Počelo izdavanje odluka za mlade poljoprivrednike

Započelo izdavanje odluka o privremenoj raspodjeli sredstava mladim poljoprivrednicima s drugog natječaja za operaciju 6.1.1.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je započela s izdavanjem odluka o privremenoj raspodjeli sredstava poljoprivrednicima koji su se prijavili na drugi natječaj za operaciju 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ u periodu od 21. prosinca 2016. do 24. veljače 2017.

Korisnici potpore su mladi poljoprivrednici kojima će biti dodijeljeno 376.840,00 HRK po projektu, za aktivnosti iz njihovog poslovnog plana. Tim sredstvima mladi poljoprivrednici mogu financirati kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, građenje ili opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, podizanje novih ili restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, građenje ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva ili opreme.

Svim korisnicima čiji je zahtjev po ovom natječaju ocijenjen prihvatljivim bit će izdana Odluka o privremenoj raspodjeli sredstava, čiji je sastavni dio i Privremena rang lista. Nakon završetka postupka odlučivanja po prigovorima na privremene odluke formirat će se Konačna rang lista temeljem koje će Agencija za plaćanja donijeti konačne odluke o dodjeli sredstava, odnosno odluke o odbijanju.

Odluke o privremenoj raspodjeli poljoprivrednici mogu preuzeti u AGRONET-u (u kartici „ODLUKE“).  

Zbog iznimnog interesa mladih poljoprivrednika i vrlo kvalitetnih pristiglih projekata Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijeli su odluku o povećanju raspoloživih sredstava za ovaj natječaj. Raspoloživa sredstva, s predviđenih 75 milijuna kuna povećana su na 131 milijun kuna, što pokriva financiranje 349 projekata. Naglašavamo da je 90% ovih sredstava osigurano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u cilju poticanja demografske obnove sela i zadržavanja mladih u ruralnim područjima.

Ministarstvo poljoprivrede u 2017.

Što je Ministarstvo poljoprivrede napravilo u 2017. godini – 3,6 milijardi kuna potpore za investicijske projekte u poljoprivredi i ribarstvu

Preuzimanjem mandata u Ministarstvu poljoprivrede ministar Tomislav Tolušić je sa svojim timom pokrenuo brojne postupke u izradi kvalitetnijih zakonskih rješenja te uklanjanju administrativnih barijera s ciljem da se zaustave negativni trendovi u hrvatskoj poljoprivredi i pokrenu pozitivne promjene. Među prvim potezima Vlade RH i Ministarstva, kada je riječ o potpori poljoprivrednim gospodarstvima za konkurentnije poslovanje,  bilo je smanjivanje PDV-a sa 25 na 13 posto za stočnu hranu, repromaterijale  i sadnice te zaštitna sredstva, provedba te mjere krenula je od prvog dana 2017.

Od deset zakona koji su prošli javnu raspravu kroz e-savjetovanje četiri su usvojena, ostali su u završnoj proceduri, njihovo usvajanje očekujemo tijekom prvog tromjesečja 2018. O kvalitetnim rješenjima koje donose novousvojeni zakoni možda najbolje svjedoči veliki konsenzus zastupnika iz redova vladajućih i oporbe. Naime, zakoni su usvojeni gotovo konsenzusno i to:  Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (116 glasova), Zakon o zaštiti životinja (113 glasova) , Zakon o morskom ribarstvu (116 glasova) i Zakon o akvakulturi (122 glasa). U proceduri Vlade RH, odnosno Sabora su Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori,  Zakon o šumama, Zakon o lovstvu i krovni Zakon o poljoprivredi.

Ovdje vrijedi podsjetiti i na dugo čekani, od strane poljoprivrednika, Mliječni paket od tri pravilnika radi poboljšana situacije u sektoru mljekarstva te na izmjenu Zakona o javnoj nabavi gdje su, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ugrađeni kratki lanci opskrbe prehrambenim proizvodnima čime je otvorena opcija da javni naručitelji  (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i sl.) nabavljaju hranu od lokalnih proizvođača koja od polja do stola putuje najviše 48 sati.

Realizacija mjera, odnosno provedba natječaja i isplata potpora iz Programa ruralnog razvoja (PRR) zatečena je na vrlo niskim razinama, baš kao i kod Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. U prve dvije godine provedbe, odnosno tijekom 2015.- 2016. iz PRR od mogućih 2,38 milijardi eura iskorišteno je tek 7 posto iznosa dok je kod Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo iskorištenost iznosila još skromnijih 5,7 posto od raspoloživih gotovo 350 milijuna eura.

