Dodijeljene stipendije Zagrebačke županije

Dodijeljene stipendije Zagrebačke županije

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić potpisao je ugovore o stipendiranju za školsku godinu 2018./2019. s 50 novih stipendista. Stipendije u iznosu od 500 kuna mjesečno dobilo je 30 učenika, dok je 20 studenata dobilo stipendije u iznosu od 1.000 kuna. Osim godišnjih stipendija, Zagrebačka županija je ove godine dodijelila i 21 jednokratnu novčanu pomoć za školovanje, koja za 12 učenika iznosi po 3.000 kuna, a za 11 studenata po 6.000 kuna.

Stipendiju nastavlja primati i 53 učenika te 55 studenata koji su zadovoljili uvjete za nastavak stipendiranja, što znači da će stipendiju Zagrebačke županije u školskoj godini 2018./2019. primati sveukupno 158 stipendista. Za tu svrhu Zagrebačka je županija osigurala 2.050.000,00 kuna.

Od 30 ovogodišnjih stipendija za učenike dodijeljeno je, prema kriteriju izvrsnosti 10 stipendija, a od toga 2 za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 20 stipendija, od čega 10 stipendija za deficitarna zanimanja kao što su autolimar, bravar, konobar, fasader, mesar, staklar, tokar i zidar.

Od 20 stipendija za studente, 10 stipendija je dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga 3 stipendije za zanimanje glazbenog smjera, a prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 10 stipendija.

200 novih vrtića u ruralnim područjima - najljepši božićni poklon najmlađima

200 novih vrtića u ruralnim područjima - najljepši božićni poklon najmlađima

 

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prisustvovao je danas, 21. prosinca 2018. godine u Zagrebu potpisivanju ugovora o financiranju 113 dječjih vrtića sa 612 milijun kuna koje je s osnivačima vrtića potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. Svečanosti potpisivanja prisustvovao je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić jer su demografske mjere u ruralnim područjima u fokusu rada ovog saziva Vlade.

 

„Naš je cilj da što više djece iz malih naselja u Hrvatskoj dobije pristup kvalitetnom predškolskom odgoju, a njihovi roditelji poticaj za povećanje obitelji te uvjete za ostanak u ruralnom prostoru. Ako ljudima ponudimo sadržaje koji ih inače privlače gradovima, živjeti u ruralnom području postat će izbor, a ne nužda.“ - izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao - „Fondovi EU koji su nam na raspolaganju pružaju nam priliku da obnovimo i izgradimo sve ono što nismo mogli prethodnih godina jer općine nisu imale novca za takve investicije. To su ulaganja u budućnost, u živote naše djece i opstanak hrvatskih ruralnih područja. Sljedeće godine očekujemo 200 funkcionalnih dječjih vrtića na hrvatskom selu.“

 

Ugovori su rezultat natječaja za operaciju 7.4.1. ''Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo“ Programa ruralnog razvoja vrijednog 1,3 milijarde kuna, a 860 milijuna kuna bilo je namijenjena isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića. Ostatak raspoloživog novca osiguran je za vatrogasne domove, sportske terene, javne prometne površine i sličnu infrastrukturu koja će ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad. Interes s lokalne razine bio je iznimno velik te je pristiglo puno dobrih projekata, a tražilo se i povećanje financijske omotnice za taj natječaj, što je Ministarstvo poljoprivrede i odobrilo, pa je raspoloživi iznos za vrtiće povećan.  Konačni broj projekata vezanih za izgradnju i obnovu vrtića bit će poznat po završetku cjelokupne obrade, očekujemo pozitivne odluke za još 30-ak korisnika.

“S današnjih 113 projekata za dječje vrtiće i prethodno ugovorenih 57 dolazimo do brojke od 170 vrtića s ukupnim iznosom potpore od 900 milijuna kuna. Posebno bih istaknula da je u zadnjih godinu i pol dana u okviru Mjere 7 Programa ruralnog razvoja RH ugovoreno 500 investicijskih projekata koji se provode u naseljima do 5.000 stanovnika. Takvim ulaganjima stvaraju se preduvjeti za ostanak i život u ruralnim krajevima.“ -  kazala je ravnateljica Agencije za plaćanja Matilda Copić.

