Počelo izdavanje odluka za mlade poljoprivrednike

Započelo izdavanje odluka o privremenoj raspodjeli sredstava mladim poljoprivrednicima s drugog natječaja za operaciju 6.1.1.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je započela s izdavanjem odluka o privremenoj raspodjeli sredstava poljoprivrednicima koji su se prijavili na drugi natječaj za operaciju 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ u periodu od 21. prosinca 2016. do 24. veljače 2017.

Korisnici potpore su mladi poljoprivrednici kojima će biti dodijeljeno 376.840,00 HRK po projektu, za aktivnosti iz njihovog poslovnog plana. Tim sredstvima mladi poljoprivrednici mogu financirati kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, građenje ili opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, podizanje novih ili restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, građenje ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva ili opreme.

Svim korisnicima čiji je zahtjev po ovom natječaju ocijenjen prihvatljivim bit će izdana Odluka o privremenoj raspodjeli sredstava, čiji je sastavni dio i Privremena rang lista. Nakon završetka postupka odlučivanja po prigovorima na privremene odluke formirat će se Konačna rang lista temeljem koje će Agencija za plaćanja donijeti konačne odluke o dodjeli sredstava, odnosno odluke o odbijanju.

Odluke o privremenoj raspodjeli poljoprivrednici mogu preuzeti u AGRONET-u (u kartici „ODLUKE“).  

Zbog iznimnog interesa mladih poljoprivrednika i vrlo kvalitetnih pristiglih projekata Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijeli su odluku o povećanju raspoloživih sredstava za ovaj natječaj. Raspoloživa sredstva, s predviđenih 75 milijuna kuna povećana su na 131 milijun kuna, što pokriva financiranje 349 projekata. Naglašavamo da je 90% ovih sredstava osigurano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u cilju poticanja demografske obnove sela i zadržavanja mladih u ruralnim područjima.

Ministarstvo poljoprivrede u 2017.

Što je Ministarstvo poljoprivrede napravilo u 2017. godini – 3,6 milijardi kuna potpore za investicijske projekte u poljoprivredi i ribarstvu

Preuzimanjem mandata u Ministarstvu poljoprivrede ministar Tomislav Tolušić je sa svojim timom pokrenuo brojne postupke u izradi kvalitetnijih zakonskih rješenja te uklanjanju administrativnih barijera s ciljem da se zaustave negativni trendovi u hrvatskoj poljoprivredi i pokrenu pozitivne promjene. Među prvim potezima Vlade RH i Ministarstva, kada je riječ o potpori poljoprivrednim gospodarstvima za konkurentnije poslovanje,  bilo je smanjivanje PDV-a sa 25 na 13 posto za stočnu hranu, repromaterijale  i sadnice te zaštitna sredstva, provedba te mjere krenula je od prvog dana 2017.

Od deset zakona koji su prošli javnu raspravu kroz e-savjetovanje četiri su usvojena, ostali su u završnoj proceduri, njihovo usvajanje očekujemo tijekom prvog tromjesečja 2018. O kvalitetnim rješenjima koje donose novousvojeni zakoni možda najbolje svjedoči veliki konsenzus zastupnika iz redova vladajućih i oporbe. Naime, zakoni su usvojeni gotovo konsenzusno i to:  Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (116 glasova), Zakon o zaštiti životinja (113 glasova) , Zakon o morskom ribarstvu (116 glasova) i Zakon o akvakulturi (122 glasa). U proceduri Vlade RH, odnosno Sabora su Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori,  Zakon o šumama, Zakon o lovstvu i krovni Zakon o poljoprivredi.

Ovdje vrijedi podsjetiti i na dugo čekani, od strane poljoprivrednika, Mliječni paket od tri pravilnika radi poboljšana situacije u sektoru mljekarstva te na izmjenu Zakona o javnoj nabavi gdje su, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ugrađeni kratki lanci opskrbe prehrambenim proizvodnima čime je otvorena opcija da javni naručitelji  (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i sl.) nabavljaju hranu od lokalnih proizvođača koja od polja do stola putuje najviše 48 sati.

Realizacija mjera, odnosno provedba natječaja i isplata potpora iz Programa ruralnog razvoja (PRR) zatečena je na vrlo niskim razinama, baš kao i kod Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. U prve dvije godine provedbe, odnosno tijekom 2015.- 2016. iz PRR od mogućih 2,38 milijardi eura iskorišteno je tek 7 posto iznosa dok je kod Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo iskorištenost iznosila još skromnijih 5,7 posto od raspoloživih gotovo 350 milijuna eura.

Usvajanjem jednostavnijih procedura za dodjelu sredstva iz Programa ruralnog razvoja u 2017. godini provedeno je 43 postupka dodjele sredstava, a korisnicima je izdano ukupno 2640 odluka i ugovora u vrijednosti potpore od 3,2 milijarde kuna. Ukupna vrijednost provedenih postupaka dodjele sredstava predstavlja 50 % raspoloživih sredstava PRR-a.

Od početka provedbe PRR-a tako je ukupno dodijeljeno 6, 1 milijardi kuna javnih sredstava odnosno 34%, a isplaćeno je 3.275.288.219,27 kuna. Taj podatak ilustrira visoki skok u iskorištenosti europskih potpora iz PRR-a unutar godinu dana, sa 7 na 20 posto što je RH svrstalo na bolju poziciju od mnogih članica EU.

„Pojednostavili smo pravila i procedure, skratili rokove obrade natječaja i olakšali postupak prijavljivanja za potporu našim poljoprivrednicima. Rezultati tih mjera već su vidljivi jer je prvi natječaj po novim  pravilima obrađen u mjesec i pol dana, a ne u dvije godine, kako je ranije bio slučaj.  Iza ovih velikih brojki stoje projekti koji će generirati nova radna mjesta u ruralnim područjima, nove farme,  nove pogone za preradu, nove ceste, nove društvene sadržaje… drugim riječima, projekti koji će promijeniti društvenu i ekonomsku klimu na hrvatskom selu.“ – rezimirao je ministar Tolušić kraj 2017. godine.

Početkom siječnja Agencija za plaćanja u poljoprivredi će raspisati dugo očekivani natječaj za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti (6.2.) vrijedan 187 milijuna kuna te novi natječaj iz operacije 4.1.1. namijenjen ratarima, vinarima i cvjećarima vrijedan 100 milijuna kuna.

Iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u 2017. godini ugovoreno je 626 projekata ukupne vrijednosti 402.832.107 kuna, a isplaćeno 136.826.501 kuna za 447 projekata. To je pridonijelo povećanju iskorištenost sa 5,78% s početka godine na 15,2% na kraju 2017. godine. Kako je ovaj program specifičan, sadrži i mjere financiranja koje se odnose na provedbu odredbi Zajedničke ribarske politike u dijelu administracije, točnije u dijelu nadzora i kontrole te prikupljanja podataka u ribarstvu i za te mjere je alociran  dosta veliki iznos, kada se on izuzme onda je za sufinanciranje mjera namijenjenih sektoru ribolova, akvakulture i prerade postotak iskorištenja čak 20%. Uključe li se pak i zahtjevi za potporu koji su u završnoj obradi, a radi se o dodatnih oko 200 milijuna kuna, iskorištenost potpora iz ribarskog programa u 2017. zaključno će iznositi više od 23%.

Do kraja siječnja 2018. bit će  objavljeno još šest natječaja vezanih uz ribarski program ukupne vrijednosti 478 milijuna kuna od kojih je čak 311 namijenjeno za nove ili modernizaciju postojećih ribarskih luka. Tijekom 2018. godine bit će obavljena i nabava  besposadnog zrakoplovnog sustava te brzih ophodnih brodica za nadzor i kontrolu ribolova, odnosno hrvatskog dijela jadranskog akvatorija  za što je rezervirano 150 milijuna kuna.

Za izravna plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. godinu ukupno je isplaćeno 3,3 milijarde kuna za oko 100.000 korisnika. Prvi puta u povijesti isplate potpora u poljoprivredi, uvedenih prije dvadesetak godina, poljoprivrednicima je u studenom 2016. isplaćen avans od 800 milijuna kuna, što je ponovljeno i u studenom 2017. no, avans je sada iznosio 945 milijuna kuna, odnosno bio je 14 posto veći nego lani. Isto tako,  ove godine su poljoprivrednici po prvi put na kućne adrese dobili izračun izravnih potpora s informacijom koliko im je sredstava i za što isplaćena potpora.

Tijekom ove godine okrenuta je i nova stranica u rješavanju problematike navodnjavanja. Uz to što su u funkciju stavljena dva sustava koji ukupno pokrivaju 6250 hektara potpisano je i devet ugovora u vrijednosti 360 milijuna kuna za izgradnju sustava za površinu od još 3600 hektara. U završnoj su fazi i projekti za još šest sustava kojima će biti pokriveno oko 2000 hektara uz trošak izgradnje od 162 milijuna kuna. 

U travnju 2017. usvojena je i prva Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. Kroz dva programa potpora male vrijednosti putem javnih natječaja za 79 ulaganja tvrtkama iz drvnog sektora ove godine dodijeljeno je ukupno 25,7 milijuna kuna. 

Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za razminiranje u rujnu su potpisali  Sporazum o financiranju poslova razminiranja za 2017. i  2018. Sa 40 milijuna kuna bit će razminirano oko 340 ha. Kako bi se ubrzao proces razminiranja  u lipnju ove godine izmjenom pravilnika omogućeno je povećanje sredstava OKFŠ-a namijenjenih za razminiranje šuma i šumskog zemljišta s dosadašnjih 13 na  30%. Iz sredstava OKFŠ vatrogasnim zajednicama jedinica lokalne samouprave s područja krša sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem isplaćeno je 8 milijuna kuna.  

Kreiran je i novi model za provedbu Školske sheme, izravno su povezane škole i dobavljači, mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja proizvode mlijeko, voće i povrće. U Shemu se uključilo rekordnih 1096 škola koje uzimaju voće i povrće i 695 onih koje su u programu mlijeka. Od 105 dobavljača 20 ih isporučuje mlijeko, a 85 voće i povrće. Srednjim strukovnim školama koje imaju poljoprivrednu naobrazbu za 38 projekata dodijeljeno je 13 milijuna kuna, a općinama iz Zadarske županije pogođenim povijesno nezapamćenom poplavom za popravak nerazvrstanih prometnica koje vode do poljoprivrednih površina isplaćeno je ukupno 6,5 milijuna kuna.

„Na kraju godine posebno bih želio zahvaliti svim djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, partnerskih agencija i zavoda na savjesnom angažmanu i trudu koji su uložili u provedbu svih ovih aktivnosti koje su dovele do ovako dobrih rezultata i vraćanja optimizma na hrvatsko selo“ – zaključio je ministar Tolušić te dodao  „Ovakavim tempom nastavljamo i sljedeće godinu i svake iduće godine našeg partnerstva, jer želimo da Ministarstvo poljoprivrednicima bude pouzdan partner, da zajedno kreiramo pozitivnu poslovnu klimu i stvaramo nove vrijednosti njegujući našu tradiciju i identitet.“

Pad industrijske proizvodnje

Drugi pad industrijske proizvodnje u 2017. godini

U studenome ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, manja za 1,7% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Na taj pad djelomično je utjecala i visoka baza. Naime, u studenome 2016. godine zabilježena je najviša razina industrijske proizvodnje u tom mjesecu još od 2009. godine.

Izuzev spomenutoga pada i pada u travnju prošle godine, industrijska proizvodnja bilježi uzlazni trend od veljače 2015. godine. Na pozitivan trend industrijske proizvodnje povoljno utječu kretanja domaće i inozemne (robni izvoz) potražnje.

Kretanja industrijske proizvodnje u promatranome mjesecu strukturno su rezultat zabilježenoga rasta proizvodnje u rudarstvu i vađenju (1,1%, pri čemu se od rujna 2016. godine bilježio gotovo kontinuirani godišnji trend pada), pada u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (-3,0%, vrlo visoka baza) te pad kod prerađivačke industrije (-1,5%).

Prema navedenom, u prvih jedanaest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za oko 2,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i prosječno oko 9,5% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Na razini cijele 2017. godine, očekujemo da će industrijska proizvodnja biti oko 2% veća u odnosu na prošlu godinu. Ako bi se zadržala očekivana dinamika rasta (2%), tek bi 2022. godine razina industrijske proizvodnje prestigla onu iz 2008. godine.