Usvajanjem jednostavnijih procedura za dodjelu sredstva iz Programa ruralnog razvoja u 2017. godini provedeno je 43 postupka dodjele sredstava, a korisnicima je izdano ukupno 2640 odluka i ugovora u vrijednosti potpore od 3,2 milijarde kuna. Ukupna vrijednost provedenih postupaka dodjele sredstava predstavlja 50 % raspoloživih sredstava PRR-a.

Od početka provedbe PRR-a tako je ukupno dodijeljeno 6, 1 milijardi kuna javnih sredstava odnosno 34%, a isplaćeno je 3.275.288.219,27 kuna. Taj podatak ilustrira visoki skok u iskorištenosti europskih potpora iz PRR-a unutar godinu dana, sa 7 na 20 posto što je RH svrstalo na bolju poziciju od mnogih članica EU.

„Pojednostavili smo pravila i procedure, skratili rokove obrade natječaja i olakšali postupak prijavljivanja za potporu našim poljoprivrednicima. Rezultati tih mjera već su vidljivi jer je prvi natječaj po novim  pravilima obrađen u mjesec i pol dana, a ne u dvije godine, kako je ranije bio slučaj.  Iza ovih velikih brojki stoje projekti koji će generirati nova radna mjesta u ruralnim područjima, nove farme,  nove pogone za preradu, nove ceste, nove društvene sadržaje… drugim riječima, projekti koji će promijeniti društvenu i ekonomsku klimu na hrvatskom selu.“ – rezimirao je ministar Tolušić kraj 2017. godine.

Početkom siječnja Agencija za plaćanja u poljoprivredi će raspisati dugo očekivani natječaj za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti (6.2.) vrijedan 187 milijuna kuna te novi natječaj iz operacije 4.1.1. namijenjen ratarima, vinarima i cvjećarima vrijedan 100 milijuna kuna.

Iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u 2017. godini ugovoreno je 626 projekata ukupne vrijednosti 402.832.107 kuna, a isplaćeno 136.826.501 kuna za 447 projekata. To je pridonijelo povećanju iskorištenost sa 5,78% s početka godine na 15,2% na kraju 2017. godine. Kako je ovaj program specifičan, sadrži i mjere financiranja koje se odnose na provedbu odredbi Zajedničke ribarske politike u dijelu administracije, točnije u dijelu nadzora i kontrole te prikupljanja podataka u ribarstvu i za te mjere je alociran  dosta veliki iznos, kada se on izuzme onda je za sufinanciranje mjera namijenjenih sektoru ribolova, akvakulture i prerade postotak iskorištenja čak 20%. Uključe li se pak i zahtjevi za potporu koji su u završnoj obradi, a radi se o dodatnih oko 200 milijuna kuna, iskorištenost potpora iz ribarskog programa u 2017. zaključno će iznositi više od 23%.

Do kraja siječnja 2018. bit će  objavljeno još šest natječaja vezanih uz ribarski program ukupne vrijednosti 478 milijuna kuna od kojih je čak 311 namijenjeno za nove ili modernizaciju postojećih ribarskih luka. Tijekom 2018. godine bit će obavljena i nabava  besposadnog zrakoplovnog sustava te brzih ophodnih brodica za nadzor i kontrolu ribolova, odnosno hrvatskog dijela jadranskog akvatorija  za što je rezervirano 150 milijuna kuna.

Za izravna plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. godinu ukupno je isplaćeno 3,3 milijarde kuna za oko 100.000 korisnika. Prvi puta u povijesti isplate potpora u poljoprivredi, uvedenih prije dvadesetak godina, poljoprivrednicima je u studenom 2016. isplaćen avans od 800 milijuna kuna, što je ponovljeno i u studenom 2017. no, avans je sada iznosio 945 milijuna kuna, odnosno bio je 14 posto veći nego lani. Isto tako,  ove godine su poljoprivrednici po prvi put na kućne adrese dobili izračun izravnih potpora s informacijom koliko im je sredstava i za što isplaćena potpora.

Tijekom ove godine okrenuta je i nova stranica u rješavanju problematike navodnjavanja. Uz to što su u funkciju stavljena dva sustava koji ukupno pokrivaju 6250 hektara potpisano je i devet ugovora u vrijednosti 360 milijuna kuna za izgradnju sustava za površinu od još 3600 hektara. U završnoj su fazi i projekti za još šest sustava kojima će biti pokriveno oko 2000 hektara uz trošak izgradnje od 162 milijuna kuna. 