 

Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. nije fokusiran isključivo na snažniji razvoj poljoprivrednih potencijala i veću konkurentnost hrvatskog agrara  već kroz Mjeru 7 otvara prostor za  ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje usluga koje unaprjeđuju kvalitetu života stanovništva kako bi i ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad. Općine i gradovi, s maksimalno do 5000 stanovnika, njihova trgovačka društva i javne ustanove, udruge koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo, te vjerske zajednice organizirane na lokalnom nivou i  lokalne akcijske grupe mogu  kandidirati projekte  izgradnje i/ili opremanja dječjeg vrtića, vatrogasnog doma, društvenog doma i kulturnog centra, planinarskog doma i skloništa, turističkog informativnog centra, dječjeg igrališta te objekata slične namjene.

 

Dosada je u okviru Mjere 7 potpisano ukupno 820 ugovora o financiranju s iznosom potpore od 1,47 milijarde kuna. Riječ je o izgradnji javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda; izgradnji nerazvrstanih cesta; izgradnji dječjih vrtića, vatrogasnih domova, tržnica, parkova i sportskih terena, te općenito planovima za razvoj jedinica lokane samouprave.

Blagi rast stope zaposlenosti, pad stope aktivnosti

Zagreb, 21. prosinca 2018.

Blagi rast stope zaposlenosti, pad stope aktivnosti

Podaci iz Ankete o radnoj snazi za treći kvartal pokazuju pozitivne trendove na tržištu rada, ali s uočljivim usporenjem dinamike u segmentu zaposlenosti. Naime, u trećem je kvartalu broj zaposlenih iznosio 1,689 milijuna, što je najviša razina od trećeg kvartala 2010. godine, ali ujedno samo 0,4% viša od one u istom kvartalu prošle godine. Time je godišnji rast nastavio usporavati s 4,6% u prvom kvartalu i 2,3% u drugom kvartalu, ali je na razini prva tri kvartala zajedno (2,4%) još uvijek bio viši nego u istom razdoblju prošle godine (1,7%).

Istodobno, broj se nezaposlenih i nadalje smanjuje dinamičnije u odnosu na rast zaposlenih te dinamičnije nego u prošloj godini. U trećem je kvartalu godišnji pad broja nezaposlenih iznosio 19,9%, a u prva tri kvartala 26,2%.

Ovaj nerazmjer kretanja u segmentu zaposlenosti i nezaposlenosti rezultira padom broja radno aktivnog stanovništva: u trećem kvartalu na godišnjoj razini za 27 tisuća (-1,5%), a na razini prva tri kvartala za 16,3 tisuće (-0,9%). Stoga je stopa aktivnosti (omjer radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva) pogoršana u odnosu na prošlogodišnji treći kvartal (s 52,2% na 51,6%).

Zbog izuzetno dinamičnog pada broja nezaposlenih, u trećem je kvartalu ostvarena niža stopa nezaposlenosti (7,3%) nego u istom razdoblju prethodne godine za 1,7 postotnih bodova. Stopa zaposlenosti zbog znatno usporenijeg rasta broja zaposlenih raste znatno usporenije te se u trećem kvartalu na godišnjoj razini povećala za samo 0,4 postotna boda.

Razlog dinamičnijeg pada nezaposlenih od rasta broja zaposlenih pojačana je emigracija i negativni demografski pokazatelji, problemi koji će, ako se trendovi ne promijene, postajati sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta. Naime, sve se veći problemi tržišta rada gomilaju na strani ponude u pogledu njenog općeg nedostatka i u pogledu njene nepovoljne kvalifikacijske strukture. To ujedno ograničava i dinamičniji pad stope nezaposlenosti koja je, unatoč značajnom smanjenju, u Hrvatskoj još uvijek među najvišima u EU (prema posljednjim podacima za listopad šesta najviša nakon one u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Cipru). U odnosu na stanja otprije deset godina, svi su pokazatelji lošiji osim broja nezaposlenih koji je sada nešto niži, ali je stopa nezaposlenosti unatoč tome nešto viša.

