Najstarija hrvatska pčelarska tvrtka slavi 30 godina postojanja

Najstarija hrvatska pčelarska tvrtka slavi 30 godina postojanja

Objavljeno u Gospodarskom listu 15. 1. 2020.stranica59

Gospodarski list izlazi 2x mjesečno u 23 tisuće primjeraka i šalje se na adrese pretplatnika.

pretplata@gospodarski-list.hr fax 01/3077725 tel 01/3843 222 www.gospodarski.hr

U povodu 30. godišnjice tvrtke PIP svečano su dodjeljene donacije, zahvalnice i priznanja.

Potkraj listopada objavljen je natječaj za donacije za projekte koji potiču razvoj pčelarstva u Hrvatskoj kroz popularizaciju pčelarstva i pčelinjih proizvoda sa fondom od 15.000,00 kn. Natječajem se željelo potaknuti projekte biotehnološkog, obrazovnog i kulturološkog značaja vezanog uz pčelarstvo, pčele i pčelinje proizvoda kao što su inovacije u pčelarstvu, razvoj novih proizvoda na osnovi pčelinjih proizvoda, obrazovanje mladih pčelara i promocija meda, matične mliječi, peludi, propolisa i pčelinjeg voska.

Prijaviti su se mogle fizičke osobe, udruge i pravne osobe registrirane u Hrvatskoj koje obavljaju kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne djelatnosti. U stručnom povjerenstvu za dodjelu donacija bili su prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger - Veterinarski fakultet, prof. dr. sc. Dragan Bubalo - Agronomski fakultet, dr. sc. Dario Lasić, dipl. ing. - Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Vedran Lesjak, dipl. ing. agr. - časopis Hrvatska pčela i Zlatko Tomljanović, dr. vet. med. - Poljoprivredno savjetodavna služba.

Od trinaest prijava donacije su dobili projekti: Upoznajte svijet pčela, Pčelarska udruga Sibinj, Slavonski Brod – 7.500 kn, Medne STEM radionice, Udruga AUM iz Slatine – 2.500 kn, Osnivanje školskog i zadrugarskog pčelinjaka, Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek – 2.500 kn i Medeni mjesec, III. Osnovna škola Čakovec – 2.500 kn

Šestorici pčelara za dugogodišnje partnerstvo s tvrtkom PIP predane su zahvalnice i čekovi u iznosu od 2.000 kn za kupnju potrebnog repromaterijala u jednoj od maloprodajnih tvrtki.

Posebno priznanje i skulptura „Zahvala pčeli“ za prinos razvoju pčelarstva dodijeljeno je Matiji Bučaru iz Petrinje, autoru nekoliko knjiga i stručnih članaka na temu pčelarstva.

PIP je pčelarska tvrtka čija djelatnost obuhvaća pčelarstvo i pčelinje proizvode, te apiterapiju u segmentu dodataka prehrani i prirodne kozmetike.

PIP ima i inovativnu liniju Farmakol zasnovanu na načelima farmakologije u apiterapiji, a proizvodi su mednopropolisni sirupi bez konzervansa, propolisne otopine sa i bez alkohola, matična mliječ, te prirodna kozmetika.

Sjedište i proizvodnja tvrtke PIP je u Pisarovini gdje se uz liniju Farmakol proizvode Energypip i Coffeemed, Med hrvatskih pčelara, med s dodacima, medne likere i druge proizvode.

30. obljetnica tvrtke PIP dio je 90. obljetnice bavljenja pčelarstvom obitelji Ivana Bračića osnivača PIP-a, 140. obljetnice organiziranog hrvatskog pčelarstva i 731 godinu običajnog prava za pčelarstvo u hrvatskoj pravnoj povijesti kroz „Vinodolski zakonik“ iz 1288. godine.
    Za Gospodarski list za broj od 15. 01. 2020. pripremio: Tomislav Radić

Hrvatske ribe orada i brancin sve traženije u EU

Hrvatske ribe orada i brancin sve traženije u EU

Hrvatska riba je sve je traženija u inozemstvu. U osam mjeseci 2019. izvezeno je svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegao 33,9 milijuna eura (3.000 tona).

Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše se izvozi svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4.300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3.800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4.500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2.200 tona).

Ti podaci pokazuju da međunarodno tržište prepoznaje kvalitetu ribe koja dolazi iz održivog uzgoja.Tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“, kojim želi potaknuti građane da češće jedu ribu.

U osam mjeseci 2019. godine ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegao je 121,1 milijun eura, što je dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Do kraja kolovoza 2019. godine izvezeno je 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura.

Najviše se izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

Zagrebačka županija gradovima i općinama bespovratno dodijelila 25 milijuna kuna

Zagrebačka županija gradovima i općinama bespovratno dodijelila 25 milijuna kuna

Zagreb, 30. prosinca 2019. godine – Nakon već dodijeljenih 21 milijun kuna u 2019. godini, Zagrebačka županija dodijelila je gradovima i općinama sa svog područja dodatnih 4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za realizaciju projekata u poljoprivredi te prometu i komunalnoj infrastrukturi.

„S gradovima i općinama u srpnju smo 2019. potpisali ugovore o potporama ukupne vrijednosti 21 milijun kuna za 126 projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi te projekata financiranih EU fondovima. Ovim dodatnim sredstvima realizirat će se njih još 25 čime dajemo novi zamah gospodarskoj aktivnosti kao i kvaliteti života na području županije“, izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Od spomenutih 4 milijuna kuna za projekte prometa i komunalne infrastrukture dodijelit će se 1,6 milijuna kuna, dok će se za projekte u poljoprivredi, takozvane mjere ruralnog razvoja, kojima se potiče obnova društvenih domova, cesta i područnih škola na ruralnom području dodijeliti 2,4 milijuna kuna.

„Potrebe na terenu su velike i često puta lokalni proračuni jednostavno nisu dostatni da bi se one zadovoljile. Zato mi je drago da ih Županija u tome može poduprijeti, istovremeno vodeći brigu o ravnomjernom razvoju cijelog područja“, zaključio je Kožić.

U prosincu smo potrošili gotovo 16 milijardi kuna

-HGK priopćenje-

Zagreb, 2. siječnja 2020.

U prosincu smo potrošili gotovo 16 milijardi kuna

-Petina Hrvata na darove potrošila iznad 1000 kuna-

„U prosincu je, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano 15,8 milijardi kuna, što znači da smo potrošili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, a taj pozitivan trend je rezultat kontinuiranog rasta plaća kroz porezne reforme“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić.

Istraživanje HGK je pokazalo da je gotovo dvije trećine građana za blagdanske darove potrošilo između 100 i 1000 kuna, dok je jedna petina trošila iznad tog iznosa.

„Od 100 do 500 kuna je za darove najbližima potrošilo 31,5 posto ispitanika, od 500 do 100 kuna 31,8 posto, a 20,8 posto je potrošilo iznad 1000 kuna. S druge strane, 10,4 posto anketiranih je za poklone dalo manje od 100 kuna, dok samo 2,3 posto nije uopće kupovalo blagdanske poklone“, pojasnila je Ravlić.

Najviše se kupovalo članovima obitelji (84 posto), potom voljenim osobama (56 posto) i prijateljima (53 posto), a najmanje se ove godine trošilo na poslovne partnere (17 posto).

U darovima prednjači kozmetika (39 posto), odjeća i obuća (35 posto) te dječje igračke (31 posto). Česti pokloni su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) i piće (24 posto), a za knjige i elektroniku se odlučilo 20,5 posto, odnosno 17,2 posto ispitanika.

Od kozmetike se najviše kupuju proizvodi za njegu lica i tijela (48 posto) te parfemi (47,5 i dekorativna kozmetika (34,5 posto), dok su kod igračaka najpopularnije društvene igre i slagalice (60,5 posto), plišane igračke i lutke (45 posto) te računalne igrice i multimedija (22 posto).

Istraživanje je provedeno na 300 ispitanika u četiri velika hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split).

S poštovanjem

Sektor za komunikacije