Hrvatska na začelju primjene plina

Hrvatska na začelju primjene prirodnog plina u prometu među zemljama EU

- Poticajima povećati upotrebu CNG i LNG prirodnog plina u prometu -

Na Međunarodnoj CNG & LNG konferenciji na kojoj su sudjelovali stručnjaci i gospodarstvenici iz Hrvatske, Italije, Srbije i Bosne i Hercegovine, posvećenoj izazovima i prilikama korištenja CNG i LNG prirodnog plina, održanoj 29. lipnja u HGK, razgovaralo se o upotrebi prirodnog plina u kontekstu niskougljičnog energetskog razvoja.

„Prirodni plin ima, uz obnovljive izvore energije, ključnu ulogu u energetskoj tranziciji Europske unije i na globalnoj razini ka niskougljičnom društvu“, istaknula je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac te je pozvala na što brže donošenje strategije niskougljičnog razvoja u kojoj upotreba prirodnog plina mora imati istaknuto mjesto.

Iz Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK navode da su u Hrvatskoj tek tri punionice CNG plinom u Zagrebu i Rijeci te ukupno 301 vozilo. Do 2020. godine planirano je 11 punionica te do 2030. moguća je izgradnja 46 punionica. S poticajima 2020. godine na hrvatskim prometnicama bilo bi oko 150.000 vozila na prirodni plin čime bi se zadovoljili i uvjeti EU od pet do 10 posto, dok se bez poticaja očekuje oko 83.000 vozila. „Hrvatska je na začelju primjene prirodnog plina u prometu među zemljama EU, a upotreba prirodnog plina za pogon motornih vozila u Hrvatskoj je slabo raširena, a to je potrebno promijeniti kao i sliku u javnosti o upotrebi prirodnog plina u motornim vozilima“, istaknuo je potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Josip Kelemen dodajući kako je potreban stabilan i poticajan regulatorni okvir, poticajne mjere kao i provedbeni propisi koji će regulirati izgradnju infrastrukture za stlačeni prirodni plin. „Potrebna je javna politika koja prepoznaje dobrobit prirodnog plina u motornim vozilima (smanjene emisije CO2 u zrak). Subvencijama, bez kojih nema niti razvoja, kroz izravne potpore izgradnja infrastrukture, a kroz neizravne potpore pregradnja motornih vozila“, zaključio je Kelemen.

Predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko istaknuo je da svima zajednički interes treba biti pridonošenje razvoju ove djelatnosti putem Strategiju razvoja prometa u Hrvatskoj , dok je voditelj Centra Zagreb – Benussi Zoran Bekavac istaknuo da je svima u interesu poticanje primjene stlačenog prirodnog plina koja što prije treba krenuti i u Hrvatskoj. O strateškom projektu LNG Adriatic govorila je Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatska.

Financiranje projekata kroz instrument za povezivanje Europe - Connecting Europe Facility (CEF) i druge programe fondova EU predstavio je Igor Bobek iz Sektora za međunarodne poslove i EU HGK, koji je ujedno predstavio i programe financiranja Obzor 2020 i Life.

Konferenciju je organizirala HGK u suradnji sa Zajednicom za ukapljeni naftni plin Grupacije za LNG i CNG u cestovnom prometu.

287 milijuna za poduzetništvo

287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj

Okrugli stol Društveno poduzetništvo i inovacije: mogućnosti za financiranje, (samo)zapošljavanje i razvoj održan je 28. lipnja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore s ciljem upoznavanja šire i poslovne javnosti s konceptom društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija koji pomažu rješavanju društvenih i ekonomskih problema zajednice.

