Pozitivni trendovi u robnoj razmjeni EU-a i Hrvatske

Robni je izvoz EU28 tijekom prvih sedam mjeseci na godišnjoj razini povećan za 7,2 %, a uvoz za znatno manjih 3,2 %, tako da je i saldo robne razmjene s prošlogodišnjeg deficita od 2,8 milijardi eura prerastao u suficit od 36 milijardi eura. Daleko najveći rast izvoza zabilježen je prema SAD-u, čemu je znatno doprinijelo jačanje američke valute prema euru od približno 19 % na godišnjoj razini. Takav rast vrijednosti dolara dijelom je utjecao na rast konkurentnosti proizvoda iz EU, a dijelom na vrijednosni rast postojećih ugovora u dolarima promatranih u eurima. Među ostalim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima EU, značajan pad od 31,3 % zabilježen je samo prema Rusiji, i to zbog trgovinskih sankcija uvedenih u prošloj godini. Promatrano po proizvodima, povećan je izvoz svih grupa proizvoda, osim energije na čiji je pad utjecao pad cijena sirove nafte i ostalih energenata na globalnom tržištu. Pritom je najviše povećana vrijednost strojeva, uređaja i vozila. Kod uvoza je također samo kod energije, te u znatno manjoj mjeri kod sirovina, zabilježen pad, a najveći rast ponovo bilježe strojevi, uređaji i vozila.

Rast Intra EU izvoza, odnosno ukupne vrijednosti izvoza među članicama EU, bio je nešto manji i iznosio je 4,4 %, ali je iznosom i dalje znatno premašivao iznos Extra EU izvoza. Tako je, prema podacima Eurostata, Extra EU izvoz u sedam mjeseci iznosio 1.050 milijardi eura, a ukupan Intra EU izvoz 1.797 milijardi eura. Pritom su Irska (23 %) i Hrvatska (16 %) ostvarile najveće stope Intra EU izvoza na godišnjoj razini, znatno veće od prosjeka svih članica koji je iznosio 5,8 %. Promatrano po ukupnom rastu izvoza, Hrvatska je također bila među najuspješnijim članicama, odnosno skupini s dvoznamenkastim rastom pridružili su se još i Cipar (24 %) te Ujedinjeno Kraljevstvo (10 %). Rast izvoza u Hrvatskoj i dalje je pod utjecajem pristupanja u članstvo Europske unije te oporavka u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (pretežno brodogradnja) koja je posljednjih godina bilježila negativne trendove.

 

Kad se govori o Intra i Extra EU izvozu primjetno je da je odnos vrijednosti Extra EU izvoza i Intra EU razmjene (koja odgovara ukupnom iznosu izvoza svih članica) ostao na približno prošlogodišnjoj razini, ali je, pretežno zbog smanjenog izvoza u Rusiju, zabilježen nešto veći značaj Intra EU razmjene u odnosu na 2013. godinu.

Pri rastu prihoda deficit ostao nepromijenjen

Viši gospodarski rast od predviđenog (procjena korigirana s 0,5 % za 2015. godinu u proračunskom planu na 1,1 % u rebalansu) rezultirao je ostvarivanjem viših proračunskih prihoda koji su rebalansom praktički raspoređeni na povećane rashode dijela proračunskih korisnika. Pritom su rebalansom ukupni proračunski prihodi povećani za 1,76 milijardi kuna, istodobno su proračunski rashodi povećani za gotovo isti iznos (1,74 milijarde kuna) pa je proračunski deficit ostao nepromijenjen na razini od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a. Osim učinaka povezanih s ostvarivanjem višega gospodarskog rasta od predviđenog, u rebalans su ugrađeni i učinci dodatnih mjera fiskalne konsolidacije koje su donesene u travnju, odnosno nakon donošenja proračunskog plana. Međutim, efekti dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, koji su procijenjeni u iznosu od 0,4 % BDP-a, nisu se odrazili na smanjenje visine deficita u rebalansu državnoga proračuna. 

Na prihodnoj se strani proračuna rebalansom predviđa znatan porast poreznih prihoda (za 1,8 milijardi kuna) ponajprije temeljen na rastu prihoda od PDV-a (za 750 milijuna kuna), posebnih poreza i trošarina (za 653 milijuna kuna zbog rasta potrošnje, ali i povećane visine trošarina na duhan i motorne benzine, plinsko ulje i kerozin) te poreza na dobit (za 439 milijuna kuna kao rezultat uplate poreza na dobit nakon godišnjih obračuna dobiti za 2014. godinu, koja je bila viša od očekivane te, u skladu s tim, povećanih akontacija u ovoj godini). S druge strane, znatnije su smanjeni prihodi od doprinosa zbog za 400 milijuna kuna niže procjene povlačenja sredstava iz II. mirovinskog stupa. Smanjeni su i prihodi od prodaje nefinancijske imovine (za 718 milijuna kuna) zbog odustajanja od prodaje dijela imovine uslijed neadekvatnih ponuda na provedenim natječajima.

