Konstituiran Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) u novom mandatnom razdoblju do 2018. godine, 17. lipnja započeo je s radom pod vodstvom predsjednika Ceha Nenada Šepaka.

Potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a je Branko Greblički, a članovi ovog Ceha su Tonći Bitanga, Vjekoslav Bošnjak, Branko Majić, Zlatko Petrić, Joso Smolić, Igor Stanger i Katica Vučetić.

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a raspravio je na svojoj 1. sjednici aktualne strukovne probleme i aktivnosti za predstojeće razdoblje.

Tako bi izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, trebale uskoro na prijedlog HOK-a osigurati temeljni uvjet stvaranja i održavanja konkurentne razine turističke ponude u ugostiteljstvu kroz jamstvo kvalitete i zaštite potrošača tako, da Zakon strogo propiše uvjet stručnosti radnika koji u ugostiteljstvu neposredno sudjeluju u pripremanju hrane za goste (kuhar, konobar, slastičar, pečenjar i priprematelj jednostavnih jela i slastica).

Posebnom odredbom u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti traži se naime, da oni moraju ispunjavati uvjete stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita propisane za obavljanje vezanih obrta, tj. bilo bi obavezno u svakom ugostiteljskom objektu, imati zaposlenu osobu koja ispunjava te uvjete.

Na sjednici Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a navedeno je i niz drugih problema koji opterećuju poslovanje ugostitelja i turističkih djelatnika, koji posebno ističu odljev stručne radne snage, dijelom i radi iseljavanja, kao i opadanje opće kupovne moći, a i brojnosti stanovništva u pojedinim dijelovima Hrvatske, posebno u Slavoniji.

Suradnja s lokalnim vlastima, izuzetno bitna za ugostitelje u svim dijelovima Hrvatske, različita je u raznim sredinama, iako su točke interesa zajedničke, kao što je upravljanje poslovnim prostorima.

Ugostitelje i turističke djelatnike i dalje prate visoke cijene ulaganja, posebice u smještaj, nelojalna konkurencija koju generiraju trgovine u kojima se isporučuje pripremana hrana, selektivan i ponekad kontradiktoran rad inspekcijskih službi, teškoće u pribavljanju radne snage za rad vikendima, ali i uopće, jer kvalitetna radna snaga sve više odlazi na bolje plaćene poslove u zemlje EU.

Iako raste interes za obrazovanje mladih u zanimanju kuhar (značajno više nego za ostala zanimanja u ugostiteljstvu), možda će uvoz radne snage i ovdje preostati kao jedini izvor kvalificiranog kadra.

Siva ekonomija zastupljena je i u ovoj djelatnosti, kvalitetna praksa i dualni sustav obrazovanja ni u ovoj djelatnosti još ne postoji, nema dovoljnog broja licenciranih restorana za učeničku praksu, pitanje plaćanja zaštite malih autorskih prava (ZAMP), suradnja s HUP-om, HGK-om i drugim institucijama … itd., sve to, kao i teme koje je Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a otvorio na svojoj prvoj sjednici, biti će raspravljene, uz predlaganje rješenja – na ovogodišnjem HOK-ovom Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika.

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA (HOK) I OBRAZOVNA GRUPA ZRINSKI

• Partnerstvo i suradnja za jačanje poduzetničkih potencijala i zapošljivosti u obrtništvu

Zagreb, 17. lipnja 2015. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec i ravnatelj Obrazovne grupe Zrinski Vitomir Tafra potpisali su danas Sporazum o obrazovnoj, znanstveno-istraživačkoj, stručnoj i tehničkoj suradnji između dviju institucija. Predmet Sporazuma je stručna i tehnička, odgojno-obrazovna, znanstveno-istraživačka i gospodarska suradnja između Komore i Obrazovne grupe Zrinski sa zajedničkim ciljem razvitka i podizanja kvalitete cjeloživotnog obrazovanja za poduzetništvo.

 
- Hrvatska obrtnička komora dugi niz godina potiče i razvija cjeloživotno obrazovanje obrtnika i pomaže im u poslovanju kroz zastupanje interesa pred državnim tijelima, savjetovanje, promociju, medijaciju i druge usluge. Vjerujem da će široko područje suradnje koje smo utvrdili u Sporazumu privući mlade ljude da svoje poslovne ideje u budućnosti ostvare kroz poslovanje u obrtu - naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. 

- Vjerujemo kako će suradnja s Hrvatskom obrtničkom komorom doprinijeti razvitku i podizanju kvalitete cjeloživotnog obrazovanja za poduzetništvo, razvitku poduzetničkih potencijala članica Komore posebice obrtnika i njihovih zaposlenika. Pored toga, kroz novi online studij članovi HOK-a i njihovi zaposlenici imaju mogućnost unaprijediti razinu svojih znanja na stručnom i specijalističkom studiju te time otvoriti daljnju perspektivu razvoja obrtništva i osvajanja novih tržišta - istaknuo je ravnatelj Obrazovne grupe Zrinski Vitomir Tafra. 

Obrazovanje ima nezamjenjivu ulogu u odgovoru na brojne izazove: ubrzanog uvođenja novih tehnologija, novih procesa, potrebe novih kompetencija, razvoja ljudskih potencijala radi postizanja gospodarskog rasta, zapošljavanja  i ostvarivanja socijalnih ciljeva. Stoga, cjeloživotno učenje mora biti povezano s potrebama pojedinaca, tržišta rada, svih razina obrazovanja i društva u cjelini.

Njemačka ukida ograničenja za zapošljavanje Hrvata

Zagreb, 17. lipnja 2015. Odluka njemačke vlade da  od 1. srpnja ukida sva ograničenja pristupu njemačkom tržištu rada za hrvatske državljane imat će pozitivne i negativne učinke.

