Upozorenje Hrvatske gospodarske komore poduzetnicima

Pazite na nove obmanjujuće ponude za poslovne adresare!

Hrvatsku gospodarsku komoru je ponovno ovih dana kontaktiralo više hrvatskih tvrtki zbog loših iskustava s inozemnim tvrtkama koje su im uputile obrasce za uvrštenje u svoje međunarodne poslovne adresare, onako kako nije u skladu s dobrim poslovnim običajima.

Naime, riječ je o obrascima kojima se hrvatskim poslovnim subjektima nudi mogućnost uvrštenja u inozemne poslovne adresare, a dostavljaju ih austrijska tvrtka CONSTRUCT DATA VERLAG AG (adresar FAIRGuide), nizozemska tvrtka EU BUSINESS SERVICES LTD (adresar EU COMPANY DIRECTORY), španjolska tvrtka EUROPEAN CITY GUIDE, švicarske tvrtke INTERCABLE VERLAG, EUCO DATA i NOVACHANNEL (adresar Tourist Directory), a odnedavna i nizozemska tvrtka EU BUSINESS REGISTER.

Obrasci su ispisani na engleskom jeziku i dostavljaju se uglavnom poštom ili elektronički. Za uvrštenje u adresar, hrvatska tvrtka treba upisati svoje kontaktne podatke (i eventualno djelatnost tvrtke), dok primjerice obrasci švicarske tvrtke Intercable Verlag (za njen adresar GLOBAL (EUROPEAN) INTERNET REGISTER) već sadrže osnovne podatke o hrvatskoj tvrtki koje je u tom slučaju potrebno dopuniti ili izmijeniti. Od tvrtke se traži da točnost upisanih podataka ovjeri svojim potpisom i pečatom.

Međutim, na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno da je usluga objavljivanja oglasa naplativa, tj. da je zapravo riječ o narudžbi, odnosno svojevrsnom ugovoru kojim stranka (hrvatska tvrtka) naručuje objavljivanje svojih podataka u web i / ili CD izdanju adresara, i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed, po cijeni od nekoliko stotina eura godišnje. U zaglavlju nekih obrazaca ponekad je istaknuta informacija da je objava podataka o tvrtki u adresaru besplatna, ali samo u slučajevima kada obrazac nije potpisan, niti je ovjeren. Sve to navodi na zaključak da je oblik i sadržaj obrasca osmišljen sa svrhom da svjesno obmane tvrtke koje ga potpisuju i ne slute da je riječ o naplativoj usluzi. Spomenute je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati.

Uz ponude za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, više hrvatskih tvrtki obratilo se Komori i nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile European Business Number (EBN).

Blagdanska potrošnja – 11,5 milijardi kuna

Samo 5 posto veća potrošnja domaćih proizvoda imala bi „ljekovit“ učinak na hrvatsko gospodarstvo

Promjena poreza na dohodak uz blago povećanje neto plaća odrazila se na optimizam potrošača te je promet u trgovini na malo rastao prosječno po stopi od 2,1% u odnosu na prethodnu 2014. – kazala je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi analizirajući trendove u trgovini.

Culi ističe da je i promet na razini EU-a u prvih devet mjeseci 2015. bio u prosjeku za 3 % veći te se oporavak gospodarstva EU-a reflektirao i na većinu europskih zemalja, pa tako i na RH. Ujedno je u listopadu ove godine zabilježen godišnji pad potrošačkih cijena od 0,9% što se također odražava na ponašanje potrošača i povećanje prometa.

Analize su pokazale i promjene u navikama potrošača koji su, u odnosu na pretkriznu 2008., danas racionalniji – cijena je postala ključni faktor pri kupnji! – zaključuje Culi.

Prosinac je tradicionalni mjesec trgovine i pojačanje potrošnje. Trgovci nude posebne prodaje, a udarni dani prosinačke kupovine odnose se tradicionalno na vikend prije samog Božića, odnosno na razdoblje od 19. prosinca do 24. prosinca.

