Dinamična kretanja naftnih derivata i dalje prisutna

Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u listopadu ove godine prekinut je petomjesečni negativan niz na godišnjoj razini te je proizvedeno 5,9 % više električne energije u odnosu na listopad prošle godine, što je djelomično rezultat natprosječnih količina oborina u odnosu na prosječne količine oborina u prošlogodišnjem listopadu. Usporedno s tim, u posljednjih šest mjeseci, bilježi se i trend rasta uvoza električne energije, a u listopadu je uvezeno 30 % više električne energije (odgovara prosječnoj stopi rasta u promatranom razdoblju) u odnosu na listopad prošle godine.

Na kumulativnoj razini bilježi se smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, odnosno u prvih deset mjeseci ove godine smanjena je proizvodnja električne energije za 12,8 %, a uvoz je povećan za 20,4 %, u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjenje proizvodnje električne energije rezultat je smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 62 %) kod kojih se bilježi pad od 22,7 %. S druge strane, kod termoelektrana (udio oko 29 %) bilježi se rast od 4,2 %, a kod proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora rast od 36,4 %. Brza dinamika rasta proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora (i laganog rasta udjela u ukupnoj proizvodnji) u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20 % energije čini ona iz obnovljivih izvora.

Uz često prisutna izrazito oscilatorna kretanja, u listopadu ove godine uvezeno je 25,2 % manje sirove nafte u odnosu na listopad prošle godine. Proizvodnja (17,4 %) i prerada sirove nafte (3,3 %) u promatranom mjesecu bilježe rast.

U prvih deset mjeseci ove godine u sve tri prethodno spomenute kategorije bilježi se rast u odnosu na isto razdoblje lani: proizvodnja 17,4 %, uvoz 11,9 % te prerada sirove nafte 12,7 %. Uz dinamična kretanja sirove nafte, rast se bilježi i kod naftnih derivata. Tako se u prvih deset mjeseci ove godine bilježi porast proizvodnje naftnih derivata za 8,2 %, uvoza za 10,6 % i izvoza za 23,2 %. Ovogodišnja dinamična kretanja kod naftnih derivata djelomično su rezultat nižih cijena nafte na svjetskim tržištima (povoljniji uvoz) i povećane gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

U posljednjih nekoliko godina, trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije, s obzirom na to da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30 % manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46 % manji u odnosu na  2009. godinu.

Kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji i rast uvoza, odnosno u 2014. godini proizvedeno je oko 40 % manje naftnih derivata, a uvezeno oko 14 % više u odnosu na 2009. godinu. Time se narušila i struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio je uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio oko 32 %, a 2014. godine oko 53 %.