„Socijalne inovacije, društveno i klasično poduzetništvo utječu na društvene promjene, a fenomen društveno-odgovornog poslovanja neizostavni je dio svake važne tvrtke koja održivo posluje“, rekao je uvodno potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić navodeći primjer Baskije u Španjolskoj kao jedne od najrazvijenijih regija u Europi s najveći društvenim proizvodom po stanovniku. Istaknuo je kako je ta regija kroz društveno poduzetništvo te socijalne inovacije, od opterećene i nemirne, postala najrazvijenijom regijom Europe. „Kuhari i konobari u Baskiji najveće su zvijezde, a to je oblik socijalne inovacije. HGK će i u budućnosti otvarati ovakve teme“, rekao je Kramarić.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević istaknula je kako Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj od 2015. do 2020. godine za opći cilj ima uspostavu poticajnog okruženja te zakonodavnog i financijskog okvira. „Osigurano je 287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Trenutno je između 100 i 150 društvenih poduzetnika, a u planu je da do 2023. godine bude novih 170 te ukupno 6000 zaposlenih. Prošle je godine objavljen natječaj za dodjelu sredstava na kojem je sudjelovalo 150 prijavitelja te je u svibnju dodijeljeno 11 milijuna kuna. U kolovozu ove godine planira se objavljivanje tzv. Velikog natječaja za društveno poduzetništvo u visini od 26 milijuna kuna za razvoj proizvoda i usluga u društvenom poduzetništvu. Ministarstvo socijalne politike i mladih u siječnju 2018. planira natječaj od 30 milijuna kuna usmjeren na zapošljavanje osoba s invaliditetom“, kazala je Ivanković Knežević.

„Društveno poduzetništvo teži pružanju inovativnih rješenja postojećih društvenih problema, a generira primarno društvene vrijednosti, a ne profit. Naglašava društvenu odgovornost kroz profesionalni, inovativni i održiv pristup“, istaknuo je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marko Kolaković dodajući kako tradicionalno poduzetništvo teži maksimalizaciji profita, a društveno poduzetništvo održivom profitu. „Model uspjeha društvenih poduzetnika je talent, financijska i politička podrška, podrška medija te kapacitet“, rekao je Kolaković.

„Slovenija je najviše naučila od Baskije o društvenom poduzetništvu i to na području zadrugarstva gdje 90.000 radnika ima vlasništvo nad 120 poduzeća, a ta regija ima 35 posto veći BDP od Španjolskog“, rekao je državni tajnik kabineta Vlade Republike Slovenije Tadej Slapnik prikazavši razvoj društvenog poduzetništva u Sloveniji u zadnjih 10 godina kroz zakonodavni okvir. „U Sloveniji je osigurano 45 milijuna eura nepovratnih i, između šest i 10 milijuna eura, povratnih sredstava za razvoj društvenog poduzetništva. Mjerama se potiče razvoj start-upova i zadruga te investicije u društveno poduzetništvo“, rekao je Slapnik. 

Pariški sporazum

Pariški sporazum o klimatskim promjenama zaštitit će hrvatsku obalu

Pristupanjem Hrvatske kao punopravne članice Pariškog sporazuma 23. lipnja 2017., kojim se kao i sve države članice Europske unije, obvezala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu te HGK obilježili su skupom „Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike“, koji se održao 27. lipnja u Kući Europe u Zagrebu.

„Hrvatska, iako malo sudjeluje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova, moguć je na nju značajan utjecaj klimatskih promjena, a sve to ima utjecaj na pojedine sektore gospodarstva. Time je suočena s velikim izazovima na koje moramo odgovoriti brzo i odlučno. Inicijative je potrebno pretočiti u nacionalne akcije kroz sinergijski učinak“, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

S tom se tezom slaže i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg koji navodi da je moguć značajan utjecaj klimatskih promjena prije svega na dolinu Neretve, primorske gradove, suše, poplave, što je razlog zašto moramo ostati predvodnik u toj borbi. „EU je predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena te unatoč poteškoćama, najavi izlaska SAD-a iz Sporazuma, opredjeljenje Hrvatske i članica EU dovoljno je snažno da ostanemo pri ciljevima Pariškog sporazuma za očuvanje okoliša i klime“, istaknuo je Šiljeg te je dodao da moramo uspostaviti mjere kako bi i dalje razvijali industriju, energetiku, poljoprivredu, štitili šume. „Novac za to je osiguran. Iz strukturnih fondova na raspolaganju je 800 milijuna kuna za one koji se uključe u aktivne mjere, kao što su energetska učinkovitost, programi obnovljivih izvora energije i dr.“, naveo je Šiljeg.

