Viši gospodarski rast od
predviđenog (procjena korigirana s 0,5 % za 2015. godinu u proračunskom planu
na 1,1 % u rebalansu) rezultirao je ostvarivanjem viših proračunskih prihoda
koji su rebalansom praktički raspoređeni na povećane rashode dijela
proračunskih korisnika. Pritom su rebalansom ukupni proračunski prihodi
povećani za 1,76 milijardi kuna, istodobno su proračunski rashodi povećani za
gotovo isti iznos (1,74 milijarde kuna) pa je proračunski deficit ostao
nepromijenjen na razini od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a. Osim učinaka
povezanih s ostvarivanjem višega gospodarskog rasta od predviđenog, u rebalans
su ugrađeni i učinci dodatnih mjera fiskalne konsolidacije koje su donesene u
travnju, odnosno nakon donošenja proračunskog plana. Međutim, efekti dodatnih
mjera fiskalne konsolidacije, koji su procijenjeni u iznosu od 0,4 % BDP-a,
nisu se odrazili na smanjenje visine deficita u rebalansu državnoga proračuna.
Na prihodnoj se strani
proračuna rebalansom predviđa znatan porast poreznih prihoda (za 1,8 milijardi
kuna) ponajprije temeljen na rastu prihoda od PDV-a (za 750 milijuna kuna),
posebnih poreza i trošarina (za 653 milijuna kuna zbog rasta potrošnje, ali i
povećane visine trošarina na duhan i motorne benzine, plinsko ulje i kerozin)
te poreza na dobit (za 439 milijuna kuna kao rezultat uplate poreza na dobit
nakon godišnjih obračuna dobiti za 2014. godinu, koja je bila viša od očekivane
te, u skladu s tim, povećanih akontacija u ovoj godini). S druge strane,
znatnije su smanjeni prihodi od doprinosa zbog za 400 milijuna kuna niže procjene
povlačenja sredstava iz II. mirovinskog stupa. Smanjeni su i prihodi od prodaje
nefinancijske imovine (za 718 milijuna kuna) zbog odustajanja od prodaje dijela
imovine uslijed neadekvatnih ponuda na provedenim natječajima.
Povećani su prihodi
najvećim dijelom usmjereni za dodatna izdvajanja u resoru znanosti, obrazovanja
i sporta (300 milijuna kuna), za sredstva izravnanja za decentralizirane
funkcije (160 milijuna kuna), za socijalne naknade (150 milijuna kuna), za
mirovine (133 milijuna kuna) i dječji doplatak (90 milijuna kuna). Povećani su
rashodi za zaposlene (za 453,1 milijun kuna) zbog većih potreba u
ministarstvima znanosti i unutarnjih poslova te zbog potrebe isplate razlike
iznosa jubilarne naknade. Drugim riječima, prema funkcijskoj klasifikaciji,
povećavaju se rashodi u obrazovanju (kapitalne investicije, javni međumjesni
prijevoz i isplata jubilarne nagrade), općim javnim uslugama (izravnanje
decentraliziranih funkcija), socijalnoj zaštiti (socijalne naknade, mirovine i
doplatak za djecu) te zdravstvu.
U takvim okolnostima
deficit na razini državnog proračuna ostaje nepromijenjen, ali se na razini
opće države rebalansom planira smanjenje njegova udjela u BDP-u za 0,1 postotni
bod (s -3,9 % na -3,8 % BDP-a) jer se procjenjuje da će izvanproračunski
korisnici ostvariti suficit u visini od 0,1 % BDP-a (u prvotnom su planu imali
uravnotežen proračun).
Rebalans državnog proračuna
u biti ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija i ne daje dodatni
doprinos rješavanju bitnih problema. Hrvatsko se gospodarstvo nalazi pri samom
dnu u Europskoj uniji prema dinamici gospodarskog rasta, među zemljama je s
najvišim proračunskim deficitom te među zemljama s izrazito visokom razinom
javnog duga i još nepovoljnijom dinamikom njegova rasta. Dakle, ovaj rebalans
državnog proračuna ne pridonosi znatnije rješavanju tih problema: unatoč rastu
prihoda, proračunski deficit ostaje na istoj razini, a javni će se dug do kraja
godine, prema kvantifikacijama iz rebalansa, povećati na razinu od 89,2 %
BDP-a. Pritom se i dalje nedovoljna pozornost usmjerava prema stvarateljima
novododane vrijednosti, odnosno prema poticanju proizvodne aktivnosti poslovnih
subjekata, za što praktički rebalansom nisu osigurana dodatna sredstva. Naime,
predloženim se rebalansom trebala naći mogućnost da se pri povećanim prihodima
i provedbi strukturnih reformi dodatno smanji proračunski deficit, što bi bilo
u skladu s procedurom uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno
bi to pozitivno djelovalo na mogućnost korigiranja kreditnog rejtinga zemlje
koji se nalazi ispod investicijske razine. Zadržavanje visoke razine
proračunskog deficita potiče nastavak rasta već previsokoga javnog duga, što
visokim troškovima njegova financiranja i refinanciranja povećava rizike zemlje
i ograničava mogućnost budućeg rasta.
Nema komentara:
Objavi komentar