Prema kalendarski prilagođenim podacima statističkog ureda Eurostat, industrijska je proizvodnja u listopadu ove godine na razini EU bila 4,2% veća (u Hrvatskoj 4,3%) u odnosu na listopad 2016. godine. Tim rastom nastavljen je trend povoljnijih kretanja industrijske proizvodnje EU na godišnjoj razini koji gotovo kontinuirano traje od prosinca 2014. godine (35 mjeseci), odnosno u tom je razdoblju samo jednom zabilježen godišnji pad (-0,1%) industrijske proizvodnje, koji je bio toliko mali da graniči sa stagnacijom.

U prvih je deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku 3% veća (u Hrvatskoj 2,8% veća) u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, ali i 1,8% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Na razini cijele 2017. godine, očekujemo da će industrijska proizvodnja biti oko 2% veća u odnosu na prošlu godinu. Ako bi se zadržala očekivana dinamika rasta (2%), tek bi 2022. godine razina industrijske proizvodnje prestigla onu iz 2008. godine.“

Uzlazni trend

-HGK komentar -

Nastavak uzlaznoga trenda maloprodajnoga prometa

Prema objavljenim prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u studenome ove godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 5,7% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Godišnjim rastom u studenome ove godine nastavljen je uzlazni trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine (39 mjeseci).

Kontinuirani uzlazni trend maloprodajnoga prometa djelomično je rezultat poboljšanja pouzdanja potrošača koje se bilježi (na godišnjoj razini) od listopada 2014. do lipnja 2016. godine, kada se bilježi prvo pogoršanje. U posljednjih godinu dana pouzdanje potrošača uglavnom ima povoljnija kretanja. Na pozitivan je trend potrošačkog optimizma u posljednje dvije godine određeni utjecaj imala povoljnija promjena oporezivanja plaća, koja je uslijedila početkom 2015. godine. Pored toga i nova je porezna reforma (početak primjene siječanj ove godine) imala određeni utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva te tako i na ovogodišnji rast prometa na kumulativnoj razini.

U prvih je jedanaest mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 5,1% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, ali i prosječno oko 7% manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa u posljednje dvije godine pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje (čini gotovo 60% BDP-a) koja u tom razdoblju također bilježi rast te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a.

Na razini cijele 2017. godine očekujemo realan rast maloprodajnoga prometa od oko 5%. Ukoliko bi se zadržala spomenuta dinamika rasta realnoga prometa u trgovini na malo, tek bi 2019. godine razina tog prometa prestigla onu iz 2008. godine.

Na razini EU također se bilježe pozitivna kretanja tj. u listopadu ove godine maloprodajni je promet EU (odjeljak G47) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 0,9% (u Hrvatskoj 2,1%) veći u odnosu na listopad 2016. godine. Tim je povećanjem nastavljen trend godišnjega rasta koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine, što je djelomično rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkoga optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodno razdoblje (2008. – 2013.).

U deset mjeseci ove godine maloprodajni je promet EU (G47) u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,6% (u Hrvatskoj 4,2%) veći u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, odnosno 7,2% veći (u Hrvatskoj manji za 3,4%) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Sniženja

Svjetski trendovi sniženja napokon i u Hrvatskoj

Zimsko sezonsko sniženje počinje sutra i može trajati 60 dana, a u trgovinama će se naći popusti i više od 50 posto - priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore .

To pokazuje da su i hrvatski trgovci, počeli pratiti praksu europskih zemalja i nuditi veće popuste. Iako smo ovih blagdana svjedočili tome da domaći trgovci cijeli prosinac nude posebne oblike prodaje, koristeći se raznim akcijama i promocijama proizvoda, u pravilu su to bili popusti u rasponu od 10 do 30%. Trgovci prema Zakonu imaju pravo raditi akcije na proizvode, rasprodaje, popuste i ostale posebne ponude, ali moraju voditi računa o poštenoj trgovačkoj praksi.

S obzirom da se, prema procjenama HGK, očekuje rekordna blagdanska potrošnja od 12,5 milijardi kuna, u Komori vjeruju da će i potrošnja za vrijeme sezonskih sniženja pridonijeti tim brojkama. Prema nekim istraživanjima 70 posto ukupnih roba proda na sniženjima.

Kada su u pitanju sniženja susjednih zemalja, u Italiji svaka regija određuje svoje termine sniženja, dok u Sloveniji zimsko ljetno sniženje ne smije započeti prije prvog radnog ponedjeljka u siječnju, a ljetno prije drugog radnog ponedjeljka u srpnju. Zbog konkurentnosti domaće trgovine iznimno je važno pratiti trendove zemalja u okruženju – poručuju iz HGK.

Rast građevinskih radova

-HGK komentar-

Zagreb, 22. prosinca 2017.

Dinamiziranje rasta obujma građevinskih radova

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u listopadu je zabilježen rast indeksa obujma građevinskih radova na mjesečnoj (za 3,1 posto prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima) i na godišnjoj razini (za 4,6 posto prema kalendarski prilagođenim podacima). Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta na godišnjoj razini koji se, uz iznimku specifične situacije u siječnju ove godine, bilježi od početka prošle godine. Pritom je, nakon tri mjeseca obilježenih skromnim međugodišnjim rastom nižim od jedan posto, u listopadu zabilježen najsnažniji međugodišnji rast obujma radova u ovoj godini. To je istodobno i prvi put u ovoj godini da je stopa rasta građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašila prosječnu stopu rasta u EU28. Ipak, i u listopadu je zadržana strukturna slabost koja ograničava dinamiku rasta i utječe na stabilnost kretanja građevinske aktivnosti, a obilježava je visok rast obujma radova na zgradama (14,5 posto) uz istodoban pad obujma radova na ostalim građevinama (-4,4 posto). Štoviše, razlika u kretanju aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji se produbljuje jer je listopadski rast radova na zgradama bio najviši u posljednjih 20 mjeseci, a istodobno se kontinuitet pada aktivnosti na infrastrukturnim projektima proširio na posljednjih šest mjeseci. Očit je nedostatak realizacije većih infrastrukturnih projekata koji bi stabilizirali i poduprli rast građevinske aktivnosti.

