Rast građevinarstva

Rast građevinskih radova

Nakon privremenog pada u siječnju, koji je uz Hrvatsku obilježio i većinu europskih zemalja, u veljači je nastavljen rast građevinske aktivnosti uspostavljen početkom prošle godine. Tako je prema privremenim podatcima DZS-a u veljači ove godine indeks građevinskih radova porastao za 9,5% u odnosu na prethodni mjesec (prema sezonski i kalendarski prilagođenim podatcima) te za 2,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine (prema kalendarski prilagođenim podatcima). Pritom su na godišnjoj razini radovi na zgradama porasli za 4,2% uz istodoban rast radova na ostalim građevinama za 0,7%. Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta radova na zgradama prisutnom od studenog 2015. godine koji je zaslužan što se indeks obujma građevinskih radova kreće u pozitivnim vrijednostima. Kretanje obujma radova na ostalim, pretežito infrastrukturnim, građevinama tek povremeno pridonosi ukupnom rastu (u četiri mjeseca 2015. godine, u dva mjeseca prošle godine te u veljači ove godine) upućujući na i dalje sporo dinamiziranje radova na infrastrukturnim projektima.

U takvim je okolnostima sumarno u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine građevinska aktivnost porasla za 1,6%, pri čemu su radovi na zgradama povećani za 4,8%, dok je istodobno obujam radova na ostalim građevinama smanjen za 1,8%. Pritom se 50,4% odrađenih sati na gradilištima odnosilo na radove na zgradama, a 49,6% na radove na ostalim građevinama uz dominaciju radova na novogradnjama na koje se odnosilo 55,2% ukupno odrađenih sati.

Slična je situacija obilježila i građevinsku aktivnost u Europskoj uniji u kojoj je, nakon siječanjskog smanjenja, u veljači građevinska aktivnost porasla za 4,4% u odnosu na prethodni mjesec te za 5,2% u odnosu na veljaču prošle godine. Riječ je o relativno visokom međugodišnjem rastu (najviši od travnja 2014. godine) poduprtom rastom aktivnosti na zgradama za 4,8% te na ostalim građevinama za 5,6%. Unutar 17 zemalja za koje su trenutno raspoloživi podatci, rast ukupne građevinske aktivnosti zabilježen je u 11, a pad u šest zemalja. Najizraženiji je rast ukupne građevinske aktivnosti zabilježen u Sloveniji (+21,4%), Mađarskoj (+15,1%), Švedskoj (+13,2%) i Njemačkoj (+11,6%), dok je građevinska aktivnost najviše smanjena u Slovačkoj (-10,6%), Češkoj (-5,5%), Poljskoj (-5,1%) i Rumunjskoj (-3,6%). Dinamika investicijske, a time i građevinske, aktivnosti u dijelu europskih zemalja u znatnoj mjeri ovisi o intenzitetu korištenja sredstava iz fondova EU, pa su učinci prijelaza iz jednog u drugo programsko razdoblje i dalje vidljivi u višemjesečnom kontinuitetu pada građevinske aktivnosti u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok se posljednjih mjeseci, nakon razdoblja visokog pada, ponovno bilježi dinamiziranje građevinskih radova u Sloveniji i Mađarskoj.

Međugodišnji rast indeksa obujma građevinskih radova u veljači obilježen rastom obiju njegovih sastavnica (zgrade i ostale građevine) potvrđuje da je pad aktivnosti u siječnju bio tek sporadičan i privremen. Stoga u narednim mjesecima očekujemo nastavak trenda rasta ukupne građevinske aktivnosti koji bi strukturno trebao biti poduprt i dinamiziranjem aktivnosti na ostalim građevinama. To sugeriraju kretanja izdanih građevinskih dozvola čiji je broj u prva dva mjeseca ove godine bio 39,1% veći nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu je u njima predviđena vrijednost radova povećana za 101,6% kod zgrada te za 35,7% kod ostalih građevina.

Podravka u Kataru

Podravka u Kataru

Drugog dana službenog posjeta predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Kataru i gospodarskog izaslanstva koje je vodio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović potpisani su sporazumi o suradnji između dvaju zemalja, a Podravka je potpisala ugovor o distribuciji s katarskim distributerom Arabian Supplies, podružnicom jedne od najjačih katarskih grupacija, Tadmur Holding. 