Pozitivno je da hrvatski radnici dobivaju priliku da kao i ostali državljani EU slobodno odabiru mjesto za rad i život što je i bio jedan od ciljeva našeg ulaska u EU. Jednako tako i priliku za  zaposlenje na poslovima s višim plaćama, boljim radnim uvjetima, a za nezaposlene, naročito one dugotrajne, da uopće rade.

Kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu onda učinci odluke njemačke vlade neće biti pozitivni. Nastavit će se trend odlaska mladih i stručnih radnika koji već sada nedostaju na hrvatskom tržištu rada, a još će ih više nedostajati kada jače krene oporavak. Osim stručnjaka i kvalificiranih radnika pojavit će se i problem nedostatka radnika nižih kvalifikacija posebno u nekim radno intenzivnim gospodarskim granama, te je izvjesno da će Hrvatska vrlo brzo kako zbog tih razloga tako i zbog krajnje pesimistične demografske situacije morati osmisliti učinkovitu imigracijsku politiku, čiji će sastavni dio biti i politika zadržavanja ljudi.

Hrvatski radnici zbog male brojnosti sasvim sigurno neće preplaviti veliko njemačko tržište rada jer su i do sada bez ograničenja primali visokoobrazovane i visokokvalificirane radnike. Njemačkom gospodarstvu trajno nedostaju radnici koje bez imigracije ne mogu pronaći. Postojeći hrvatski radnici u Njemačkoj prisutni su pola stoljeća i dobro su integrirani. Sasvim sigurno da će utjecaj hrvatskih migranata na tržište rada Njemačke biti zapravo zanemariv ili vrlo mali.

Trend iseljavanja hrvatskog stanovništva upućuje na alarmantnu situaciju i potrebu suočavanja s pravom istinom o stvarnom stanju našega gospodarstva, njegovoj konkurentnosti, ali i funkcioniranju svih društvenih sustava.

Nadamo se da će sve ovo potaknuti mobilizaciju cijeloga društva na konačnom poduzimanju reformi o kojima svi govore, a malo tko ih poduzima. 

Umjeren rast troška rada

Zagreb, 18. lipnja 2015. Prema podacima Eurostata, trošak sata rada u EU28 porastao je u prvom kvartalu ove godine za 2,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu su troškovi plaća porasli za 2,4%, dok su istodobno ostali troškovi koji ulaze u trošak rada porasli za 2,6%. Najviši je rast troška rada zabilježen u Latviji (+7,3%), Rumunjskoj (+7,1%), Bugarskoj (+6,9%), Litvi (+5,9%) i Estoniji (+5,0%), dok je istodobno razina troška rada smanjena jedino na Cipru (-1,8%). U Hrvatskoj je trošak rada u prvomu ovogodišnjem kvartalu povećan za 2,3% na godišnjoj razini, pri čemu je trošak plaća porastao za 2,3%, koliko su porasli i ostali troškovi poslodavaca povezani s troškom rada. Takvim se rastom Hrvatska smjestila na jedanaesto mjesto unutar Europske unije, pri čemu treba imati na umu činjenicu da jedino podaci za Hrvatsku nisu kalendarski prilagođeni. Navedeni rast troška rada relativno je povoljan s obzirom na činjenicu da zadržavamo konkurentski položaj u odnosu na druge tranzicijske zemlje članice EU koje su zabilježile snažniji rast nego li je to slučaj s Hrvatskom, ali je, s druge strane, rast troška rada vrlo blizak prosječnom rastu ostvarenom u EU, čime znatnije ne poboljšavamo svoju globalnu konkurentnost. Naime, pri izostanku mogućnosti popravljanja narušene konkurentnosti tečajnom prilagodbom, nužna je provedba interne devalvacije koja se znatnim dijelom oslanja na prilagodbu visine troška rada.

Usto, u Hrvatskoj je u prvom kvartalu ove godine zabilježen relativno visok rast troška rada u poslovnom sektoru (NKD djelatnosti od B do N) od 2,7% na godišnjoj razini, što je 0,1 postotni bod više od prosjeka EU28. Drugim riječima, nešto niži rast ukupnog troška rada prvenstveno je rezultat sporijeg rasta troška u ne-poslovnim aktivnostima (NKD djelatnosti od O do S) koje, među ostalim, obuhvaćaju javnu upravu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb te umjetnost, zabavu i rekreaciju. Unutar poslovnog sektora relativno su povoljna kretanja zabilježena u industriji, gdje je trošak rada porastao za 1,5%, što je znatno niže od prosjeka Europske unije (+2,6%). Nasuprot tome, relativno je visoko porastao trošak rada u građevinarstvu (+3,8%), što je vjerojatno rezultat nešto povoljnijih rezultata u toj djelatnosti u prvom kvartalu ove godine. Uz građevinarstvo, viši rast troška rada od prosječno ostvarenog u EU bilježi se i u uslužnom sektoru u kojem je trošak rada povećan za 3,3% u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

U prošloj je godini ukupan trošak rada u Hrvatskoj iznosio 9,4 eura po satu, pri čemu je unutar Europske unije sedam zemalja bilježilo niži trošak rada. Podaci iz prvog tromjesečja ove godine ne narušavaju takvu situaciju, ali, u slučaju Hrvatske, nagovješćuju divergentna kretanja među pojedinih djelatnosti u skladu s uspješnošću njihove prilagodbe gospodarskoj situaciji i brzini izlaska iz recesijskih kretanja.

Općini Sveti Ilija isplaćeno 613 tisuća kuna iz IPARD-a

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 "Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“. Općini Sveti Ilija iz Varaždinske županije isplaćeno je 613.739,51 kuna za ulaganje u rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste. Realizacijom ovog projekta poboljšala se kvaliteta života lokalnog stanovništva.