Pariški sporazum

Pariški sporazum o klimatskim promjenama zaštitit će hrvatsku obalu

Pristupanjem Hrvatske kao punopravne članice Pariškog sporazuma 23. lipnja 2017., kojim se kao i sve države članice Europske unije, obvezala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu te HGK obilježili su skupom „Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike“, koji se održao 27. lipnja u Kući Europe u Zagrebu.

„Hrvatska, iako malo sudjeluje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova, moguć je na nju značajan utjecaj klimatskih promjena, a sve to ima utjecaj na pojedine sektore gospodarstva. Time je suočena s velikim izazovima na koje moramo odgovoriti brzo i odlučno. Inicijative je potrebno pretočiti u nacionalne akcije kroz sinergijski učinak“, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

S tom se tezom slaže i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg koji navodi da je moguć značajan utjecaj klimatskih promjena prije svega na dolinu Neretve, primorske gradove, suše, poplave, što je razlog zašto moramo ostati predvodnik u toj borbi. „EU je predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena te unatoč poteškoćama, najavi izlaska SAD-a iz Sporazuma, opredjeljenje Hrvatske i članica EU dovoljno je snažno da ostanemo pri ciljevima Pariškog sporazuma za očuvanje okoliša i klime“, istaknuo je Šiljeg te je dodao da moramo uspostaviti mjere kako bi i dalje razvijali industriju, energetiku, poljoprivredu, štitili šume. „Novac za to je osiguran. Iz strukturnih fondova na raspolaganju je 800 milijuna kuna za one koji se uključe u aktivne mjere, kao što su energetska učinkovitost, programi obnovljivih izvora energije i dr.“, naveo je Šiljeg.

Voditelj Službe za UN, globalna pitanja i međunarodne odnose Ministarstva vanjskih i europskih poslova Tihomir Lulić istaknuo je da je ukupno 195 zemalja potpisalo Sporazum te da Hrvatska ima znanja i potencijala biti još aktivnija u borbi protiv klimatskih promjena.

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić izvijestila je o trendovima obnovljivih izvora energije u Europi. „Napredak je vidljiv. Razina investicija ubrzava, obnovljiva energija, koja je primjerice dobivena iz vjetra, postala je konkurentnija od ugljena Troškovi uvoza fosilnih godina smanjeni su za 16 milijardi eura, a također 17 milijardi eura uložit će se u energetsku učinkovitost do 2020. godine“, napomenula je Rašić te istaknula da je razina kapaciteta OIE u 2016. veća za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, te da je u sektoru OIE zaposleno više od milijun ljudi.“