U travnju 2017. usvojena je i prva Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. Kroz dva programa potpora male vrijednosti putem javnih natječaja za 79 ulaganja tvrtkama iz drvnog sektora ove godine dodijeljeno je ukupno 25,7 milijuna kuna. 

Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za razminiranje u rujnu su potpisali  Sporazum o financiranju poslova razminiranja za 2017. i  2018. Sa 40 milijuna kuna bit će razminirano oko 340 ha. Kako bi se ubrzao proces razminiranja  u lipnju ove godine izmjenom pravilnika omogućeno je povećanje sredstava OKFŠ-a namijenjenih za razminiranje šuma i šumskog zemljišta s dosadašnjih 13 na  30%. Iz sredstava OKFŠ vatrogasnim zajednicama jedinica lokalne samouprave s područja krša sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem isplaćeno je 8 milijuna kuna.  

Kreiran je i novi model za provedbu Školske sheme, izravno su povezane škole i dobavljači, mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja proizvode mlijeko, voće i povrće. U Shemu se uključilo rekordnih 1096 škola koje uzimaju voće i povrće i 695 onih koje su u programu mlijeka. Od 105 dobavljača 20 ih isporučuje mlijeko, a 85 voće i povrće. Srednjim strukovnim školama koje imaju poljoprivrednu naobrazbu za 38 projekata dodijeljeno je 13 milijuna kuna, a općinama iz Zadarske županije pogođenim povijesno nezapamćenom poplavom za popravak nerazvrstanih prometnica koje vode do poljoprivrednih površina isplaćeno je ukupno 6,5 milijuna kuna.

„Na kraju godine posebno bih želio zahvaliti svim djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, partnerskih agencija i zavoda na savjesnom angažmanu i trudu koji su uložili u provedbu svih ovih aktivnosti koje su dovele do ovako dobrih rezultata i vraćanja optimizma na hrvatsko selo“ – zaključio je ministar Tolušić te dodao  „Ovakavim tempom nastavljamo i sljedeće godinu i svake iduće godine našeg partnerstva, jer želimo da Ministarstvo poljoprivrednicima bude pouzdan partner, da zajedno kreiramo pozitivnu poslovnu klimu i stvaramo nove vrijednosti njegujući našu tradiciju i identitet.“

Pad industrijske proizvodnje

Drugi pad industrijske proizvodnje u 2017. godini

U studenome ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, manja za 1,7% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Na taj pad djelomično je utjecala i visoka baza. Naime, u studenome 2016. godine zabilježena je najviša razina industrijske proizvodnje u tom mjesecu još od 2009. godine.

Izuzev spomenutoga pada i pada u travnju prošle godine, industrijska proizvodnja bilježi uzlazni trend od veljače 2015. godine. Na pozitivan trend industrijske proizvodnje povoljno utječu kretanja domaće i inozemne (robni izvoz) potražnje.

Kretanja industrijske proizvodnje u promatranome mjesecu strukturno su rezultat zabilježenoga rasta proizvodnje u rudarstvu i vađenju (1,1%, pri čemu se od rujna 2016. godine bilježio gotovo kontinuirani godišnji trend pada), pada u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (-3,0%, vrlo visoka baza) te pad kod prerađivačke industrije (-1,5%).

Prema navedenom, u prvih jedanaest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za oko 2,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i prosječno oko 9,5% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Na razini cijele 2017. godine, očekujemo da će industrijska proizvodnja biti oko 2% veća u odnosu na prošlu godinu. Ako bi se zadržala očekivana dinamika rasta (2%), tek bi 2022. godine razina industrijske proizvodnje prestigla onu iz 2008. godine.

Prema kalendarski prilagođenim podacima statističkog ureda Eurostat, industrijska je proizvodnja u listopadu ove godine na razini EU bila 4,2% veća (u Hrvatskoj 4,3%) u odnosu na listopad 2016. godine. Tim rastom nastavljen je trend povoljnijih kretanja industrijske proizvodnje EU na godišnjoj razini koji gotovo kontinuirano traje od prosinca 2014. godine (35 mjeseci), odnosno u tom je razdoblju samo jednom zabilježen godišnji pad (-0,1%) industrijske proizvodnje, koji je bio toliko mali da graniči sa stagnacijom.