U takvim je okolnostima rast obujma građevinskih radova u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine prema izvornim indeksima iznosio relativno skromnih 1,8 posto uz porast aktivnosti na zgradama za 6,9 posto i pad aktivnosti na ostalim građevinama za 3,0 posto. Riječ je o nešto sporijem rastu od onog ostvarenog u prvih deset mjeseci prošle godine (2,8 posto), ali ohrabruje činjenica da se rast građevinske aktivnosti ustalio s naznakama mogućeg dinamiziranja u narednom razdoblju.

U listopadu je u Europskoj uniji građevinska aktivnost smanjena za 0,7 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine povećana za 2,0 posto. Prema zasad raspoloživim podacima za 18 zemalja, rast aktivnosti na godišnjoj razini zabilježen je u 13, a pad u 5 zemalja. Dvoznamenkasti porast aktivnosti zabilježen je u Mađarskoj (38,1 posto), Sloveniji (29,5 posto), Poljskoj (18,0 posto), Slovačkoj (12,0 posto) i Bugarskoj (10,1 posto), dok je istodobno građevinska aktivnost smanjena u Rumunjskoj (-14,3 posto), Španjolskoj (-1,2 posto), Švedskoj (-0,3 posto), Ujedinjenom Kraljevstvu (-0,2 posto) i Francuskoj (-0,1 posto). Pritom u kontinuitetu pozitivnih kretanja prednjači Mađarska s deset mjeseci dvoznamenkastog rasta, dok su negativne tendencije najizraženije u Rumunjskoj u kojoj je u posljednjih godinu dana čak deset mjeseci bilo obilježeno padom građevinske aktivnosti.

Pri nastavku gospodarskog rasta, probuđenom interesu za stanogradnjom te niskim kamatnim stopama i visokom iznosu raspoloživih sredstava iz fondova EU očekujemo nastavak i dinamiziranje rasta građevinske aktivnosti koji će biti ograničen nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru. Pozitivne izglede potvrđuju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama s obzirom na to da je u prvih deset mjeseci ove godine izdano 22,7 posto više dozvola nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu simultano raste broj izdanih dozvola za zgrade i za ostale građevine.

HGK komentar

-HGK komentar-

Zagreb, 21. prosinca 2017.

Rast troška rada brži u EU10 nego u Hrvatskoj

Indeks troška rada (LCI), kojega kvartalno objavljuje Eurostat, kratkoročni je pokazatelj promjene troška sata radne snage za poslodavca. Izračunava se dijeljenjem troškova rada s brojem radnih sati (trošak rada obuhvaća plaće i dohotke zaposlenika te ostale rashode poput socijalnih doprinosa, ali ne obuhvaća troškove stručnog usavršavanja ili druge troškove kao što su troškovi zapošljavanja, troškovi radne odjeće i sl.). Ovaj indeks obuhvaća sve djelatnosti osim poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, privatnih kućanstava koja obavljaju djelatnost te djelatnost ekstra teritorijalnih organizacija.

U trećem je kvartalu nominalni trošak rada po satu u EU porastao na godišnjoj razini za 2,1%. To je nešto sporije u odnosu na godišnji rast u prethodnom kvartalu, a više su porasli ostali izdaci (2,3%) nego plaće i dohoci (2,1%). Najveći rast je zabilježen u sektoru usluga (2,6%), a najniži u industriji (2,0%). Godišnji rast troška rada u Hrvatskoj (4,9%) ostao je znatno iznad prosjeka EU, no ujedno i ispod dinamike rasta u članicama iz srednje i istočne Europe EU10 (osim Poljske koja je bila tek neznatno ispod Hrvatske, na razini rasta od 4,8%) u kojima je ujedno ostvaren i najveći rast u EU. U Hrvatskoj je, kao i na razini cijele EU, rast bio nešto više izražen kod ostalih izdataka za zaposlene (5,1%) koji čine oko 15% ukupnog troška rada, nego kod plaća (4,9%), a gledano prema sektorima, rast je bio najdinamičniji u građevinarstvu (6,4%). Ipak, ove podatke treba uzeti sa zadrškom, budući

da se za Hrvatsku u posljednje dvije godine oni samo procjenjuju.

Kako je sa stajališta poduzeća rad trošak, on je ujedno i važan čimbenik konkurentnosti poduzeća, a njegovu razinu i promjene treba promatrati u kontekstu rasta i razine produktivnosti te gospodarske snage (standarda) i rasta pojedine ekonomije. Hrvatska u usporedbi sa članicama EU10 ima nominalnu razinu troška rada po satu među najvišima (u 2016. godini je iznosila 10 eura po satu te bila viša za 23% od prosjeka deset promatranih zemalja). Istodobno je razina hrvatske produktivnosti u okviru ovih članica bila među nižima, kao i BDP po glavi stanovnika izražen prema paritetu kupovne moći te dinamika njegova rasta. U tom je kontekstu aktualni rast troška rada u usporedbi dinamika u Hrvatskoj i promatranim članicama EU10 povoljan i ne narušava hrvatsku konkurentnost.

Rast troška rada će i u budućem razdoblju biti pozitivan samo u kontekstu rasta produktivnosti i gospodarske konkurentnosti koja je trenutno najniža u odnosu na članice EU10 (mjerena Globanim indeksom konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma). Pritom će pozitivan pritisak na rast plaća, između ostaloga, proizlaziti iz jačanja učinkovitosti tržišta rada koja je dosad značajno utjecala na vrlo nisku gospodarsku konkurentnost Hrvatske. Naime, posljednjih osam godina Hrvatska niti jednom nije bila pozicionirana bolje od 100. mjesta prema jednom od stupova konkurentnosti - učinkovitosti tržišta rada, što znači da se Hrvatska zadržavala uglavnom u donjoj četvrtini zemalja svijeta s najmanje učinkovitim tržištem rada.