Hrvatski obrtnici u Münchenu

U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) održan Info-forum „Hrvatsko gospodarstvo na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu (IHM)“ na kojem je najavljen nastup hrvatskih obrtnika. Hrvatski obrtnici uz potporu HOK-a i u 2019. godini izlagat će na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu, jednom od najvećih takve vrste u svijetu

Sanja Želinski-Matunec, šefica Odjela za međunarodnu suradnju i savjetovanje HOK-a naglasila je kako je sajam u Münchenu mjesto tradicionalne prezentacije ponude hrvatskog obrtništva već 26 godina, koliko Hrvatska obrtnička komora organizira i sufinancira nastup obrtnika i poduzetnika na tom najvažnijem obrtničkom sajmu u Europi. Hrvatska obrtnička komora organizira cjeloviti nastup svojih članova, a uz samu organizaciju nastupa, sufinancira 50 % troškova uređenog izložbenog prostora po principu uključenog transporta i uređenja štanda „ključ u ruke“.

Nastup na sajmu u Münchenu 2018. bio je dio projekta „Internacionalizacija poslovanja malih i srdnjih poduzeća (MSP-ova) putem organizacija za poslovnu podršku“. Projekt obuhvaća poticanje internacionalizacije MSP-ova organizacijom 14 informativnih događanja, 12 zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovima u inozemstvu,16 poslovnih susreta te nastupom Hrvatske kao zemlje - partnera temeljem odluke Vlade RH.

Hrvatska obrtnička komora i nakon završetka ovog projekta nastavlja poticanje internacionalizacije poslovanja svojih članova, organizacijom i sufinanciranjem nastupa na nizu međunarodnih sajmova u 2019. godini.

Tonči Belan, predstavnik tvrtke „Belimpex d.o.o.“, generalnog zastupnika sajma München u Hrvatskoj, predstavio je veliki potencijal i važnost ovog sajma iznijevši podatke o kapacitetima izložbenih prostora, broju izlagača na Međunarodnom obrtničkom sajmu kao i stručnih posjetitelja koji svojom kupovnom moći i gospodarskim potencijalom pridonose uspješnosti nastupa sudionika.

Hrvatska domaćin jednog od najvećih okupljanja ribarske struke iz 52 države

Hrvatska domaćin jednog od najvećih okupljanja ribarske struke iz 52 države

 

Republika Hrvatska bit će zemlja domaćin 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT, koji će se održati u Dubrovniku od 12. do 19. studenog 2018. godine.

 

Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna osnovana je 1966. godine u Brazilu i u njenom je fokusu upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. Hrvatska je potpisnica Konvencije o osnivanju ICCAT Komisije od 1997. godine, a do danas su ukupno 52 države potpisale Konvenciju.

ICCAT Komisija tijekom godišnjeg sastanka raspravlja o brojnim pitanjima vezanima uz upravljanje stokovima iz svoje nadležnosti, kao i o prikupljanju podataka te mjerama praćenja, kontrole i nadzora. Rezultat njenog rada je, među ostalim, usvajanje obvezujućih akata kojima se određuju primjerice i ulovne kvote, a kojih se moraju pridržavati sve ugovorne strane. Rad u okviru ICCAT Komisije je od velikog značaja za Hrvatsku s obzirom da je plavoperajna tuna gospodarski najznačajnija vrsta za hrvatsko ribarstvo. Ova je vrsta po jedinici mase najskuplja vrsta tune na tržištu. Upravljanje tunom temelji se na sustavu kvota, a kako bi se iskorištavanje ove vrste odvijalo u skladu s pravilima uspostavljen je vrlo zahtjevan i kompleksan sustav kontrole i praćenja.