Voditelj Službe za UN, globalna pitanja i međunarodne odnose Ministarstva vanjskih i europskih poslova Tihomir Lulić istaknuo je da je ukupno 195 zemalja potpisalo Sporazum te da Hrvatska ima znanja i potencijala biti još aktivnija u borbi protiv klimatskih promjena.

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić izvijestila je o trendovima obnovljivih izvora energije u Europi. „Napredak je vidljiv. Razina investicija ubrzava, obnovljiva energija, koja je primjerice dobivena iz vjetra, postala je konkurentnija od ugljena Troškovi uvoza fosilnih godina smanjeni su za 16 milijardi eura, a također 17 milijardi eura uložit će se u energetsku učinkovitost do 2020. godine“, napomenula je Rašić te istaknula da je razina kapaciteta OIE u 2016. veća za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, te da je u sektoru OIE zaposleno više od milijun ljudi.“

Iranski ministar Ali Rabiei

Zagreb, 27. lipnja 2017.

Iranski ministar Ali Rabiei: Hrvatska je za nas jako važna država

-Održan Hrvatsko-iranski gospodarski forum-

Hrvatska gospodarska komora danas je, 27. lipnja u Westinu, organizirala Hrvatsko-iranski gospodarski forum tijekom kojeg su se odvili individualni razgovori između više od 60 predstavnika hrvatskih i iranskih tvrtki. Forum je organiziran prigodom posjeta iranskog izaslanstva Hrvatskoj koje predvodi ministar zadruga, rada i socijalnih poslova Islamske Republike Iran Ali Rabiei.

Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je važnost poticanja zajedničke suradnje u interesu gospodarstvenika. Rekao je kako postojanje obostranog interesa potvrđuje očekivani dolazak velikog iranskog gospodarskog izaslanstva u rujnu ove godine kao i niz događanja koje je Komora organizirala s iranskim gospodarstvenicima tijekom godine dana od posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Iranu.

„Prostora za suradnju ima. Od tradicionalnih sektora poput energetike, željezničke industrije, nafte i plina, brodogradnje i metalne industrije do ICT-a, farmaceutske, prehrambene, kemijske industrije, autoindustrije, turizma te prijenosa znanja. Osim toga Hrvatska može ponuditi izvrstan geostrateški položaj kao ulaz i vrata na Europsko tržište od 500 milijuna stanovnika“ rekao je Burilović u uvodnom govoru i istaknuo kako politički razvoj događanja nerijetko utječe na gospodarstvo i poslovanje zato je zadatak Komore stvoriti prilike i otvarati vrata gospodarstvenicima.

„Hrvatska je za nas jako važna država. Više od stoljeća surađujemo u industrijskom i ostalim tradicionalnim sektorima. Iranske mogućnosti za suradnju u gospodarstvu i razvoj investicija su otvorene cijelom svijetu. Nadamo se da će sada i Hrvatska koristiti naše tržište“, istaknuo je Ali Rabiei te naglasio kako trebamo otvarati nova područja suradnje, posebice tehnologije.

“Ovaj Forum je nastavak suradnje. Jučer i danas smo imali priliku vidjeti da postoji interes za jačanjem odnosa, a posebno je važno istaknuti da Forum otvara prostor suradnje malim tvrtkama”, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić te dodao kako razmjenom modela reformi možemo učiti jedni od drugih.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić rekao je kako je važno osnažiti gospodarsku razmjenu. Dodao je kako je Hrvatska odlična investicijska lokacija, bitna karika u energetskim pravcima za Europu, a i sposobna ponuditi inovativne proizvode i rješenja.