Na temelju Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, uočen je trend porasta broja izdanih računa kao i povećanje ukupnih iznosa računa u prosincu 2013. i prosincu 2014. godine. Pa je tako u prosincu 2014. povećan broj izdanih računa za 2,63% u odnosu na prosinac 2013. godine te je za 3,33% povećan i ukupni iznos računa u trgovini na malo.

Sjednica Skupštine Hrvatske obrtničke komore

Zaštita interesa te očuvanje i razvoj obrtništva fokus djelovanja u 2016.

 

Programom rada za 2016. godinu, koji je usvojen na današnjoj 3. sjednici Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK), istaknuto je kako će HOK u 2016. godini djelovati u cilju realizacije zakonskih zadaća sa svrhom zaštite interesa svih obrtnika. Nastojanja HOK-a i nadalje će biti očuvanje i razvoj obrtništva, pružajući članstvu savjete o poslovanju, aktualne informacije, edukaciju i povezivanje.

Također, Hrvatska obrtnička komora nastavit će razvijati svoje usluge. Projektom Zajedničke nabave – HOK ZNA,  svim članovima smanjit će se ulazni troškovi i samim time olakšati poslovanje. Nastojat će se ojačati uloga koju HOK ima u području obrazovanja, kako bi HOK postao jedinstveni centar razvoja obrtničkog znanja te cjeloživotnog obrazovanja obrtnika. Također, HOK će nastaviti zastupati interese obrtnika pred državnim tijelima i davanjem mišljenja i prijedloga te inicijativama utjecati na donošenje zakona u području obrtništva.  

HOK će zajedničkim snagama aktivno djelovati na buđenje svijest javnosti o obrtu kao gospodarskom subjektu koji stvara novu vrijednost, samozapošljavanje i otvara nova radna mjesta.

Stabilan i povoljan zakonski okvir, uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera, razumijevanje specifičnosti obrtništva i neophodna podrška države, esencijalni su za opstanak hrvatskog obrtništva.

Stoga, HOK očekuje da se u 2016. godini malo i srednje poduzetništvo stavi u fokus gospodarske politike te da u partnerstvu s Vladom, resornim ministarstvom, državnim tijelima te jedinicama lokalne i regionalne samouprave stvorimo povoljno poslovno okruženje za unapređenje te rast i razvoj hrvatskog obrtništva.

Kako bi poboljšali poslovnu klimu u Hrvatskoj te stvorili poticajno i konkurentno poduzetničko okruženje, Hrvatska obrtnička komora smatra da država i Vlada Republike Hrvatske trebaju biti partneri gospodarskim asocijacijama u kreiranju boljih uvjeta za hrvatsko obrtništvo, ali i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Hrvatska obrtnička komora ustrajat će u realizaciji svih zahtjeva hrvatskih obrtnika te će redovito revidirati ono što je učinjeno za obrtništvo.

HOK će organiziranjem nastupa na sajmovima, informiranjem o zajedničkom i drugim tržištima, promocijom obrtničkih proizvoda, obrazovanjem za obrtništvo te seminarima i projektima, raditi na ostvarivanju podizanja konkurentnosti  obrtništva.

Strukovna organiziranost i povezanost jačat će se cehovskim radom, a istim će se štititi i interesi struke. Hrvatska obrtnička komora surađivat će s komorama u okruženju, kao i komorama u EU.

Na sjednici Skupštine donesena je Odluka o prestanku mandata članova Skupštine HOK-a (Josip Dedić, Ivan Klarić, Stjepan Knežević i Dragutin Ranogajec) te ujedno i Odluka o verifikaciji mandata novih članova Skupštine (Martin Jerbić, Tomislav Tomičić, Mirjana Vrsaljko i Nenad Kučiš).

Skupština je usvojila Odluku o prestanku mandata člana upravnog odbora HOK-a (Ivan Klarić) i Odluku o verifikaciji mandata članova Upravnog odbora HOK-a (Tomislav Tomičić i Goran Grgić).