  

„Uzgoj tune čini okosnicu hrvatskog ribarstva zbog same vrijednosti proizvodnje, ali i činjenice da se na ovu djelatnost nadovezuju i druge djelatnosti poput plivaričarskog ribolova male plave ribe koja služi kao hrana za tune, ali i drugih sektora. Osim toga, kompletan uzgoj tuna se odvija na otocima pa je ova aktivnost izuzetno važna sa socio-ekonomskog aspekta za lokalne otočne zajednice.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Smatramo da je došlo vrijeme da se kroz novi upravljački okvir na odgovarajući način prepoznaju specifičnosti ribolova i uzgoja tune na sub-regionalnoj razini u Jadranu poput primjerice potrebe za produljenjem plivaričarske ribolovne sezone kao i dodatnom fleksibilnošću u dijelu uzgoja.“

 

Sljedeći tjedan u Dubrovnik dolazi 750 akreditiranih sudionika ICCAT godišnje skupštine iz 52 države, predstavnika administracija, znanosti, nevladinih organizacija i sl. Trošak organizacije ovog velikog sedmodnevnog događaja pokriva proračun Europske unije. Hrvatska je kao domaćin sudjelovala u organizaciji te koordinirala međuresornu suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Croatiom Airlines i Zračnom lukom Dubrovnik, a sudionicima će osigurati konstruktivno radno okruženje i jedinstveni kulturno-društveni događaj u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, Društvom prijatelja dubrovačkih starina, Hrvatskom gospodarskom komorom, Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.

NAPOMENA: Mediji mogu prisustvovati otvaranju Posebnog sastanka ICCAT-a koji će se održati 12. studenog u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik (Ulica Iva Dulčića 34) – uz obveznu prethodnu akreditaciju na info@iccat.int najkasnije do 8. studenog 2018. godine. Akreditacije se mogu preuzeti 12. studenog na Registracijskom desku Hotela od 8:30 sati. Ostale plenarne sjednice neće biti otvorene za medije.

Posjet Parizu

Posjet Parizu

Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u organizaciji HGK(Hrvatske gospodarske komore) i predvođeno predsjednikom HGK Lukom Burilovićem posjetit će Pariz od 15. do 17. listopada u sklopu službenog posjeta predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

Gospodarska delegacija održat će sastanak hrvatskih i francuskih gospodarstvenika u MEDEF-u, najvećem udruženju poslodavaca u Francuskoj s više od 750.000 članica od kojih više od 90 posto otpada na male i srednje tvrtke. Izaslanstvo MEDEF-a posjetilo je HGK početkom ove godine kad je održan i Hrvatsko-francuski poslovni forum na kojem su se okupile tvrtke zainteresirane za izlazak na francusko tržište.

136 milijuna kuna za 366 projekata mladih poljoprivrednika

136 milijuna kuna za 366 projekata mladih poljoprivrednika

 

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je započela s izdavanjem konačnih odluka poljoprivrednicima koji su se prijavili na drugi natječaj za operaciju 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, u okviru Mjere 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020..

 

Korisnici potpore po ovom natječaju su mladi poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, čija je ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 do 49.999 eura, a financirat će se 366 projekata, u vrijednosti od 136.152.000,00 kuna.

 

„Veseli me svaka kuna koju povučemo iz EU fondova, ali posebno me vesele one koje dodjeljujemo mladima u ruralnim prostorima. Ovih 366 mladih ljudi su heroji sutrašnjice jer će upravo oni graditi budućnost naših ruralnih područja. Čestitam svima koji su prošli na ovom natječaju i očekujem da se jave i na izdašnije mjere kako bi nastavili financirati svoje ideje i svoje projekte.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

 

Odobrenim sredstvima mladi poljoprivrednici mogu financirati kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju, građenje i opremanje zatvorenih, zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda, podizanje novih i restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

 

Naglašavamo da se radi o bespovratnim financijskim sredstvima u fiksnom iznosu od 372.000,00 kuna za provedbu prihvatljivih aktivnosti, u cilju poticanja demografske obnove sela i zadržavanja mladih u ruralnim područjima. Korisnicima će biti izdana Odluka o dodjeli sredstava ili Odluka o odbijanju, a može se preuzeti u AGRONET-u (na kartici »ODLUKE«).  

Uređaj za deterđente u rinfuzi

Uređaj za deterđente u rinfuzi

U prvom hrvatskom food outletu Žabac u Zagrebu predstavljen prvi u Hrvatskoj deterdžentomat – uređaj za deterdžente u rinfuzi. Taj projekt i proizvod nastao je u suradnji s tvrtkom Labud.