U prvih je deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku 3% veća (u Hrvatskoj 2,8% veća) u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, ali i 1,8% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Na razini cijele 2017. godine, očekujemo da će industrijska proizvodnja biti oko 2% veća u odnosu na prošlu godinu. Ako bi se zadržala očekivana dinamika rasta (2%), tek bi 2022. godine razina industrijske proizvodnje prestigla onu iz 2008. godine.“

Uzlazni trend

-HGK komentar -

Nastavak uzlaznoga trenda maloprodajnoga prometa

Prema objavljenim prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u studenome ove godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 5,7% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Godišnjim rastom u studenome ove godine nastavljen je uzlazni trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine (39 mjeseci).

Kontinuirani uzlazni trend maloprodajnoga prometa djelomično je rezultat poboljšanja pouzdanja potrošača koje se bilježi (na godišnjoj razini) od listopada 2014. do lipnja 2016. godine, kada se bilježi prvo pogoršanje. U posljednjih godinu dana pouzdanje potrošača uglavnom ima povoljnija kretanja. Na pozitivan je trend potrošačkog optimizma u posljednje dvije godine određeni utjecaj imala povoljnija promjena oporezivanja plaća, koja je uslijedila početkom 2015. godine. Pored toga i nova je porezna reforma (početak primjene siječanj ove godine) imala određeni utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva te tako i na ovogodišnji rast prometa na kumulativnoj razini.

U prvih je jedanaest mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 5,1% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, ali i prosječno oko 7% manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa u posljednje dvije godine pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje (čini gotovo 60% BDP-a) koja u tom razdoblju također bilježi rast te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a.

Na razini cijele 2017. godine očekujemo realan rast maloprodajnoga prometa od oko 5%. Ukoliko bi se zadržala spomenuta dinamika rasta realnoga prometa u trgovini na malo, tek bi 2019. godine razina tog prometa prestigla onu iz 2008. godine.

Na razini EU također se bilježe pozitivna kretanja tj. u listopadu ove godine maloprodajni je promet EU (odjeljak G47) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 0,9% (u Hrvatskoj 2,1%) veći u odnosu na listopad 2016. godine. Tim je povećanjem nastavljen trend godišnjega rasta koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine, što je djelomično rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkoga optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodno razdoblje (2008. – 2013.).

U deset mjeseci ove godine maloprodajni je promet EU (G47) u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,6% (u Hrvatskoj 4,2%) veći u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, odnosno 7,2% veći (u Hrvatskoj manji za 3,4%) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Sniženja

Svjetski trendovi sniženja napokon i u Hrvatskoj

Zimsko sezonsko sniženje počinje sutra i može trajati 60 dana, a u trgovinama će se naći popusti i više od 50 posto - priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore .

To pokazuje da su i hrvatski trgovci, počeli pratiti praksu europskih zemalja i nuditi veće popuste. Iako smo ovih blagdana svjedočili tome da domaći trgovci cijeli prosinac nude posebne oblike prodaje, koristeći se raznim akcijama i promocijama proizvoda, u pravilu su to bili popusti u rasponu od 10 do 30%. Trgovci prema Zakonu imaju pravo raditi akcije na proizvode, rasprodaje, popuste i ostale posebne ponude, ali moraju voditi računa o poštenoj trgovačkoj praksi.

S obzirom da se, prema procjenama HGK, očekuje rekordna blagdanska potrošnja od 12,5 milijardi kuna, u Komori vjeruju da će i potrošnja za vrijeme sezonskih sniženja pridonijeti tim brojkama. Prema nekim istraživanjima 70 posto ukupnih roba proda na sniženjima.

Kada su u pitanju sniženja susjednih zemalja, u Italiji svaka regija određuje svoje termine sniženja, dok u Sloveniji zimsko ljetno sniženje ne smije započeti prije prvog radnog ponedjeljka u siječnju, a ljetno prije drugog radnog ponedjeljka u srpnju. Zbog konkurentnosti domaće trgovine iznimno je važno pratiti trendove zemalja u okruženju – poručuju iz HGK.

Rast građevinskih radova

-HGK komentar-

Zagreb, 22. prosinca 2017.