Povećani su prihodi najvećim dijelom usmjereni za dodatna izdvajanja u resoru znanosti, obrazovanja i sporta (300 milijuna kuna), za sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije (160 milijuna kuna), za socijalne naknade (150 milijuna kuna), za mirovine (133 milijuna kuna) i dječji doplatak (90 milijuna kuna). Povećani su rashodi za zaposlene (za 453,1 milijun kuna) zbog većih potreba u ministarstvima znanosti i unutarnjih poslova te zbog potrebe isplate razlike iznosa jubilarne naknade. Drugim riječima, prema funkcijskoj klasifikaciji, povećavaju se rashodi u obrazovanju (kapitalne investicije, javni međumjesni prijevoz i isplata jubilarne nagrade), općim javnim uslugama (izravnanje decentraliziranih funkcija), socijalnoj zaštiti (socijalne naknade, mirovine i doplatak za djecu) te zdravstvu.

U takvim okolnostima deficit na razini državnog proračuna ostaje nepromijenjen, ali se na razini opće države rebalansom planira smanjenje njegova udjela u BDP-u za 0,1 postotni bod (s -3,9 % na -3,8 % BDP-a) jer se procjenjuje da će izvanproračunski korisnici ostvariti suficit u visini od 0,1 % BDP-a (u prvotnom su planu imali uravnotežen proračun).

Rebalans državnog proračuna u biti ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija i ne daje dodatni doprinos rješavanju bitnih problema. Hrvatsko se gospodarstvo nalazi pri samom dnu u Europskoj uniji prema dinamici gospodarskog rasta, među zemljama je s najvišim proračunskim deficitom te među zemljama s izrazito visokom razinom javnog duga i još nepovoljnijom dinamikom njegova rasta. Dakle, ovaj rebalans državnog proračuna ne pridonosi znatnije rješavanju tih problema: unatoč rastu prihoda, proračunski deficit ostaje na istoj razini, a javni će se dug do kraja godine, prema kvantifikacijama iz rebalansa, povećati na razinu od 89,2 % BDP-a. Pritom se i dalje nedovoljna pozornost usmjerava prema stvarateljima novododane vrijednosti, odnosno prema poticanju proizvodne aktivnosti poslovnih subjekata, za što praktički rebalansom nisu osigurana dodatna sredstva. Naime, predloženim se rebalansom trebala naći mogućnost da se pri povećanim prihodima i provedbi strukturnih reformi dodatno smanji proračunski deficit, što bi bilo u skladu s procedurom uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno bi to pozitivno djelovalo na mogućnost korigiranja kreditnog rejtinga zemlje koji se nalazi ispod investicijske razine. Zadržavanje visoke razine proračunskog deficita potiče nastavak rasta već previsokoga javnog duga, što visokim troškovima njegova financiranja i refinanciranja povećava rizike zemlje i ograničava mogućnost budućeg rasta.

 

Poduzetnici prepoznali Industrijski park Nova Gradiška (IPNG)

Raste broj stanara IPNG-a

Kvalitetna infrastruktura, povoljna cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta (od 25 kuna po metru kvadratnom), konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica, izvanredna lokacija uz međunarodnu autocestu (142 ha) te partnerski odnos grada Nova Gradiška prema ulagačima čine Industrijski park Nova Gradiška idealnim za ulagače usmjerene tržištima Jugoistočne Europe i EU.

Da je tome tako prepoznalo je i osam ulagača koji su izgradili vlastite proizvodne pogone u Industrijskom parku te pet stanara Poduzetničkog inkubatora koji ukupno zapošljavaju oko 300 djelatnika, a najnovija ulaganja Atlantic Grupe i Klimaopreme predstavljaju dodatnu potvrdu visoke kvalitete i konkurentnosti Industrijskog parka Nova Gradiška.