U suradnji s Centrom za inkluzvne radne aktivnosti zaposlena je jedna osobu s invaliditetom koja će raditi na deterdžentomatu po 4 sata dnevno kojoj će pomagati radni asistent. Centar za inkluzivne radne aktivnosti je neprofitna organizacija koja uključuje osobe s poteškoćama u društvo. Zaposleniku Filipu Bosaku to je prvi posao te je ovom prilikom izrazio veliko zadovoljstvo što je dobio priliku za rad za koji će i biti plaćen.

Mario Žamboki, suvlasnik prvog hrvatskog food outleta Žabac, naglasio je kako se takvim načinom kupnje deterdženata bez ambalaže pridonosi očuvanju okoliša. Kupci će dolaziti s vlastitiom ambalažom u koju će Filip Bosak natočiti deterdžent iz rinfuze po vrlo povoljnim cijenama. U rinfuzi su sredstvo za pranje posuđa, omekšivač za rublje, detrdžent za rublje, univerzalno sredstvo, sredstvo za sanitarije te sredstvo za čišćenje stakla.

Nepodmirene obveze

-HGK komentar-

Zagreb, 3. siječnja 2018.

Nepodmirene obveze poslovnih subjekata

Informacija Financijske agencije (FINA) o neizvršenim osnovama za plaćanje poslovnih subjekata na dan 30. studenog 2017. godine pokazuje smanjenje kod svih pokazatelja i u odnosu na prethodni mjesec i u odnosu na kraj prošle godine.

Naime, prema podacima koje je objavila FINA nepodmirene su obveze poslovnih subjekata na nivou Hrvatske na dan 30. studenog 2017. godine iznosile 14,4 milijardi kuna, što je za 354,1 milijun kuna ili 2,4% manje nego krajem listopada 2017. godine kada su iznosile 14,7 milijardi kuna. Smanjenje je kod pravnih osoba iznosilo 291,4 milijuna kuna ili 3,3%, a kod fizičkih osoba smanjenje je iznosilo 62,7 milijuna kuna ili 1,1%. Istodobno je smanjen broj blokiranih poslovnih subjekata s 26.236 na 25.566 odnosno za 670 ili 2,6%. Broj blokiranih pravnih osoba smanjen je za 424 ili 4,3%, a fizičkih osoba za 246 ili 1,5%. Broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima smanjen je s 19.146 na 18.679, odnosno za 467 ili 2,4%. Kod pravnih osoba došlo je do smanjenja za 350 ili 3,1%, a kod fizičkih osoba do smanjenja za 117 zaposlenih ili 1,5%.

Sa stanjem na dan 30. studenog 2017. godine u odnosu na kraj 2016. godine nepodmirene su obveze poslovnih subjekata na nivou Hrvatske manje za 3,4 milijardi kuna ili 19,3%, od čega kod pravnih osoba za 2,9 milijardi kuna ili 24,9%, a kod fizičkih osoba za 569,1 milijun kuna ili 9,0%. Broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 5.324 ili 17,2%, od čega kod pravnih osoba za 3.084 ili 24,6%, a kod fizičkih osoba za 2.240 ili 12,2%. Smanjen je i broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima za 3.546 ili 16,0%, od čega kod pravnih osoba za 2.021 ili 15,8%, a kod fizičkih osoba za 1.525 ili 16,2%.

Promatramo li iznose prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje prema trajanju blokade računa na dan 30. studenog u odnosu na dan 31. listopada 2017. godine, vidljivo je smanjenje u tri kategorije (do 30 dana, 181-360 dana i duže od 360 dana), a povećanje u dvije tri kategorije (31-60 dana i 61-180 dana).

Promatramo li iznose prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje prema trajanju blokade računa na dan 30. studenog 2017. godine u odnosu na kraj 2016. godine, vidljivo je smanjenje u četiri od pet kategorija, a samo je u kategoriji od 31-60 dana zabilježeno povećanje.

