hame, porasli su za 29 posto. Trenutno čine oko 43 posto udjela u ukupnoj prodaji, što je u skladu s Cromarisovom strategijom diferencijacije. Cromaris je u prvih šest mjeseci 2019. godine ostvario neto dobit iz redovnog poslovanja od 12,2 milijuna kuna, što je za 44 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Prognoze za drugi dio godine ukazuju na zadržavanje trenda dvoznamenkastog rasta količinske prodaje i prihoda. U 2019. godini Cromaris će dostići razinu prodaje od gotovo 10.000 tona ekvivalenta svježe ribe ili WFE-a ( Whole Fish Equivalent).