Atlantic Grupa investirala je 125 milijuna kuna u tvornicu energetskih pločica te u prvoj fazi otvorila 50 novih radnih mjesta, a uz planirani razvoj poslovanja planirano je ukupno zapošljavanje 150 do 200 zaposlenika. Građevinska dozvola ishođena je za rekordnih 19 dana, a trebalo je samo sedam mjeseci od početka radova na izgradnji tvornice do početka testne proizvodnje. Klimaoprema ulaže 37 milijuna kuna u pogone za proizvodnju opreme za ventilaciju i klimatizaciju. Proizvodni prostor obuhvaća površinu oko 6.500 m² i trenutno se nalazi u fazi izgradnje nakon koje će u prvoj fazi biti otvoreno 50-ak radnih mjesta, a nakon planiranog proširenja i do 200 radnih mjesta.

Radi se naime o projektu ''Promicanje razvoja poduzetništva zasnovanog na inovacijama, znanju i novim tehnologijama u Brodsko posavskoj županiji - TEHNOPARK Nova Gradiška'' koji  ima za cilj održivi razvoj i unapređenje konkurentnosti regije i to na način da stvori sustav za razvoj poduzetništva zasnovanog na inovacijama, znanju i novim tehnologijama te stvaranju novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti. U okviru navedenog projekta, razvijena je i tehnička struktura Tehnoparka. “HGK je podržala projekt kao partner s ciljem ostvarivanja što bolje povezanosti s poduzetnicima cijele Brodsko-posavske županije i izvan nje jer nadilazi njihove granice. Naime, projekt djeluje od 2012. godine kao infrastrukturna podrška podizanju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i značajno je doprinijeo stvaranju sustava za razvoj poduzetništva zasnovanog na inovacijama, znanju i novim tehnologijama. Osim toga, ima izravan pozitivan utjecaj na unapređenje konkurentnosti gospodarskih subjekata Grada Nove Gradiške i Brodsko-posavske županije, održivi regionalni razvoj i unapređenje ulagačkog potencijala  te potencijal za zapošljavanje“, rekao je direktor ZK Slavonski Brod Krešimir Rudec.

Ukupna vrijednost projekta je 1.147.267,20 eura, a Tehnopark je usmjeren na područja metalo-prerađivačka industrije (strojarstvo i dijelovi za automobilsku industriju), elektrotehnike i električnih uređaja te drvne industrije s time da je  posebna pažnja posvećena ekološki osviještenim ulaganjima. Ciljane skupine su mali i srednji poduzetnici (postojeće tvrtke i obrti, start-up, novi investitori, studenti, radnici i profesionalci uglavnom u metalnom, drvnom i elektrotehničkom sektoru).

Primjeri uspješnih projekata u Industrijskom parku predstavljeni su i na konferenciji INVEST HR 2015. domaćim i stranim ulagačima, a Tehnopark je osvojio i 2. mjesto u izboru za najbolju poslovnu zonu u 2014. godini. IPNG je predstavljen kao izuzetno kvalitetna lokacija za ulaganje u nove proizvodne kapacitete, a Hrvatska općenito kao sve poželjnija investicijska destinacija. Takvom imidžu značajno doprinosi upravo strukturiran i transparentan pristup investitorima i njihovim projektima, brojne poticajne mjere te pojednostavljeno izdavanje dozvola. Projekt je realiziran od strane Grada Nove Gradiške u suradnji s partnerima: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje; Strojarskim fakultetom Slavonski Brod; Conzorzio per l'AREA di ricerca scientifica e Technologica di Trieste - AREA Science park , Italija; Industrijsko – obrtničkom školom Nova Gradiška; Elektrotehničkom školom Nova Gradiška, Brodsko – posavskom županijom; HGK Županijskom komorom Slavonski Brod i Obrtničkom komorom Brodsko-posavske županije.

HGK se izborila za smanjenje naknade gospodarenja otpadnim vozilima

Ministarstvo zaštite okoliša 1. lipnja 2015. godine objavilo je „Odluku o izmjeni naknada u sustavu gospodarenja otpadnim vozilima“. Izravna posljedica ove odluke jest smanjenje opterećenja gospodarskih subjekata, budući da će se umjesto prijašnjih 0,85 kuna po kilogramu otpada od sada plaćati 0,60 kuna. Time su velikim dijelom ostvareni zahtjevi Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima pri HGK, a upravo je ono i uputilo na problematiku naplate visoke naknade gospodarenja otpadnim vozilima. 

„Hrvatska gospodarska komora je pokazala inicijativu za smanjenje naknade gospodarenja otpadnim vozilima. Smatramo da je njenim usvajanjem država prepoznala pozitivne učinke rasterećenja gospodarskog sektora te donijela dobru odluku putem izmjene ovog propisa. Time se nastavlja dobra suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je i najbolji  dokaz da argumentirane inicijative, uz kontinuirani uporni rad Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima, nailaze na plodno tlo", rekao je pomoćnik direktorice Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver.  