Nadalje, Skupština je usvojila Rebalans financijskog proračuna HOK-a za 2015. godinu.

Skupština je donijela Financijski plan Hrvatske obrtničke komore za 2016. godinu s viškom prihoda nad rashodima u iznosu od  21.476,00 kuna.  Prihodi Hrvatske obrtničke komore u 2016. godini  planiraju se u iznosu od 14.545.000 kuna, a rashodi u iznosu od 14.523.524 kuna. Prihode čine prihodi od komorskog doprinosa u paušalnom iznosu, prihodi od donacija, prihodi od imovine i ostali prihodi.  

Skupština je usvojila i Odluku o izmjenama i dopunama Statuta HOK-a, Odluku o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore

Potvrđena je i Odluka Predsjedništva o izboru revizora za poslovanje Hrvatske obrtničke komore u 2015. godini.

U uvodnom dijelu sjednice, Tihomir Domazet, profesor financija na sveučilištu UN-a, profesor ekonomike u Hrvatskoj i gostujući profesor na više inozemnih sveučilišta, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, doktor ekonomike, čije su aktivnosti posebno  usmjerene na rješavanje ekonomske krize i kreiranje održivog razvoja i ekonomske politike, uključujući i održivog rasta obrta i malog gospodarstva u Hrvatskoj, održao je prezentaciju Ekonomika 21. stoljeća - Obrt i malo gospodarstvo.

Dinamična kretanja naftnih derivata i dalje prisutna

Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u listopadu ove godine prekinut je petomjesečni negativan niz na godišnjoj razini te je proizvedeno 5,9 % više električne energije u odnosu na listopad prošle godine, što je djelomično rezultat natprosječnih količina oborina u odnosu na prosječne količine oborina u prošlogodišnjem listopadu. Usporedno s tim, u posljednjih šest mjeseci, bilježi se i trend rasta uvoza električne energije, a u listopadu je uvezeno 30 % više električne energije (odgovara prosječnoj stopi rasta u promatranom razdoblju) u odnosu na listopad prošle godine.

Na kumulativnoj razini bilježi se smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, odnosno u prvih deset mjeseci ove godine smanjena je proizvodnja električne energije za 12,8 %, a uvoz je povećan za 20,4 %, u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjenje proizvodnje električne energije rezultat je smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 62 %) kod kojih se bilježi pad od 22,7 %. S druge strane, kod termoelektrana (udio oko 29 %) bilježi se rast od 4,2 %, a kod proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora rast od 36,4 %. Brza dinamika rasta proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora (i laganog rasta udjela u ukupnoj proizvodnji) u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20 % energije čini ona iz obnovljivih izvora.

Uz često prisutna izrazito oscilatorna kretanja, u listopadu ove godine uvezeno je 25,2 % manje sirove nafte u odnosu na listopad prošle godine. Proizvodnja (17,4 %) i prerada sirove nafte (3,3 %) u promatranom mjesecu bilježe rast.

U prvih deset mjeseci ove godine u sve tri prethodno spomenute kategorije bilježi se rast u odnosu na isto razdoblje lani: proizvodnja 17,4 %, uvoz 11,9 % te prerada sirove nafte 12,7 %. Uz dinamična kretanja sirove nafte, rast se bilježi i kod naftnih derivata. Tako se u prvih deset mjeseci ove godine bilježi porast proizvodnje naftnih derivata za 8,2 %, uvoza za 10,6 % i izvoza za 23,2 %. Ovogodišnja dinamična kretanja kod naftnih derivata djelomično su rezultat nižih cijena nafte na svjetskim tržištima (povoljniji uvoz) i povećane gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

U posljednjih nekoliko godina, trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije, s obzirom na to da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30 % manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46 % manji u odnosu na  2009. godinu.

Kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji i rast uvoza, odnosno u 2014. godini proizvedeno je oko 40 % manje naftnih derivata, a uvezeno oko 14 % više u odnosu na 2009. godinu. Time se narušila i struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio je uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio oko 32 %, a 2014. godine oko 53 %.