„Iako je Podravka na tržištu Katara prisutna dvije godine, potpisom ugovora s tvrtkom Arabian Supplies, Podravka dobiva jakog partnera koji će joj omogućiti ulazak na sva prodajna mjesta u Kataru te dugoročni razvoj poslovanja na jednom od ključnih tržišta regije Bliski istok i Sjeverna Afrika.“ -  istaknuo je Nermin Salman, izvršni direktor Podravke Gulf FZE.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je posjet iznimnom uspješnim, a iz razgovora s Emirom Katara, Nj.V. šeikom Tamim bin Hamad bin Khalif Al Thanijem izvdojila je „Naglasak razgovora bio je na razvoju gospodarskih odnosa, posebno o poslovanju hrvatskih tvrtki u Kataru, ali i zainteresiranosti Katara za inicijativu triju mora za energetsku politiku i opću energetsku infrastrukturu od LNG terminala na Krku do cijelog tog prostora između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Predsjednica RH upozorila je na opasnost,  ako ne krenemo u izgradnju LNG terminala, da će nas zaobići svi energetski i drugi putevi i jednostavno se moramo uključiti.

Predsjednik HGK Luka Burilović potpisao je s predsjedavajućim Katarske komore Nj.V. šeikom Kalifom bin Jasimmom bin Mohammedom Al Thanijem Memorandum o razumijevanju između Katarske komore trgovine i industrije i Hrvatske gospodarske komore, dok je Veleposlanik RH Tomislav Bošnjak s ministrom lokalne uprave i okoliša Mohammed bin Abdullah Al Rumaihi potpisao Sporazum o suradnji u zaštiti okoliša i prirode između Vlade Katara i Vlade RH. Održan je i Katarsko-hrvatski gospodarski forum. Hrvatska je u Katar 2016. izvezla 56 milijuna USD.

Hrvatski gospodarstvenici u Kataru

Proboj hrvatskih gospodarstvenika na katarsko tržište

Službeni posjet gospodarskog izaslanstva  Državi Katar predvođenog predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović te predsjednikom HGK Lukom Burilovićem, započeo je sastankom sa šeikom Abdullahom Al-Thanijem, predsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova  Države Katar.

„Došli smo približiti sliku Hrvatske Katru i poslati poruku katarskim investitorima da je Hrvatska privlačna zemlja za poslovanje. Naši gospodarstvenici koji već uspješno posluju na ovom tržištu dokaz su da je ono dobra prilika za izvoz i uvjeren sam da će i ovaj posjet donijeti nove poslovne ugovore.“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović istaknuvši kako je na sastanku s premijerom Katra iskazan interes za sektore graditeljstva, energetike, IT-a, a posebno za prehrambenu industriju s obzirom da je Hrvatska prepoznata kao proizvođač halal proizvoda.

Arhitekt Otto Barić koji je projektirao rukometnu dvoranu u Dohi vrijednu 150 milijuna eura  otkriva koji je ključ uspjeha na arapskom tržištu. „Teško se probiti na ovo tržište, ali  najvažnija stvar jest steći povjerenje.  To traje i zahtijeva izniman napor, a mi smo to uspjeli s dvoranom koju smo izgradili u rekordnom roku.  Ovaj dolazak ima poseban značaj jer bez političke i institucionalne potpore proboj ovdje nije moguće.“ ističe Barić.

„Katar je izazovna zemlja za koju se treba oboružati znanjem, strpljenjem i dobrom pripremom.  Posao se može raditi, ali se trebaju poštovati pravila“ rekao je direktor Emersona, svjetski uspješne IT tvrtke iz Hrvatske koja s katarskim partnerom radi na dva data centra u sklopu nove katarske luke.

Privlačnost za poslovanje u ovoj zemlji leži u njenom visokom standardu s obzirom  na bogatstvo plinom i naftom koje generiraju 90 posto ukupnog izvoza te više od 75 % proračunskih prihoda. Katar je treća zemlja prema rezervama plina.

 Gospodarsko izaslanstvo čine Crosco, Croz, Đuro Đaković Group, Emerson, Foreign Investors Council of Croatia, Jadranka Hoteli, Klimaoprema, Končar, Baric&Partner i Podravka. 

