Održan MAGROS 2024
Maloprodaja u Europi i
Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje transformacija zbog niza čimbenika
uključujući
tehnološki napredak, promjene u potrošačkim navikama i ekonomske
uvjete.
Pritom se maloprodaja
suočava s dinamičnim promjenama koje oblikuju njenu budućnost.
Digitalizacija,
održivost i promjene u potrošačkim navikama, to su ključni
faktori koji će definirati sljedeće faze razvoja.
U Hrvatskoj,
maloprodajni sektor se prilagođava tim promjenama, iako sa
specifičnostima
vezanim uz lokalne
ekonomske i društvene uvjete, rečeno je na 36. konferenciji za
proizvođače i trgovce
Magros koja je održana 9. 10. 2024. u Zagrebu.
Najvažniji trendovi u
maloprodaji u Europi su Digitalizacija i e-trgovina. Razvoj online
trgovine nastavlja
rasti diljem Europe s naglaskom na fleksibilnost i praktičnost za
potrošače.
Integracija digitalnih
tehnologija poput beskontaktnih plaćanja, personalizirane kupovine i
umjetne inteligencije
ubrzava taj proces. Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala prelazak
na
e-trgovinu, a mnoga
poduzeća proširuju svoje digitalne platforme kako bi zadržala
korak s
promjenama.
Zbog povećane svijesti
o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, potrošači u Europi
traže
proizvode s održivim
karakteristikama. Ovo uključuje ekološki prihvatljive proizvode,
etičke
prakse u proizvodnji i
minimaliziranje otpada, a mnoge tvrtke sada prilagođavaju svoje
poslovanje tim
zahtjevima.
Važna stavka odnosi se
na promjene potrošačkih navika. Potrošači sve više traže
iskustvenu
kupovinu, gdje kupovna
moć dolazi s naglaskom na društvenu i ekološku odgovornost.
Zdravstvena svijest
također raste, pa je povećana potražnja za organskim i lokalnim
proizvodima.
Kombinacija fizičke i
online prodaje postaje ključni model u europskoj maloprodaji.
Mnogi trgovci
primjenjuju strategije poput „klikni i preuzmi“, gdje kupci
naruče online, a
preuzimaju proizvode u
fizičkim trgovinama.
Hrvatska prati globalne
i europske trendove, iako s određenim posebnostima zbog manjeg
tržišta i relativno
sporijeg tehnološkog razvoja u odnosu na zapadnu Europu. Ipak,
posljednjih
godina dolazi do
ubrzanog rasta.
Zanimljiva kretanja
bilježe se i u konsolidaciji maloprodajnog tržišta. Hrvatska
maloprodaja suočava se
s pojačanom konkurencijom, kako domaćih tako i međunarodnih
lanaca.
Dolazak stranih
"igrača" povećava pritisak na lokalne tvrtke da
unaprijede svoje ponude i usluge.
U Hrvatskoj se
primjećuje rast interesa za domaće proizvode, posebice kod
prehrambenih
proizvoda. Sve veći
broj potrošača preferira lokalne brendove, što je potaknuto i
rastućim
nacionalnim ponosom te
potražnjom za svježim i kvalitetnim proizvodima. Kao i u ostatku
Europe, i u Hrvatskoj
raste svijest o ekološkoj odgovornosti, pa sve više trgovaca nudi
ekološki
prihvatljive opcije, od
ambalaže do samih proizvoda. Zakonodavstvo također igra ključnu
ulogu u
poticanju održivih
praksi.
Iako online trgovina
raste, fizičke trgovine i dalje imaju snažnu prisutnost u
Hrvatskoj, posebno u
trgovačkim centrima,
koji su popularna odredišta za kupovinu i društvena okupljanja. Iz
tih
naglašenih trendova
proizlaze mnogi novi zadaci koji stoje pred hrvatskom maloprodajom. O
nekima od njih govorilo
se i na Magros skupu u uvjerenju da će njihova primjena
pridonijeti ukupnom
razvoju tog važnog segmenta u ostvarivanju BDP-a.