Rast prometa uslužnih djelatnosti

Kretanje prometa u distributivnoj trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima promatra se putem istraživanja koje provodi Državni zavod za statistiku, a objavljuje u tromjesečnim priopćenjima „Distributivna trgovina i ostale usluge.“ Podaci su rezultat istraživanja „Tromjesečni izvještaj trgovine i ostalih usluga“, osim podataka za djelatnost trgovine na malo, koji su dobiveni „Mjesečnim izvještajem trgovine na malo“. Metodologija je usklađena s Uredbom o kratkoročnim statistikama EU, a spomenuto se istraživanje provodi od prvog tromjesečja 2011. godine. Od prvog tromjesečja 2014. godine podaci se prikupljaju kombinacijom izvještajne metode i administrativnog izvora podataka (Porezne uprave), a u priopćenjima se iskazuju u obliku indeksa (prometa koji predstavlja vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga iz kojeg je isključen PDV).

Tvrtke koje su predmet ovog istraživanja dolaze iz uslužnih djelatnosti G, H, I, J, M i N koje zajedno čine oko trećinu BDP-a.

Ukupni promet uslužnih djelatnosti u trećem tromjesečju ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je veći za 5,9 % u odnosu na treće tromjesečje prošle godine. Spomenuti rast predstavlja nastavak uzlaznog trenda koji traje od zadnjeg tromjesečja prošle godine, što je djelomično povezano s početkom realnoga godišnjeg rasta BDP-a koji se također bilježi od četvrtog tromjesečja prošle godine.

 

Godišnji rast ukupnog prometa strukturno je rezultat povećanja prometa u većini promatranih uslužnih djelatnosti, izuzev u J58 (Izdavačka djelatnost) te N812 (Djelatnost čišćenja). Najbrža dinamika godišnjeg rasta prometa uslužnih djelatnosti u trećem tromjesečju ove godine bilježi se u djelatnosti J62 (Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima) i iznosi 23,3 % te u J63 (Informacijske uslužne djelatnosti) za 23,1 %.

Trošak rada u porastu

Kvartalni indeks troška rada (LCI – Labour Cost Index) koji objavljuje Eurostat, mjeri trendove u „prosječnom trošku rada po satu“ koji je definiran kao sveukupni trošak rada podijeljen sa brojem odrađenih sati u promatranom tromjesečju.

 

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata u drugom tromjesečju ove godine trošak rada na razini Europske unije, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je 2 % veći u odnosu na isto tromjesečje lani što znači nastavak trenda rasta koji traje posljednjih 15 godina. Rezultat je to povećanja troška rada u većini zemalja EU osim u Grčkoj (-7,3 %), Španjolskoj (-0,3 %), Italiji (-0,3 %) i Cipru (-1,3 %). U Hrvatskoj je trošak rada u promatranom razdoblju bio 3,2 % veći u odnosu na isto tromjesečje lani, što znači da se od početka ove godine, s obzirom da je i u prvom tromjesečju zabilježen rast, formira blagi trend porasta u odnosu na to razdoblje prošle godine.
Uočljivo je da je dinamika porasta troška rada gledajući prema djelatnostima, u EU podjednaka u sve tri promatrane djelatnosti, odnosno u industriji (2,1 %), građevinarstvu (1,9 %) i uslužnim djelatnostima (2 %). U Hrvatskoj istodobno postoji razlika u dinamici rasta među djelatnostima tj. zabilježen je nešto brži rast troška rada u sektoru industrije (3,8 %) u odnosu na građevinarstvo (3,3 %) i uslužni sektor (2,8 %). Brži rast troška rada u industriji u odnosu na građevinarstvo jednim je dijelom rezultat povoljnijih kretanja fizičkog obujma industrijske proizvodnje u odnosu na građevinsku aktivnost, dok je brži rast u odnosu na uslužni sektor djelomično rezultat baznog efekta tj. nešto niže razine troška rada u industriji u odnosu na usluge.