Mladima dvostruko

Mladim poljoprivrednicima dvostruko

Zbog iznimnog interesa mladih poljoprivrednika i vrlo kvalitetnih projekata pristiglih na drugi natječaj u okviru Mjere 6, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, donijela je odluku o povećanju raspoloživih sredstava za 2. natječaj za operaciju 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima. Tom odlukom, povećavaju se raspoloživa sredstva za potporu mladim poljoprivrednicima sa predviđenih 75 milijuna kuna na 131 milijun kuna, što pokriva financiranje oko 350 projekata. Od 131 milijun kuna 90% dolazi iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Mladim poljoprivrednicima bit će dodijeljeno 50.000 eura po projektu za aktivnosti iz njihovog poslovnog plana, kao što su primjerice: kupnja životinja, bilja, sadnog materijala i zemljišta, podizanje višegodišnjih nasada; građenje i opremanje objekata za proizvodnju ili preradu poljoprivrednih proizvoda te prodaju vlastitih proizvoda na gospodarstvu; kupnju mehanizacije, strojeva i opreme i sl. Nakon odobrenja projekta mladi poljoprivrednik odmah može zatražiti isplatu prve rate, dakle i prije nego što krene s ulaganjima na gospodarstvu.

Smisao ove mjere je generacijska obnova, pa se potpora odobrava mladim poljoprivrednicima koji preuzimaju poljoprivredno gospodarstvo (od starijeg nositelja) ili su ga već preuzeli u posljednjih 18 mjeseci (od prijave projekta).

„Jedan od glavnih ciljeva ovog Ministarstva i mog tima je zadržavanje mladih u ruralnim područjima, kako bi potaknuli demografsku obnovu na našim selima i omogućili da ruralna područja postanu poželjno mjesto za život“ – izjavio je ministar Tolušić te dodao – „i zato me veseli veliki broj kvalitetnih projekata koji pokazuju da mladi ljudi ipak vide budućnost u poljoprivredi.“.

Rumunjska

Hrvatski gospodarstvenici u Rumunjskoj

-Rumunjsko-hrvatski gospodarski forum-

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Trgovinsko-industrijskom komorom Rumunjske organizira Rumunjsko-hrvatski gospodarski forum koji će se održati u utorak, 3. listopada 2017. u Bukureštu, povodom službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Rumunjskoj. Gospodarsko izaslanstvo predvodi predsjednik HGK Luka Burilović.

„Iako se prema razvijenosti nalazi na začelju među članicama EU, gospodarstvo Rumunjske u stalnome je porastu. Gledajući rast BDP-a u 2016. godini, Rumunjska se nalazi među top pet zemalja EU s rastom od 4,8 posto“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović dodajući da unatoč odličnim bilateralnim odnosima Hrvatske i Rumunjske gospodarski odnosi dviju zemalja nisu na zadovoljavajućoj razini, stoga moguću suradnju vidi u području energetike, prometne infrastrukture, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, brodogradnje, vojne i automobilske industrije te turizma.

Predsjednik HGK naglasio je da Hrvatska i Rumunjska trenutno ostvaruju relativno visoke stope rasta i lagano se približavaju prosjeku EU te da svoj rast znatno temelje na robnom izvozu, zbog čega je poželjno i daljnje povećavanje međusobne robne razmjene. „U prvih šest mjeseci 2017. ukupna robna razmjena iznosila je 157,3 mil. eura što je rast od 25 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2016. Izvoz u Rumunjsku je veći za gotovo 35 posto i iznosio je 71,6 mil. eura, a uvoz iz Rumunjske iznosio je 85,8 mil. eura što je za 20 posto više u odnosu na isto razdoblje lani“, kazao je Burilović.

Cilj foruma je jačanje suradnje između hrvatskih i rumunjskih tvrtki, pronalaženje mogućnosti ulaganja, povećanje robne razmjene te predstavljanje Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije. U sklopu foruma, na kojemu će sudjelovati 22 hrvatske i 45 rumunjskih tvrtki, bit će organizirani B2B sastanci na kojima će prisustvovati AD Plastik, Crosco, HS Produkt, Kamgrad, Stražaplastika, Luka Vukovar, IGH i druge tvrtke.

Tom prilikom predsjednik HGK Luka Burilović i predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Rumunjske Mihai Daraban potpisat će Izjavu o suradnji komora u okviru Inicijative triju mora.

Hrvatska gospodarska komora i Trgovinska i industrijska komora Rumunjske su u lipnju ove godine u Zagrebu potpisale Sporazum o suradnji, prilikom službenog posjeta predsjednika Vlade Rumunjske Sorina Grindeanua Hrvatskoj. Cilj Sporazuma je jačanje međusobne suradnje dviju Komora, ali i odnosa hrvatskih i rumunjskih tvrtki putem organiziranja raznih konferencija, seminara, poslovnih delegacija, gospodarskih foruma, sajmova i drugih oblika promocije koji će pomoći tvrtkama u pronalasku novih poslovnih partnera.

Nove kvote za strance

HGK priopćenje-

Zagreb, 27. srpnja 2017.

HGK podupire nove kvote za strance

„Pozdravljamo odluku Vlade o dodatnom odobrenju i povećanju kvota u građevinskom sektoru. Ta interventna i hitna mjera omogućit će očuvanje radnih mjesta u građevinskim tvrtkama koje će opstati na tržištu samo ako na vrijeme završe sve ugovorene poslove. No, tu ne treba stati. Mi ćemo zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i dalje raditi na stalnom obrazovanju i prekvalifikacijama radnika  te promicanju sustava dualnog obrazovanja koje će omogućiti budućim naraštajima da po završetku škole bude osposobljeni za izazovna i zahtjevna tržišta'', rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Dualno obrazovanje vidimo kao dugoročno rješenje jer se pokazalo da u Hrvatskoj postoji problem funkcioniranja tržišta rada, pa je u sustavu nastao neravnomjeran odnos između potrebne i educirane radne snage, pojašnjava Čagalj.

Naime, prošle je godine prvi put nakon 2005. po dvoznamenkastoj stopi porastao broj izdanih građevinskih dozvola i predviđene vrijednosti radova. U odnosu na 2015., u prošloj je godini za nekoliko postotaka porastao fizički obujam građevinskih radova, a prema trendu rasta izdanih građevinskih dozvola i vrijednosti novih narudžbi za radove, predviđa se sličan scenarij u budućem srednjoročnom razdoblju.

Poznato je kako građevinske tvrtke imaju velikih problema s nedostatkom kvalitetne radne snage i zato svakodnevno pokušavaju održavati stabilnim svoje poslovanje. Bez obzira na to što je broj nezaposlenih u Hrvatskoj još uvijek velik, hrvatski poslodavci na tržištu rada ne mogu pronaći dovoljan broj radnika s traženim vještinama i kvalifikacijama, posebice za građevinske poslove.

