Posavska guska

Posavska guska kao izvorna hrvatska pasmina

Objavljena je dvojezična knjiga „Posavska guska“ autora mr.sc. Romana Ozimeca, Darka Petanjeka i dr.sc. Miljenka Ernoića. Knjiga je napisana kako bi se potaknuo opstank i obnova uzgoja posavske guske jer Hrvatska do danas nema niti jednu prijavljenu izvornu pasminu gusaka. U  Hrvatskoj postoji  550 matičnih posavskih gusaka od čega oko 130 mužjaka i 420 ženki. Godišnja populacija se procjenjuje do 4500 posavskih gusaka.

            Autor, Roman Ozimec istaknuo je: „Guske  je jedna od rijetkih životinja kod koje se sve može iskoristi.  Guščje meso, jetra,  krv i guščja jaja koriste se za jelo, gušća mast za jelo i u medicinske svrhe, guščja koža s perjem za odjevne predmete i igračke, guščje paperje i perje za jastuke i ostalu posteljinu, pera za pisanje a baze pera za četke.“

            Posavska guska se od pamtivijeka uzgaja na području rijeke Save i njezinih pritoka. Kao poznate pašne ptice, guske su iznimno važne za vodene i travnjačke ekosustave, posebno travnjake uz veće vodene površine, gdje održavaju pašnjak i utječu na povećani kvalitativni sastav pašnjaka. „ Nephodno je pokrenuti postupak zaštite zemljopisnog porijekla i izvornosti posavske guske. Nakon očuvanje pasmine, potrebno je zaštiti proizvode posavske guske te proizvesti i  ponuditi paletu tradicijskih proizvoda posavske guske, kao dijela naše baštine, ali i jednog od izvornih gospodarskih aduta.“-rekla je ravnateljica Javne Uprave Zeleni prsten Zagrebačke županije Martina Glasnović.

            Guska je jedna od prvih pripitomljenih domaćih životinja, još u razdoblju neolitika, prije oko 20 000 i najstarija je uzgojna perad, prije kokoši, pataka i purana. Prvi dokazi datiraju iz starog Egipta prije barem 5000 godina. U Egipatskim zapisima duša faraona se prikazuje u obliku guske a pri proglašenju novog faraona puštane su četiri guske na sve četiri strane svijeta. Uzgoj gusaka na tlu Hrvatske datira od samih početaka civilizacijskog udomaćivanja guske. Intenzivnije guščarenje se razvija za vrijeme Rimskog carstva.

            Nakladnik knjige je Udruga ADIPA (Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske), a sunakladnik Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. Knjiga je izdana uz  financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

            „Guske su otkrile Svetog Martina kada se sakrio“ Hrvati nažalost nisu poslušali Stjepana Radića kada je rekao da ne srljaju kao guske u magli. „Guske su spasile Rim“ Posavsku gusku treba spasiti.

Tomislav Radić