Dinamiziranje rasta obujma građevinskih radova

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu je zabilježen rast indeksa obujma građevinskih radova na mjesečnoj (za 3,1 posto prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima) i na godišnjoj razini (za 4,6 posto prema kalendarski prilagođenim podacima). Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta na godišnjoj razini koji se, uz iznimku specifične situacije u siječnju ove godine, bilježi od početka prošle godine. Pritom je, nakon tri mjeseca obilježenih skromnim međugodišnjim rastom nižim od jedan posto, u listopadu zabilježen najsnažniji međugodišnji rast obujma radova u ovoj godini. To je istodobno i prvi put u ovoj godini da je stopa rasta građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašila prosječnu stopu rasta u EU28. Ipak, i u listopadu je zadržana strukturna slabost koja ograničava dinamiku rasta i utječe na stabilnost kretanja građevinske aktivnosti, a obilježava je visok rast obujma radova na zgradama (14,5 posto) uz istodoban pad obujma radova na ostalim građevinama (-4,4 posto). Štoviše, razlika u kretanju aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji se produbljuje jer je listopadski rast radova na zgradama bio najviši u posljednjih 20 mjeseci, a istodobno se kontinuitet pada aktivnosti na infrastrukturnim projektima proširio na posljednjih šest mjeseci. Očit je nedostatak realizacije većih infrastrukturnih projekata koji bi stabilizirali i poduprli rast građevinske aktivnosti.

U takvim je okolnostima rast obujma građevinskih radova u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine prema izvornim indeksima iznosio relativno skromnih 1,8 posto uz porast aktivnosti na zgradama za 6,9 posto i pad aktivnosti na ostalim građevinama za 3,0 posto. Riječ je o nešto sporijem rastu od onog ostvarenog u prvih deset mjeseci prošle godine (2,8 posto), ali ohrabruje činjenica da se rast građevinske aktivnosti ustalio s naznakama mogućeg dinamiziranja u narednom razdoblju.

U listopadu je u Europskoj uniji građevinska aktivnost smanjena za 0,7 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine povećana za 2,0 posto. Prema zasad raspoloživim podacima za 18 zemalja, rast aktivnosti na godišnjoj razini zabilježen je u 13, a pad u 5 zemalja. Dvoznamenkasti porast aktivnosti zabilježen je u Mađarskoj (38,1 posto), Sloveniji (29,5 posto), Poljskoj (18,0 posto), Slovačkoj (12,0 posto) i Bugarskoj (10,1 posto), dok je istodobno građevinska aktivnost smanjena u Rumunjskoj (-14,3 posto), Španjolskoj (-1,2 posto), Švedskoj (-0,3 posto), Ujedinjenom Kraljevstvu (-0,2 posto) i Francuskoj (-0,1 posto). Pritom u kontinuitetu pozitivnih kretanja prednjači Mađarska s deset mjeseci dvoznamenkastog rasta, dok su negativne tendencije najizraženije u Rumunjskoj u kojoj je u posljednjih godinu dana čak deset mjeseci bilo obilježeno padom građevinske aktivnosti.

Pri nastavku gospodarskog rasta, probuđenom interesu za stanogradnjom te niskim kamatnim stopama i visokom iznosu raspoloživih sredstava iz fondova EU očekujemo nastavak i dinamiziranje rasta građevinske aktivnosti koji će biti ograničen nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru. Pozitivne izglede potvrđuju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama s obzirom na to da je u prvih deset mjeseci ove godine izdano 22,7 posto više dozvola nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu simultano raste broj izdanih dozvola za zgrade i za ostale građevine.

HGK komentar

-HGK komentar-

Zagreb, 21. prosinca 2017.

Rast troška rada brži u EU10 nego u Hrvatskoj

Indeks troška rada (LCI), kojega kvartalno objavljuje Eurostat, kratkoročni je pokazatelj promjene troška sata radne snage za poslodavca. Izračunava se dijeljenjem troškova rada s brojem radnih sati (trošak rada obuhvaća plaće i dohotke zaposlenika te ostale rashode poput socijalnih doprinosa, ali ne obuhvaća troškove stručnog usavršavanja ili druge troškove kao što su troškovi zapošljavanja, troškovi radne odjeće i sl.). Ovaj indeks obuhvaća sve djelatnosti osim poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, privatnih kućanstava koja obavljaju djelatnost te djelatnost ekstra teritorijalnih organizacija.