Postavlja se pitanje zašto dolazi do nedostatka kvalificirane radne snage u graditeljstvu. Odgovor je na to pitanje u tome što je sada građevinska aktivnost kudikamo ispod razine iz 2008. godine jer se posljednjih godina nije dogodio nikakav važan razvojni i investicijski zamah. Drugi je odgovor u tome što većina hrvatskih značajnih građevinskih tvrtki nije organizacijski i tehnološki prilagođena izmijenjenoj strukturi radova i snažnom pritisku inozemne konkurencije. Mikro i male građevinske tvrtke, koje u Hrvatskoj čine više od 90 posto, u želji za preživljavanjem na tržištu, brzo su se osposobile za energetsku obnovu zgrada, rekonstrukcije, adaptacije i manje investicijske zahvate.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku te ostalih izvora, u Hrvatskoj postoji samo sedam značajnih građevinskih tvrtki, među kojima su četiri u visokogradnji i tri u niskogradnji. Zaključuje se kako su se na tržištu najbolje snašle građevinske tvrtke koje i sa smanjenim brojem zaposlenih uspješno rade bez obzira na nove uvjete.

Osim toga, potrebno je izmijeniti i dopuniti neke članke u postojećem Zakonu o strancima kako bi se to područje fleksibilnije reguliralo. Većim uvozom inozemnih kvalificiranih radnika, kojih na hrvatskoj burzi jednostavno nema, građevinske tvrtke mogu postati konkurentnije, a sama usluga jeftinija.

S poštovanjem,

Služba za komunikacije

Rast duga

Rast bruto inozemnog duga u ožujku pod utjecajem izdavanja državne obveznice

Na kraju prvog kvartala ove godine bruto inozemni dug zemlje dosegnuo je iznos od 43,8 milijardi eura, što je 0,5 milijardi eura ili 1,1% manje nego na kraju istog razdoblja prošle godine. Time se nastavlja pad inozemne zaduženosti na godišnjoj razini, čiji se kontinuitet bilježi u posljednjih 16 mjeseci poduprt razduživanjem tvrtki i opće države te posebno banaka, čiji inozemni dug kontinuirano pada od svibnja 2012. godine. Štoviše, u posljednjih se 16 mjeseci stopa pada inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija kreće na razinama višim od 20%. Riječ je o nastavku utjecaja provedbe ekspanzivne monetarne politike pri kojoj se zbog poboljšanih uvjeta zaduživanja i dovoljne likvidnosti država i tvrtke sve više orijentiraju na financiranje na domaćem tržištu i u domaćoj valuti, što omogućuje i smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija.

Ipak, tijekom ožujka ove godine zabilježen je rast bruto inozemnog duga za 1,8 milijardi eura kao rezultat rasta duga opće države za 0,8 milijardi eura zbog izdavanja obveznice na inozemnom tržištu te rasta duga središnje banke za 0,9 milijardi eura zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove. Time je i ukupan bruto inozemni dug na kraju prvog kvartala ove godine bio za 2,1 milijardu eura veći nego na kraju prošle godine, čemu je najveći doprinos dao rast duga središnje banke (za 1,3 milijarde eura) i opće države (za 0,7 milijardi eura) uz rast duga na temelju izravnih ulaganja (za 33,1 milijun eura) te duga drugih monetarnih financijskih institucija (za 29,3 milijuna eura). Istodobno su ostali domaći sektori smanjili razinu svog inozemnog duga za 5,2 milijuna eura, unutar čega najviše javna nefinancijska društva (za 64,1 milijun eura), dok je dug privatnih nefinancijskih društava i ostalih privatnih financijskih institucija, osim monetarnih financijskih institucija, povećan za 33,0 odnosno 28,2 milijuna eura.

Rast bruto inozemnog duga zemlje tijekom ožujka primarno je posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura. Riječ je o privremenom povećanju inozemnog duga opće države jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu. Stoga u ostatku godine očekujemo nastavak dosadašnjih trendova u kretanju bruto inozemnog duga, što će rezultirati daljnjim smanjenjem njegova udjela u BDP-u koji trenutno iznosi 93,5%. To će povoljno utjecati na smanjenje rizika zemlje, a time i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga.

Hrvatska na začelju primjene plina

Hrvatska na začelju primjene prirodnog plina u prometu među zemljama EU

- Poticajima povećati upotrebu CNG i LNG prirodnog plina u prometu -

Na Međunarodnoj CNG & LNG konferenciji na kojoj su sudjelovali stručnjaci i gospodarstvenici iz Hrvatske, Italije, Srbije i Bosne i Hercegovine, posvećenoj izazovima i prilikama korištenja CNG i LNG prirodnog plina, održanoj 29. lipnja u HGK, razgovaralo se o upotrebi prirodnog plina u kontekstu niskougljičnog energetskog razvoja.

„Prirodni plin ima, uz obnovljive izvore energije, ključnu ulogu u energetskoj tranziciji Europske unije i na globalnoj razini ka niskougljičnom društvu“, istaknula je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac te je pozvala na što brže donošenje strategije niskougljičnog razvoja u kojoj upotreba prirodnog plina mora imati istaknuto mjesto.

Iz Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK navode da su u Hrvatskoj tek tri punionice CNG plinom u Zagrebu i Rijeci te ukupno 301 vozilo. Do 2020. godine planirano je 11 punionica te do 2030. moguća je izgradnja 46 punionica. S poticajima 2020. godine na hrvatskim prometnicama bilo bi oko 150.000 vozila na prirodni plin čime bi se zadovoljili i uvjeti EU od pet do 10 posto, dok se bez poticaja očekuje oko 83.000 vozila. „Hrvatska je na začelju primjene prirodnog plina u prometu među zemljama EU, a upotreba prirodnog plina za pogon motornih vozila u Hrvatskoj je slabo raširena, a to je potrebno promijeniti kao i sliku u javnosti o upotrebi prirodnog plina u motornim vozilima“, istaknuo je potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Josip Kelemen dodajući kako je potreban stabilan i poticajan regulatorni okvir, poticajne mjere kao i provedbeni propisi koji će regulirati izgradnju infrastrukture za stlačeni prirodni plin. „Potrebna je javna politika koja prepoznaje dobrobit prirodnog plina u motornim vozilima (smanjene emisije CO2 u zrak). Subvencijama, bez kojih nema niti razvoja, kroz izravne potpore izgradnja infrastrukture, a kroz neizravne potpore pregradnja motornih vozila“, zaključio je Kelemen.

Predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko istaknuo je da svima zajednički interes treba biti pridonošenje razvoju ove djelatnosti putem Strategiju razvoja prometa u Hrvatskoj , dok je voditelj Centra Zagreb – Benussi Zoran Bekavac istaknuo da je svima u interesu poticanje primjene stlačenog prirodnog plina koja što prije treba krenuti i u Hrvatskoj. O strateškom projektu LNG Adriatic govorila je Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatska.

Financiranje projekata kroz instrument za povezivanje Europe - Connecting Europe Facility (CEF) i druge programe fondova EU predstavio je Igor Bobek iz Sektora za međunarodne poslove i EU HGK, koji je ujedno predstavio i programe financiranja Obzor 2020 i Life.

Konferenciju je organizirala HGK u suradnji sa Zajednicom za ukapljeni naftni plin Grupacije za LNG i CNG u cestovnom prometu.

287 milijuna za poduzetništvo

287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj

Okrugli stol Društveno poduzetništvo i inovacije: mogućnosti za financiranje, (samo)zapošljavanje i razvoj održan je 28. lipnja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore s ciljem upoznavanja šire i poslovne javnosti s konceptom društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija koji pomažu rješavanju društvenih i ekonomskih problema zajednice.

„Socijalne inovacije, društveno i klasično poduzetništvo utječu na društvene promjene, a fenomen društveno-odgovornog poslovanja neizostavni je dio svake važne tvrtke koja održivo posluje“, rekao je uvodno potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić navodeći primjer Baskije u Španjolskoj kao jedne od najrazvijenijih regija u Europi s najveći društvenim proizvodom po stanovniku. Istaknuo je kako je ta regija kroz društveno poduzetništvo te socijalne inovacije, od opterećene i nemirne, postala najrazvijenijom regijom Europe. „Kuhari i konobari u Baskiji najveće su zvijezde, a to je oblik socijalne inovacije. HGK će i u budućnosti otvarati ovakve teme“, rekao je Kramarić.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević istaknula je kako Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj od 2015. do 2020. godine za opći cilj ima uspostavu poticajnog okruženja te zakonodavnog i financijskog okvira. „Osigurano je 287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Trenutno je između 100 i 150 društvenih poduzetnika, a u planu je da do 2023. godine bude novih 170 te ukupno 6000 zaposlenih. Prošle je godine objavljen natječaj za dodjelu sredstava na kojem je sudjelovalo 150 prijavitelja te je u svibnju dodijeljeno 11 milijuna kuna. U kolovozu ove godine planira se objavljivanje tzv. Velikog natječaja za društveno poduzetništvo u visini od 26 milijuna kuna za razvoj proizvoda i usluga u društvenom poduzetništvu. Ministarstvo socijalne politike i mladih u siječnju 2018. planira natječaj od 30 milijuna kuna usmjeren na zapošljavanje osoba s invaliditetom“, kazala je Ivanković Knežević.

„Društveno poduzetništvo teži pružanju inovativnih rješenja postojećih društvenih problema, a generira primarno društvene vrijednosti, a ne profit. Naglašava društvenu odgovornost kroz profesionalni, inovativni i održiv pristup“, istaknuo je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marko Kolaković dodajući kako tradicionalno poduzetništvo teži maksimalizaciji profita, a društveno poduzetništvo održivom profitu. „Model uspjeha društvenih poduzetnika je talent, financijska i politička podrška, podrška medija te kapacitet“, rekao je Kolaković.

„Slovenija je najviše naučila od Baskije o društvenom poduzetništvu i to na području zadrugarstva gdje 90.000 radnika ima vlasništvo nad 120 poduzeća, a ta regija ima 35 posto veći BDP od Španjolskog“, rekao je državni tajnik kabineta Vlade Republike Slovenije Tadej Slapnik prikazavši razvoj društvenog poduzetništva u Sloveniji u zadnjih 10 godina kroz zakonodavni okvir. „U Sloveniji je osigurano 45 milijuna eura nepovratnih i, između šest i 10 milijuna eura, povratnih sredstava za razvoj društvenog poduzetništva. Mjerama se potiče razvoj start-upova i zadruga te investicije u društveno poduzetništvo“, rekao je Slapnik. 

Pariški sporazum

Pariški sporazum o klimatskim promjenama zaštitit će hrvatsku obalu

Pristupanjem Hrvatske kao punopravne članice Pariškog sporazuma 23. lipnja 2017., kojim se kao i sve države članice Europske unije, obvezala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu te HGK obilježili su skupom „Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike“, koji se održao 27. lipnja u Kući Europe u Zagrebu.

„Hrvatska, iako malo sudjeluje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova, moguć je na nju značajan utjecaj klimatskih promjena, a sve to ima utjecaj na pojedine sektore gospodarstva. Time je suočena s velikim izazovima na koje moramo odgovoriti brzo i odlučno. Inicijative je potrebno pretočiti u nacionalne akcije kroz sinergijski učinak“, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

S tom se tezom slaže i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg koji navodi da je moguć značajan utjecaj klimatskih promjena prije svega na dolinu Neretve, primorske gradove, suše, poplave, što je razlog zašto moramo ostati predvodnik u toj borbi. „EU je predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena te unatoč poteškoćama, najavi izlaska SAD-a iz Sporazuma, opredjeljenje Hrvatske i članica EU dovoljno je snažno da ostanemo pri ciljevima Pariškog sporazuma za očuvanje okoliša i klime“, istaknuo je Šiljeg te je dodao da moramo uspostaviti mjere kako bi i dalje razvijali industriju, energetiku, poljoprivredu, štitili šume. „Novac za to je osiguran. Iz strukturnih fondova na raspolaganju je 800 milijuna kuna za one koji se uključe u aktivne mjere, kao što su energetska učinkovitost, programi obnovljivih izvora energije i dr.“, naveo je Šiljeg.

Voditelj Službe za UN, globalna pitanja i međunarodne odnose Ministarstva vanjskih i europskih poslova Tihomir Lulić istaknuo je da je ukupno 195 zemalja potpisalo Sporazum te da Hrvatska ima znanja i potencijala biti još aktivnija u borbi protiv klimatskih promjena.

