Održan MAGROS 2024
Maloprodaja u Europi i Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje transformacija zbog niza čimbenika
uključujući tehnološki napredak, promjene u potrošačkim navikama i ekonomske uvjete.
Pritom se maloprodaja suočava s dinamičnim promjenama koje oblikuju njenu budućnost.
Digitalizacija, održivost i promjene u potrošačkim navikama, to su ključni faktori koji će definirati sljedeće faze razvoja.
U Hrvatskoj, maloprodajni sektor se prilagođava tim promjenama, iako sa specifičnostima
vezanim uz lokalne ekonomske i društvene uvjete, rečeno je na 36. konferenciji za
proizvođače i trgovce Magros koja je održana 9. 10. 2024. u Zagrebu.
Najvažniji trendovi u maloprodaji u Europi su Digitalizacija i e-trgovina. Razvoj online
trgovine nastavlja rasti diljem Europe s naglaskom na fleksibilnost i praktičnost za potrošače.
Integracija digitalnih tehnologija poput beskontaktnih plaćanja, personalizirane kupovine i
umjetne inteligencije ubrzava taj proces. Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala prelazak na
e-trgovinu, a mnoga poduzeća proširuju svoje digitalne platforme kako bi zadržala korak s
promjenama.
Zbog povećane svijesti o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, potrošači u Europi traže
proizvode s održivim karakteristikama. Ovo uključuje ekološki prihvatljive proizvode, etičke
prakse u proizvodnji i minimaliziranje otpada, a mnoge tvrtke sada prilagođavaju svoje
poslovanje tim zahtjevima.
Važna stavka odnosi se na promjene potrošačkih navika. Potrošači sve više traže iskustvenu
kupovinu, gdje kupovna moć dolazi s naglaskom na društvenu i ekološku odgovornost.
Zdravstvena svijest također raste, pa je povećana potražnja za organskim i lokalnim proizvodima.
Kombinacija fizičke i online prodaje postaje ključni model u europskoj maloprodaji.
Mnogi trgovci primjenjuju strategije poput „klikni i preuzmi“, gdje kupci naruče online, a
preuzimaju proizvode u fizičkim trgovinama.
Hrvatska prati globalne i europske trendove, iako s određenim posebnostima zbog manjeg
tržišta i relativno sporijeg tehnološkog razvoja u odnosu na zapadnu Europu. Ipak, posljednjih
godina dolazi do ubrzanog rasta.
Zanimljiva kretanja bilježe se i u konsolidaciji maloprodajnog tržišta. Hrvatska
maloprodaja suočava se s pojačanom konkurencijom, kako domaćih tako i međunarodnih lanaca.
Dolazak stranih "igrača" povećava pritisak na lokalne tvrtke da unaprijede svoje ponude i usluge.
U Hrvatskoj se primjećuje rast interesa za domaće proizvode, posebice kod prehrambenih
proizvoda. Sve veći broj potrošača preferira lokalne brendove, što je potaknuto i rastućim
nacionalnim ponosom te potražnjom za svježim i kvalitetnim proizvodima. Kao i u ostatku
Europe, i u Hrvatskoj raste svijest o ekološkoj odgovornosti, pa sve više trgovaca nudi ekološki
prihvatljive opcije, od ambalaže do samih proizvoda. Zakonodavstvo također igra ključnu ulogu u
poticanju održivih praksi.
Iako online trgovina raste, fizičke trgovine i dalje imaju snažnu prisutnost u Hrvatskoj, posebno u
trgovačkim centrima, koji su popularna odredišta za kupovinu i društvena okupljanja. Iz tih
naglašenih trendova proizlaze mnogi novi zadaci koji stoje pred hrvatskom maloprodajom. O
nekima od njih govorilo se i na Magros skupu u uvjerenju da će njihova primjena
pridonijeti ukupnom razvoju tog važnog segmenta u ostvarivanju BDP-a.
To se, ponajprije odnosi na neizvjesnosti u dobavnim lancima s obzirom na ukupna kretanja u
Europi i u nas, zatim, na još uvijek neriješene odnose proizvođača, dobavljača i maloprodaje što
se odražava i na cijenama hrane, na iskustva s rasporedom radnog vremena i posebno, na
nedostatak radne snage.
Mali i srednji trgovci upozorili su da im ograničenje rada nedjeljom ugrožava opstanak, a žale se i
na manjak radnika i izostanak poticaja.
“Stav vlade je jasan. Teško je pomiriti sve interese i sve želje. Zabrana rada nedjeljom,
problem je pojedinim trgovinama ali nekada nije se radilo nedjeljom i ništa nam nije falilo”, rekao je državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo Milatić.
Dodao je da je prema mišljenju vladajuće politike 16 radnih nedjelja sasvim dovoljno.
Trgovci upozoravaju da će se ograničenje rada nedjeljom osjetiti na profitu i da im to inače
stvara velike poteškoće. Tako predsjednik Saveza udruge malih trgovca u Hrvatskoj Ivan Ćibarić
kaže da obiteljske trgovine u malim mjestima nestaju zbog takvih uvjeta.
“Zabrana rada nedjeljom ne odgovara malim trgovcima i obrtnicima s obzirom da kao mali
obrtnik ili trgovac nismo i ne možemo biti u istoj poziciji kao veliki trgovci, jer garantiramo
vlastitom imovinom”, rekao je Ćibarić.
Ćibarić je suglasan da je stanje u trgovini dobro, ali da mali trgovci gube tlo pod nogama, potisnuti
od velikih lanaca.
“Nikakve potpore nikada nismo dobili ni od koga i to je osnovni problem. Ako niste proizvođač, vi
niste nitko i ništa na tržištu”, rekao je Ćibarić.
Nedostaje radnika, sezonu su izvukli studenti, đaci, stranci i umirovljenici
Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić kaže “Nema dovoljno zaposlenih, pa su poslodavci čak novčano nagrađivali radnike koji su doveli nove”. Smatra da nedostatak radnika ukazuje da je jako bitno kakav je njihov položaj i kako se na poslu osjećaju.
Na konferenciji su obrađene i teme poput svekanalne hibridne budućnost maloprodaje, poboljšanja logistike i isporuke i promjene uloge fizičkih trgovina.
Jedan od sudionika panela koji je govorio o budućnosti trgovine bio je i Dario Klemar, prokurist i
voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne
regije u Hrvatskoj, koji je istaknuo: “Tijekom proteklih nekoliko godina naučili smo jednu važnu
stvar: svakom izazovu i svakoj promjeni na tržištu moramo se i možemo prilagoditi na način koji
odražava temeljne vrijednosti tvrtke, a samim time kupcima i djelatnicima nudi se stabilnost i ulijeva povjerenje. Tehnologija i njezin ubrzani razvoj značajno su utjecali na brojne poslovne procese.
Odmjereno praćenje trendova i odgovorna primjena novih tehnologija pokazali su se
najboljim pristupom koji je omogućio da se istodobno poveća učinkovitost i
zadrži fokus na potrebama ljudi, u skladu s vrijednosnim načelima dm-a.”
Skup je organizirao časopis Suvremena trgovina, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike
Hrvatske Zorana Milanovića te ministarstava gospodarstva i vanjskih i europskih poslova.
Pripremio: Tomislav Radić
Nema komentara:
Objavi komentar