Rast uvoza jaja za Uskrs

Rast uvoza jaja za Uskrs

Proizvodnja konzumnih jaja u Hrvatskoj u 2016. godini iznosila je 31 tisuću tona, što je manje za 9,1% usporedimo li podatke s proizvodnjom 2015. godinom. Pokrivenost uvoza izvozom konzumnih jaja u 2016. godini je 24 posto. Domaća potrošnja konzumnih jaja u 2016. upućuje na samodostatnost od oko 85 posto, a najviše konzumnih jaja u 2016. uvezeno je iz Poljske, Slovenije i Slovačke.

''Budući da statistički nizovi govore o većem uvozu jaja u uskrsnom mjesecu isto možemo očekivati i u 2017. godini.'' – smatra pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić. U 2016. godini porast uvoza pred Uskrs iznosio je približno 30 posto.

Europska komisija procjenjuje povećanje cjelokupne proizvodnje konzumnih jaja za RH u 2017. od 7,4 posto (33,3 tisuće tona) u odnosu na 2016. godinu.

Inače, hrvatska proizvodnja predstavlja 0,46 posto volumena EU proizvodnje jaja, što nas pozicionira na 23. mjesto. Od ulaska u Europsku uniju veleprodajna cijena jaja pala je za oko 10 posto. 

Rast prozvodnje

-HGK komentar-

Zagreb, 11. travnja 2017.

Nastavak rasta industrijske proizvodnje EU

           

Prema kalendarski prilagođenim podatcima statističkog ureda Eurostat, industrijska je proizvodnja u veljači ove godine na razini EU bila veća za 2,1% u odnosu na veljaču 2016. godine. Time je nastavljen trend povoljnijih kretanja industrijske proizvodnje EU na godišnjoj razini koji kontinuirano traje od prosinca 2014. godine (27 mjeseci).

Takav pozitivan trend u promatranom razdoblju djelomično je rezultat povoljnije domaće potražnje (potrošnja kućanstva, države i investicije). S druge strane, inozemna potražnja (robni izvoz), nakon rasta u 2015. godini, u posljednjih godinu dana bilježi blaga negativna kretanja (od veljače 2016. do siječnja ove godine -0,4% na godišnjoj razini).

Promatrano po zemljama, prema podatcima koji su dostupni za 24 zemlje EU, rast industrijske proizvodnje Unije u promatranome mjesecu rezultat je povoljnijih kretanja tog pokazatelja u gotovo svim zemalja EU izuzev Irske (-10%) i Francuske (-0,8%), gdje je zabilježen godišnji pad.

U prva dva mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja EU bila, prema kalendarski prilagođenim podatcima, u prosjeku veća za 1,7% (u Hrvatskoj 3,2% veća) u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, ali i 5,4% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj od početka prošle godine raste bržom dinamikom u odnosu na prosjek EU, ali je razina hrvatske proizvodnje ipak 9,9% manja u odnosu na prva dva mjeseca 2008. godine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

„Ove godine očekujemo nastavak rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj za oko 4%, što je nešto brže od očekivanog rasta industrijske proizvodnje na razini EU. Ukoliko bi se ta dinamika u Hrvatskoj zadržala, tek bi 2019. godine bila prestignuta razina industrijske proizvodnje iz pretkrizne 2008. godine.“

Povoljni trendovi

Povoljni trendovi u robnoj razmjeni na početku godine

Prvi ovogodišnji mjesec obilježen je znatnim porastom vrijednosti robne razmjene na godišnjoj razini. Pritom je vrijednost izvoza bila čak 28,4% viša nego u prvom mjesecu prošle godine, dok je vrijednost uvoza povećana za nešto manjih 14,6%. Znatan utjecaj na takva kretanja imao je oporavak cijene sirove nafte i ostalih energenata te dijela drugih sirovina na globalnom tržištu koji je jednako djelovao i na robnu razmjenu EU, odnosno robnu razmjenu većine članica. Naime, raspoloživi indeksi uvoznih cijena za eurozonu pokazuju da su prosječne uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja bile 40,8%, a u prerađivačkoj industriji 2,7% više nego u prošlogodišnjem siječnju, pri čemu su na prerađivačku industriju najviše utjecale uvozne cijene naftnih derivata, metala i prehrambenih proizvoda. Naime, uvozne cijene sirove nafte povećane za čak 74%, a naftnih derivata također visokih 45%.