Kako navodi FINA, za očekivati je da će se, zahvaljujući poduzetim mjerama, propisanim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnim zakonom, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Stečajnim zakonom koji je u primjeni od 1. rujna 2015. godine (NN, br. 71/15) te postupcima brisanja trgovačkih društava (sukladno članku 70., st. 5. Zakona o sudskom registru nad obveznicima koji Registru godišnjih financijskih izvještaja nisu predali godišnji financijski izvještaj radi javne objave i to tri godine za redom), u narednim mjesecima broj blokiranih poslovnih subjekata i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata i dalje postepeno smanjivati.

S poštovanjem,

Služba za komunikacije

Tabela 1: Broj insolventnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih i iznosi prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje

u 000 kn

	31.12.2016.	31.10.2017.	30.11.2017.	Indeks		Razlika
				4:2	4:3	4-2	4-3
1	2	3	4	5	6	7	8
Broj insolventnih poslovnih subjekata	30.890	26.236	25.566	82,8	97,4	-5.324	-670
- pravne osobe	12.532	9.872	9.448	75,4	95,7	-3.084	-424
- fizičke osobe	18.358	16.364	16.118	87,8	98,5	-2.240	-246
Broj zaposlenih	22.225	19.146	18.679	84,0	97,6	-3.546	-467
- pravne osobe	12.819	11.148	10.798	84,2	96,9	-2.021	-350
- fizičke osobe	9.406	7.998	7.881	83,8	98,5	-1.525	-117
Iznos prijavljenih nepodmirenih obveza u 000 kuna	17.807.076	14.722.382	14.368.305	80,7	97,6	-3.438.771	-354.077
- pravne osobe	11.512.488	8.934.246	8.642.839	75,1	96,7	-2.869.649	-291.407
- fizičke osobe	6.294.588	5.788.136	5.725.466	91,0	98,9	-569.122	-62.670

Izvor: FINA, obrada: HGK

Tabela 2: Iznosi prijavljenih nepodmirenih naloga poslovnih subjekata prema trajanju blokade računa u 000 kn

	31.12.2016.	31.10.2017.	30.11.2017.	Indeks		Razlika
				4:2	4:3	4-2	4-3
1	2	3	4	5	6	7	8
do 30 dana	527.670	373.347	236.136	44,8	63,2	-291.534	-137.211
- pravne osobe	499.692	345.765	224.417	44,9	64,9	-275.275	-121.348
- fizičke osobe	27.978	27.582	11.719	41,9	42,5	-16.259	-15.863
31-60 dana	223.472	361.588	455.222	203,7	125,9	231.750	93.634
- pravne osobe	198.201	343.537	427.353	215,6	124,4	229.152	83.816
- fizičke osobe	25.271	18.051	27.869	110,3	154,4	2.598	9.818
61-180 dana	1.111.777	705.121	976.534	87,8	138,5	-135.243	271.413
- pravne osobe	1.051.794	632.124	895.443	85,1	141,7	-156.351	263.319
- fizičke osobe	59.983	72.997	81.091	135,2	111,1	21.108	8.094
181-360 dana	1.549.842	1.448.850	1.409.869	91,0	97,3	-139.973	-38.981
- pravne osobe	1.442.940	1.373.382	1.337.771	92,7	97,4	-105.169	-35.611
- fizičke osobe	106.902	75.468	72.098	67,4	95,5	-34.804	-3.370
duže od 360 dana	14.394.315	11.833.476	11.290.544	78,4	95,4	-3.103.771	-542.932
- pravne osobe	8.319.861	6.239.438	5.757.855	69,2	92,3	-2.562.006	-481.583
- fizičke osobe	6.074.454	5.594.038	5.532.689	91,1	98,9	-541.765	-61.349
UKUPNO:	17.807.076	14.722.382	14.368.305	80,7	97,6	-3.438.771	-354.077
- pravne osobe	11.512.488	8.934.246	8.642.839	75,1	96,7	-2.869.649	-291.407
- fizičke osobe	6.294.588	5.788.136	5.725.466	91,0	98,9	-569.122	-62.670

Izvor: FINA, obrada: HGK