U trećem je kvartalu nominalni trošak rada po satu u EU porastao na godišnjoj razini za 2,1%. To je nešto sporije u odnosu na godišnji rast u prethodnom kvartalu, a više su porasli ostali izdaci (2,3%) nego plaće i dohoci (2,1%). Najveći rast je zabilježen u sektoru usluga (2,6%), a najniži u industriji (2,0%). Godišnji rast troška rada u Hrvatskoj (4,9%) ostao je znatno iznad prosjeka EU, no ujedno i ispod dinamike rasta u članicama iz srednje i istočne Europe EU10 (osim Poljske koja je bila tek neznatno ispod Hrvatske, na razini rasta od 4,8%) u kojima je ujedno ostvaren i najveći rast u EU. U Hrvatskoj je, kao i na razini cijele EU, rast bio nešto više izražen kod ostalih izdataka za zaposlene (5,1%) koji čine oko 15% ukupnog troška rada, nego kod plaća (4,9%), a gledano prema sektorima, rast je bio najdinamičniji u građevinarstvu (6,4%). Ipak, ove podatke treba uzeti sa zadrškom, budući

da se za Hrvatsku u posljednje dvije godine oni samo procjenjuju.

Kako je sa stajališta poduzeća rad trošak, on je ujedno i važan čimbenik konkurentnosti poduzeća, a njegovu razinu i promjene treba promatrati u kontekstu rasta i razine produktivnosti te gospodarske snage (standarda) i rasta pojedine ekonomije. Hrvatska u usporedbi sa članicama EU10 ima nominalnu razinu troška rada po satu među najvišima (u 2016. godini je iznosila 10 eura po satu te bila viša za 23% od prosjeka deset promatranih zemalja). Istodobno je razina hrvatske produktivnosti u okviru ovih članica bila među nižima, kao i BDP po glavi stanovnika izražen prema paritetu kupovne moći te dinamika njegova rasta. U tom je kontekstu aktualni rast troška rada u usporedbi dinamika u Hrvatskoj i promatranim članicama EU10 povoljan i ne narušava hrvatsku konkurentnost.

Rast troška rada će i u budućem razdoblju biti pozitivan samo u kontekstu rasta produktivnosti i gospodarske konkurentnosti koja je trenutno najniža u odnosu na članice EU10 (mjerena Globanim indeksom konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma). Pritom će pozitivan pritisak na rast plaća, između ostaloga, proizlaziti iz jačanja učinkovitosti tržišta rada koja je dosad značajno utjecala na vrlo nisku gospodarsku konkurentnost Hrvatske. Naime, posljednjih osam godina Hrvatska niti jednom nije bila pozicionirana bolje od 100. mjesta prema jednom od stupova konkurentnosti - učinkovitosti tržišta rada, što znači da se Hrvatska zadržavala uglavnom u donjoj četvrtini zemalja svijeta s najmanje učinkovitim tržištem rada.

Mladima dvostruko

Mladim poljoprivrednicima dvostruko

Zbog iznimnog interesa mladih poljoprivrednika i vrlo kvalitetnih projekata pristiglih na drugi natječaj u okviru Mjere 6, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, donijela je odluku o povećanju raspoloživih sredstava za 2. natječaj za operaciju 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima. Tom odlukom, povećavaju se raspoloživa sredstva za potporu mladim poljoprivrednicima sa predviđenih 75 milijuna kuna na 131 milijun kuna, što pokriva financiranje oko 350 projekata. Od 131 milijun kuna 90% dolazi iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Mladim poljoprivrednicima bit će dodijeljeno 50.000 eura po projektu za aktivnosti iz njihovog poslovnog plana, kao što su primjerice: kupnja životinja, bilja, sadnog materijala i zemljišta, podizanje višegodišnjih nasada; građenje i opremanje objekata za proizvodnju ili preradu poljoprivrednih proizvoda te prodaju vlastitih proizvoda na gospodarstvu; kupnju mehanizacije, strojeva i opreme i sl. Nakon odobrenja projekta mladi poljoprivrednik odmah može zatražiti isplatu prve rate, dakle i prije nego što krene s ulaganjima na gospodarstvu.

Smisao ove mjere je generacijska obnova, pa se potpora odobrava mladim poljoprivrednicima koji preuzimaju poljoprivredno gospodarstvo (od starijeg nositelja) ili su ga već preuzeli u posljednjih 18 mjeseci (od prijave projekta).

„Jedan od glavnih ciljeva ovog Ministarstva i mog tima je zadržavanje mladih u ruralnim područjima, kako bi potaknuli demografsku obnovu na našim selima i omogućili da ruralna područja postanu poželjno mjesto za život“ – izjavio je ministar Tolušić te dodao – „i zato me veseli veliki broj kvalitetnih projekata koji pokazuju da mladi ljudi ipak vide budućnost u poljoprivredi.“.