“Iran je tek izašao iz razdoblja sankcija. Sada se nadam suradnji između tvrtki”, rekao je zamjenik ministar gospodarstva Islamske Republike Iran Hojatollah Mirzaei i dodao kako su u Hrvatskoj već konkretno pričali s Končarom od kojeg očekuju vagone i lokomotive, kao i s Inom. Naglasio je kako ih zanima i razvoj lučkih infrastruktura.

„U ovom trenutku ne poslujemo s Iranom, trenutno pripremamo teren za kvalitetan ulazak. Napravili smo bazne uvjete, a sada razgovaramo s tvrtkama“, istaknuo je direktor marketinga i prodaje Podravke Vedran Kelek te dodao kako u Podravki žele definirati asortiman za iransko tržište s obzirom da je tržište dugo vremena bilo zatvoreno stoga je jako razvijena domaća prehrambena industrija.

Rast industrije kože

Rast industrije kože

-Održan 4. Međunarodni skup kožara i obućara-

Četvrti Međunarodni skup kožara i obućara, u organizaciji Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, održan je 31. svibnja u Hotelu Park u Čakovcu, gdje se razgovaralo o budućnosti kožarsko-prerađivačke industrije i modelima njena razvoja.

Predsjednik ŽK Čakovec Mladen Križaić istaknuo je da industrija kože i kožnih proizvoda u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast, a očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti. S obzirom na to da je više od 75 posto industrije kože koncentrirano upravo u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, događanje se održalo u Čakovcu. Naglasio je i velike mogućnosti zapošljavanja u ovom djelokrugu. Naime, broj zaposlenih u 2015. godini bio je veći od 10.000, no nažalost, plaće u ovom sektoru među najnižima su u RH. Vjeruje da su inovacije, istraživanje i stručno obrazovan kadar ključ uspjeha svake industrije. Pozdravivši učenike Škole za modu i dizajn iz Zagreba, Srednje strukovne škole iz Varaždina, Gospodarske škole iz Čakovca te studente Tekstilno-tehnološkog fakulteta koji su izložili svoje radove, rekao je da su ovi mladi ljudi dokaz da još ima kreativnih, inovativnih i uspješnih, koji budućnost vide u kožarskom djelokrugu.

Župan Međimurske županije Matija Posavec također je istaknuo problem niskog prosjeka plaća u kožarskoj industriji. „Vjerujem da će se upravo na ovakvim skupovima ponuditi rješenja kako bi iduće godine pokazatelji bili još bolji. Pozivam sve na suradnju s tvrtkama kožarske industrije Međimurske županije, a tu bih posebice istaknuo Haix d. o. o., Jelen Professional d. o. o., Paul Green d. o. o. i Meiso d. o. o.“, rekao je Posavec.

Predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina istaknuo je da je industrija kože i kožnih proizvoda suočena s činjenicom da mora zadržati konkurentnost unatoč stalnom rastu troškova, što implicira nužnost primjene novog modela poslovanja. „S obzirom na to da je industrija izuzetno izvozno ovisna, rješenje vidim u njemačkomu modelu Industrije 4.0 koji je prepoznat kao potencijalno optimalan jer naglasak stavlja na inovativnost procesa s ciljem boljeg korištenja resursa putem sustava koji će autonomno razmjenjivati podatke, pokretati aktivnosti i međusobno se kontrolirati, odnosno kibernetičko-fizičkim sustavima (CPS). Temelj modela Industrija 4.0 jest internet i mogućnosti koje on nudi u horizontalnom povezivanju posredstvom vrijednosnih lanaca, digitalizacije cijelog procesa i vertikalne integracije te umrežavanja proizvodnog procesa. Riječ je o novomu modelu iniciranom 2013. godine na akademskoj razini, koji kao preduvjete postavlja pametne tvornice i pametne procese koji putem algoritama stalno daju upute za poboljšanja. Model je u protekle četiri godine primijenjen u autoindustriji i strojogradnji, a naš izazov jest primjena potpuno novog modela u tradicionalnu industriju“, objasnio je Lešina.

Poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić govorila je o stanju u obućarskoj industriji u svijetu te o stanju u RH. „U 2015. godini u odnosu na 2010., Azija izvozi dva posto manje, dok je europski izvoz porastao za tri posto. Na temelju ankete provedene u ožujku 2017. zaključujemo da je u ovoj industrijskoj grani najveći postotak (69%) zaposlenika s trogodišnjom i četverogodišnjom stručnom spremom, oko 25% su zaposlenici nezavršene i završene osnovne škole, dok je najmanji postotak više i visokoobrazovane radne snage. Gledajući broj zaposlenih, u anketi je sudjelovalo 80% struke“, kazala je Prišlić.

Radovan Pazurević, predsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, istaknuo je da je u BiH 26% nekvalificiranih radnika, što uz nedostatak radne snage koči daljnji razvoj industrije. Perspektivu vidi u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz proizvodnju repromaterijala u zemlji, a i u reformama ključnima za razvoj djelokruga, ponajprije u dualnom obrazovanju koje će tržištu dati djelatnika sa znanjima i praktičnim iskustvima, i u interakciji i u integraciji znanosti i gospodarstva.

Aleksandra Mihajlović Bjelić, tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće Republike Srpske, predstavila je podatke za Republiku Srpsku. U obućarskoj industriji zapošljavaju više od 7000 djelatnika, od toga 36% kvalificirane i 17% nekvalificirane radne snage, s prosječnom plaćom od 400 srpskih dinara. Kožarska industrija bilježi pozitivne trendove, što je rezultat stranih investicija, ali i investicija srpskih tvrtki u tehnologiju. Pohvalila je mjere potpore Vlade Republike Srpske, pomoću kojih su uspjeli zadržati broj radnika, a potpora se pokazala opravdanom s obzirom na to da su pojedine tvrtke povećale broj radnika i počele razvijati i vlastite proizvode. Problem nedostatka stručnoga kadra prisutan je i u Republici Srpskoj, ali i ovisnost o uvozu repromaterijala iz drugih zemalja.

Na skupu je bilo riječi i o znanjima koja se baziraju na istraživanju i razvoju, na temelju platforme za industriju kože i obuće. Tako je Irena Topić predstavila projekt K4 Footwear – aktualni projekt koji kao rezultat stvara e-platformu obrazovanja temeljenoga na projektnom učenju i istraživanjima važnima za razvoj obućarske struke.

Ivan Vuljak iz Infodesigna predstavio je INPOS – personalizirani ERP informacijski sustav za upravljanje poslovnim procesima i upravljanje resursima u tekstilnoj, prehrambenoj i obućarskoj industriji) i modul mjerenja učinka u proizvodnji obuće. Pokazao je kako se radi lansiranje proizvodnje na radna mjesta, kako se prate učinci za sve radnike ili skupine radnika te kako se radi automatski prijenos učinka za radnike u plaće, da bi se radnicima u pogonu, na temelju njihova učinka, mogla isplatiti plaća.

Poslovni tajnik Udruženja za IT HGK Emil Perić predstavio je digitalizaciju poslovanja kao dio Industrije 4.0. Naglasak je stavljen na promjene poslovnih modela koje će digitalizacija donijeti i izazove koje će tradicionalna industrija morati nadvladati. „Bitno je naglasiti da su realnosti široke primjene visokotehnoloških rješenja Industrije 4.0 još neko vrijeme izvan dosega industrije u Hrvatskoj, ali i da one tvrtke koje budu išle u tom smjeru mogu ostvariti konkurentsku prednost“, rekao je Perić.