HGK će i dalje biti jednako usmjerena prema smanjenju naknade, prema uzoru na države članice EU. Također će i putem osnažene komunikacije između svojih članica i nadležnih državnih te ostalih institucija kontinuirano provoditi aktivnosti s kojima će nastavljati i u narednom razdoblju te se očekuju pozitivni rezultati, u vidu rasta hrvatskoga gospodarstva u cijelosti.

Pouzdanje potrošača u EU-u poboljšano, u Hrvatskoj izražen pesimizam

Pouzdanje potrošača u Europskoj uniji promatra se putem anketa koje se provode u svakoj od zemalja EU na nacionalnoj razini, a rezultate objavljuje Europska komisija. Nominalni je uzorak za navedenu anketu na razini Europske unije 40.000 ispitanika (za Hrvatsku 1.000), no efektivno je ta brojka obično manja za 20 – 35 %. Pokazatelj pouzdanja potrošača jest broj koji predstavlja razliku postotka pozitivnih i negativnih odgovora na pitanja o očekivanjima financijske situacije, opće gospodarske situacije, nezaposlenosti i štednje u narednih godinu dana.

Preliminarni pokazatelj pouzdanja potrošača Europske unije, koji je objavljen prije osam dana, za srpanj je iznosio -4,9, no prema najnovijim podacima, taj pokazatelj je nešto ublažen. Tako je pokazatelj pouzdanja potrošača u srpnju iznosio -3,9 i bio je nepovoljniji u odnosu na lipanj (-2,2). Ipak, ako se promatra godišnja razina, primjetno je poboljšanje pokazatelja, odnosno pouzdanje potrošača u srpnju ove godine povoljnije je u odnosu na srpanj prošle godine (-5,3), a znatno povoljnije u odnosu na isti mjesec prethodnih godina.

U prvih sedam mjeseci ove godine pokazatelj pouzdanja potrošača EU u prosjeku je iznosio -3,3 i bio je povoljniji u odnosu na isto razdoblje lani (-6,6). Povoljnija kretanja strukturno su rezultat povećane razine pouzdanja u većini zemalja EU. Pogoršanje pokazatelja uočljivo je u samo četiri zemlje EU: Švedska, Austrija, Mađarska i Estonija. Iako u Hrvatskoj još uvijek vlada izraženi pesimizam, u promatranom razdoblju bilježi se jedno od najvećih poboljšanja pokazatelja pouzdanja među državama EU-e, što je djelomično rezultat naznaka oporavka gospodarske situacije (zaustavljanje daljnjeg pada BDP-a), realnog rasta neto plaća u ovoj godini, ali i niske baze.

HGK organizira nastup hrvatskih tvrtki na sajmu Gamescom u Kölnu

HGK, već drugu godinu zaredom, organizira nastup hrvatske industrije računalnih igara na sajmu Gamescom 2015, najvećem svjetskom sajmu digitalne zabave koji će od 5. do 9. kolovoza u Kölnu, okupiti sve developere zabavnog softera pa tako i hrvatske proizvođače računalnih igara.

Na hrvatskom štandu na ovogodišnjem Gamescomu nastupa pet tvrtki, članica Grupacije za računalne igre HGK; Digitalna avantura d.o.o., Intercorona d.o.o., Iron Ward j.d.o.o., Virtualni koncepti d.o.o. i Pandora studio d.o.o., koje su na svjetskom tržištu poznatije po brendovima Reboot, LGM Games, Ironward, Exordium Games i Gamepires.

Razvoj računalnih igara zasigurno je najbrže rastući segment informatičke industrije u Hrvatskoj, koji se počinje mjeriti s tradicionalnim predstavnicima IT industrije otkako se tvrtka Nanobit uvrstila na deveto mjesto ljestvice hrvatskih IT izvoznika za 2013. godinu. Prema istraživanju hrvatskih kreativnih i kulturnih industrija, što ga je proveo Ekonomski institut, u branši game developmenta trenutačno je zaposleno oko 250 osoba, a u državi djeluje više od 20 tvrtki koje se bave tom granom računalnog programiranja, koje su gotovo stopostotni izvoznici.

Na sajmu Gamescom 2015, prema najavama organizatora, očekuje se više od 800 izlagača iz 45 država, što je porast od 14 posto u odnosu na prošlogodišnji sajam. Partner sajma je ove godine Ujedinjeno Kraljevstvo, a uz Hrvatsku, nacionalne štandove ima još 17 zemalja.