Tako je izvoz naftnih derivata uz izrazito visok porast proizvodnje od 269% nakon duljeg razdoblja ponovo znatno utjecao i na rast vrijednosti izvoza iz Hrvatske. Najviše je ipak povećana vrijednost izvoza farmaceutskih proizvoda, električne energije, čije su cijene na globalnom tržištu također povećane, zatim navedenih naftnih derivata te primarnih djelatnosti. Kod primarnih je djelatnosti dijelom bila riječ o sezonskom izvozu ribe iz uzgoja, što se može zaključiti iz osjetno povećanog izvoza prema Japanu. Kod manjeg broja djelatnosti istodobno je zabilježen pad vrijednosti izvoza, pri čemu je najveći pad zabilježen kod nemetalnih mineralnih proizvoda. Kako je znatno povećana prerada nafte, tako je na rast vrijednosti uvoza najviše utjecala djelatnost rudarstva i vađenja. Najveći dio uvoza ove djelatnosti čine sirova nafta i zemni plin na čiji su uvoz, pored prerade i rasta cijena, djelomično utjecale i niske temperature u siječnju. Pored znatno povećanog uvoza u rudarstvu i vađenju najviše je povećana vrijednost uvoza električne energije, računala i elektroničkih proizvoda te strojeva i uređaja. S druge strane najveći je pad zabilježen kod ostalih prijevoznih sredstava, gotovih metalnih proizvoda te naftnih derivata čiji je uvoz dijelom zamijenjen domaćom proizvodnjom.

Ovakvi trendovi u kretanju izvoza i uvoza doveli su u siječnju do povoljnih trendova u kretanju salda robne razmjene, točnije, robni je deficit u odnosu na prošlogodišnji siječanj smanjen za 6,1%.

Tolušić s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore

Sastanak ministra Tolušića s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore

Danas je u Ministarstvu poljoprivrede održan sastanak ministra Tomislava Tolušića s Matom Brlošićem, predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), koja zastupa i predstavlja interese malih, odnosno obiteljskih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj i Antunom Vrakićem, članom Predsjedništva HPK.

Glavna tema sastanka bila je upravo zaštita malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača koji su dobavljači tvrtkama iz Agrokor koncerna. HPK procjenjuje da oko 1.000 poljoprivrednih gospodarstava izravno radi s tvrtkama iz koncerna Agrokor, a putem organizatora proizvodnje i nekoliko tisuća više. Iz tog razloga predsjednik HPK g. Brlošić zatražio je od Vlade RH da mali i srednji dobavljači imaju prioritet tijekom isplate potraživanja, jer bez tog novca mala poljoprivredna gospodarstva ne mogu opstati.

Predsjednik HPK Brlošić od Vlade RH također traži, ukoliko u provedbu stupi Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, da u vijeću vjerovnika svakako bude nazočan i predstavnik koji će zastupati interese malih poljoprivrednih gospodarstava.

Ministar Tolušić prenio je predsjedniku HPK Brlošiću i članu Predsjedništva Vrakiću potporu Vlade RH u zaštiti malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čija je opstojnost od najvećeg interesa za RH. „Vlada RH odlučna je istim modelom zaštite braniti ugrožene interese kako velikih tvrtki tako i svih malih poljoprivrednih gospodarstava“, prenio je ministar Tolušić te iskazao potporu glede Brlošićeva zahtjeva da u radu vijeća vjerovnika, dođe li do te situacije, sudjeluje i zastupnik malih, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.   

Ministar je podsjetio da je ove godine Vlada RH  isplatom 1,4 milijarde kuna prve rate izravne potpore poljoprivrednicima još u veljači, kako se ne bi morali zaduživati za pokrivanje troška repromaterijala za sjetvu, učinila povijesni presedan jer tako rano nikada potpore nisu isplaćene te je i time potvrdila koliko poljoprivredu smatra važnom. Nadalje, od početka ove godine na repromaterijal i hranu za životinje PDV je smanjen sa 25 na 13 posto.

Ministar Tolušić je vodstvu HPK najavio isplatu druge rate izravne potpore poljoprivrednicima od preko 1 milijarde kuna, nakon Uskrsa. Agencija za plaćanja u poljoprivredi upravo radi na pripremi slogova za isplatu, a priljevom tog novca  poljoprivrednici (ujedno i dobavljači tvrtkama iz koncerna Agrokor) moći će lakše pokriti troškove i  nastaviti svoju proizvodnju.