To se, ponajprije
odnosi na neizvjesnosti u dobavnim lancima s obzirom na ukupna
kretanja u
Europi i u nas, zatim,
na još uvijek neriješene odnose proizvođača, dobavljača i
maloprodaje što
se odražava i na
cijenama hrane, na iskustva s rasporedom radnog vremena i posebno, na
nedostatak radne snage.
Mali i srednji trgovci
upozorili su da im ograničenje rada nedjeljom ugrožava opstanak, a
žale se i
na manjak radnika i
izostanak poticaja.
“Stav vlade je jasan.
Teško je pomiriti sve interese i sve želje. Zabrana rada
nedjeljom,
problem je pojedinim
trgovinama ali nekada nije se radilo nedjeljom i ništa nam nije
falilo”, rekao je državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo
Milatić.
Dodao je da je prema
mišljenju vladajuće politike 16 radnih nedjelja sasvim dovoljno.
Trgovci upozoravaju da
će se ograničenje rada nedjeljom osjetiti na profitu i da im to
inače
stvara velike
poteškoće. Tako predsjednik Saveza udruge malih trgovca u Hrvatskoj
Ivan Ćibarić
kaže da obiteljske
trgovine u malim mjestima nestaju zbog takvih uvjeta.
“Zabrana rada
nedjeljom ne odgovara malim trgovcima i obrtnicima s obzirom da kao
mali
obrtnik ili trgovac
nismo i ne možemo biti u istoj poziciji kao veliki trgovci, jer
garantiramo
vlastitom imovinom”,
rekao je Ćibarić.
Ćibarić je suglasan
da je stanje u trgovini dobro, ali da mali trgovci gube tlo pod
nogama, potisnuti
od velikih lanaca.
“Nikakve potpore
nikada nismo dobili ni od koga i to je osnovni problem. Ako niste
proizvođač, vi
niste nitko i ništa na
tržištu”, rekao je Ćibarić.
Nedostaje radnika,
sezonu su izvukli studenti, đaci, stranci i umirovljenici
Predsjednica Sindikata
trgovine Zlatica Štulić kaže “Nema dovoljno zaposlenih, pa su
poslodavci čak novčano nagrađivali radnike koji su doveli nove”.
Smatra da nedostatak radnika ukazuje da je jako bitno kakav je njihov
položaj i kako se na poslu osjećaju.
Na konferenciji su
obrađene i teme poput svekanalne hibridne budućnost maloprodaje,
poboljšanja logistike i isporuke i promjene uloge fizičkih
trgovina.
Jedan od sudionika
panela koji je govorio o budućnosti trgovine bio je i Dario Klemar,
prokurist i
voditelj resora
Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te
voditelj prodajne
regije u Hrvatskoj,
koji je istaknuo: “Tijekom proteklih nekoliko godina naučili smo
jednu važnu
stvar: svakom izazovu i
svakoj promjeni na tržištu moramo se i možemo prilagoditi na način
koji
odražava temeljne
vrijednosti tvrtke, a samim time kupcima i djelatnicima nudi se
stabilnost i ulijeva povjerenje. Tehnologija i njezin ubrzani razvoj
značajno su utjecali na brojne poslovne procese.
Odmjereno praćenje
trendova i odgovorna primjena novih tehnologija pokazali su se
najboljim pristupom
koji je omogućio da se istodobno poveća učinkovitost i
zadrži fokus na
potrebama ljudi, u skladu s vrijednosnim načelima dm-a.”
Skup je organizirao
časopis Suvremena trgovina, pod pokroviteljstvom predsjednika
Republike
Hrvatske Zorana
Milanovića te ministarstava gospodarstva i vanjskih i europskih
poslova.
Pripremio: Tomislav
Radić