Rast građevinarstva

Rast građevinskih radova

Nakon privremenog pada u siječnju, koji je uz Hrvatsku obilježio i većinu europskih zemalja, u veljači je nastavljen rast građevinske aktivnosti uspostavljen početkom prošle godine. Tako je prema privremenim podatcima DZS-a u veljači ove godine indeks građevinskih radova porastao za 9,5% u odnosu na prethodni mjesec (prema sezonski i kalendarski prilagođenim podatcima) te za 2,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine (prema kalendarski prilagođenim podatcima). Pritom su na godišnjoj razini radovi na zgradama porasli za 4,2% uz istodoban rast radova na ostalim građevinama za 0,7%. Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta radova na zgradama prisutnom od studenog 2015. godine koji je zaslužan što se indeks obujma građevinskih radova kreće u pozitivnim vrijednostima. Kretanje obujma radova na ostalim, pretežito infrastrukturnim, građevinama tek povremeno pridonosi ukupnom rastu (u četiri mjeseca 2015. godine, u dva mjeseca prošle godine te u veljači ove godine) upućujući na i dalje sporo dinamiziranje radova na infrastrukturnim projektima.

U takvim je okolnostima sumarno u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine građevinska aktivnost porasla za 1,6%, pri čemu su radovi na zgradama povećani za 4,8%, dok je istodobno obujam radova na ostalim građevinama smanjen za 1,8%. Pritom se 50,4% odrađenih sati na gradilištima odnosilo na radove na zgradama, a 49,6% na radove na ostalim građevinama uz dominaciju radova na novogradnjama na koje se odnosilo 55,2% ukupno odrađenih sati.

Slična je situacija obilježila i građevinsku aktivnost u Europskoj uniji u kojoj je, nakon siječanjskog smanjenja, u veljači građevinska aktivnost porasla za 4,4% u odnosu na prethodni mjesec te za 5,2% u odnosu na veljaču prošle godine. Riječ je o relativno visokom međugodišnjem rastu (najviši od travnja 2014. godine) poduprtom rastom aktivnosti na zgradama za 4,8% te na ostalim građevinama za 5,6%. Unutar 17 zemalja za koje su trenutno raspoloživi podatci, rast ukupne građevinske aktivnosti zabilježen je u 11, a pad u šest zemalja. Najizraženiji je rast ukupne građevinske aktivnosti zabilježen u Sloveniji (+21,4%), Mađarskoj (+15,1%), Švedskoj (+13,2%) i Njemačkoj (+11,6%), dok je građevinska aktivnost najviše smanjena u Slovačkoj (-10,6%), Češkoj (-5,5%), Poljskoj (-5,1%) i Rumunjskoj (-3,6%). Dinamika investicijske, a time i građevinske, aktivnosti u dijelu europskih zemalja u znatnoj mjeri ovisi o intenzitetu korištenja sredstava iz fondova EU, pa su učinci prijelaza iz jednog u drugo programsko razdoblje i dalje vidljivi u višemjesečnom kontinuitetu pada građevinske aktivnosti u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok se posljednjih mjeseci, nakon razdoblja visokog pada, ponovno bilježi dinamiziranje građevinskih radova u Sloveniji i Mađarskoj.

Međugodišnji rast indeksa obujma građevinskih radova u veljači obilježen rastom obiju njegovih sastavnica (zgrade i ostale građevine) potvrđuje da je pad aktivnosti u siječnju bio tek sporadičan i privremen. Stoga u narednim mjesecima očekujemo nastavak trenda rasta ukupne građevinske aktivnosti koji bi strukturno trebao biti poduprt i dinamiziranjem aktivnosti na ostalim građevinama. To sugeriraju kretanja izdanih građevinskih dozvola čiji je broj u prva dva mjeseca ove godine bio 39,1% veći nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu je u njima predviđena vrijednost radova povećana za 101,6% kod zgrada te za 35,7% kod ostalih građevina.