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić izvijestila je o trendovima obnovljivih izvora energije u Europi. „Napredak je vidljiv. Razina investicija ubrzava, obnovljiva energija, koja je primjerice dobivena iz vjetra, postala je konkurentnija od ugljena Troškovi uvoza fosilnih godina smanjeni su za 16 milijardi eura, a također 17 milijardi eura uložit će se u energetsku učinkovitost do 2020. godine“, napomenula je Rašić te istaknula da je razina kapaciteta OIE u 2016. veća za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, te da je u sektoru OIE zaposleno više od milijun ljudi.“

Iranski ministar Ali Rabiei

Zagreb, 27. lipnja 2017.

Iranski ministar Ali Rabiei: Hrvatska je za nas jako važna država

-Održan Hrvatsko-iranski gospodarski forum-

Hrvatska gospodarska komora danas je, 27. lipnja u Westinu, organizirala Hrvatsko-iranski gospodarski forum tijekom kojeg su se odvili individualni razgovori između više od 60 predstavnika hrvatskih i iranskih tvrtki. Forum je organiziran prigodom posjeta iranskog izaslanstva Hrvatskoj koje predvodi ministar zadruga, rada i socijalnih poslova Islamske Republike Iran Ali Rabiei.

Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je važnost poticanja zajedničke suradnje u interesu gospodarstvenika. Rekao je kako postojanje obostranog interesa potvrđuje očekivani dolazak velikog iranskog gospodarskog izaslanstva u rujnu ove godine kao i niz događanja koje je Komora organizirala s iranskim gospodarstvenicima tijekom godine dana od posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Iranu.

„Prostora za suradnju ima. Od tradicionalnih sektora poput energetike, željezničke industrije, nafte i plina, brodogradnje i metalne industrije do ICT-a, farmaceutske, prehrambene, kemijske industrije, autoindustrije, turizma te prijenosa znanja. Osim toga Hrvatska može ponuditi izvrstan geostrateški položaj kao ulaz i vrata na Europsko tržište od 500 milijuna stanovnika“ rekao je Burilović u uvodnom govoru i istaknuo kako politički razvoj događanja nerijetko utječe na gospodarstvo i poslovanje zato je zadatak Komore stvoriti prilike i otvarati vrata gospodarstvenicima.

„Hrvatska je za nas jako važna država. Više od stoljeća surađujemo u industrijskom i ostalim tradicionalnim sektorima. Iranske mogućnosti za suradnju u gospodarstvu i razvoj investicija su otvorene cijelom svijetu. Nadamo se da će sada i Hrvatska koristiti naše tržište“, istaknuo je Ali Rabiei te naglasio kako trebamo otvarati nova područja suradnje, posebice tehnologije.

“Ovaj Forum je nastavak suradnje. Jučer i danas smo imali priliku vidjeti da postoji interes za jačanjem odnosa, a posebno je važno istaknuti da Forum otvara prostor suradnje malim tvrtkama”, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić te dodao kako razmjenom modela reformi možemo učiti jedni od drugih.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić rekao je kako je važno osnažiti gospodarsku razmjenu. Dodao je kako je Hrvatska odlična investicijska lokacija, bitna karika u energetskim pravcima za Europu, a i sposobna ponuditi inovativne proizvode i rješenja.

“Iran je tek izašao iz razdoblja sankcija. Sada se nadam suradnji između tvrtki”, rekao je zamjenik ministar gospodarstva Islamske Republike Iran Hojatollah Mirzaei i dodao kako su u Hrvatskoj već konkretno pričali s Končarom od kojeg očekuju vagone i lokomotive, kao i s Inom. Naglasio je kako ih zanima i razvoj lučkih infrastruktura.

„U ovom trenutku ne poslujemo s Iranom, trenutno pripremamo teren za kvalitetan ulazak. Napravili smo bazne uvjete, a sada razgovaramo s tvrtkama“, istaknuo je direktor marketinga i prodaje Podravke Vedran Kelek te dodao kako u Podravki žele definirati asortiman za iransko tržište s obzirom da je tržište dugo vremena bilo zatvoreno stoga je jako razvijena domaća prehrambena industrija.

Rast industrije kože

Rast industrije kože

-Održan 4. Međunarodni skup kožara i obućara-

Četvrti Međunarodni skup kožara i obućara, u organizaciji Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, održan je 31. svibnja u Hotelu Park u Čakovcu, gdje se razgovaralo o budućnosti kožarsko-prerađivačke industrije i modelima njena razvoja.

Predsjednik ŽK Čakovec Mladen Križaić istaknuo je da industrija kože i kožnih proizvoda u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuiran rast, a očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti. S obzirom na to da je više od 75 posto industrije kože koncentrirano upravo u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, događanje se održalo u Čakovcu. Naglasio je i velike mogućnosti zapošljavanja u ovom djelokrugu. Naime, broj zaposlenih u 2015. godini bio je veći od 10.000, no nažalost, plaće u ovom sektoru među najnižima su u RH. Vjeruje da su inovacije, istraživanje i stručno obrazovan kadar ključ uspjeha svake industrije. Pozdravivši učenike Škole za modu i dizajn iz Zagreba, Srednje strukovne škole iz Varaždina, Gospodarske škole iz Čakovca te studente Tekstilno-tehnološkog fakulteta koji su izložili svoje radove, rekao je da su ovi mladi ljudi dokaz da još ima kreativnih, inovativnih i uspješnih, koji budućnost vide u kožarskom djelokrugu.

Župan Međimurske županije Matija Posavec također je istaknuo problem niskog prosjeka plaća u kožarskoj industriji. „Vjerujem da će se upravo na ovakvim skupovima ponuditi rješenja kako bi iduće godine pokazatelji bili još bolji. Pozivam sve na suradnju s tvrtkama kožarske industrije Međimurske županije, a tu bih posebice istaknuo Haix d. o. o., Jelen Professional d. o. o., Paul Green d. o. o. i Meiso d. o. o.“, rekao je Posavec.

Predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina istaknuo je da je industrija kože i kožnih proizvoda suočena s činjenicom da mora zadržati konkurentnost unatoč stalnom rastu troškova, što implicira nužnost primjene novog modela poslovanja. „S obzirom na to da je industrija izuzetno izvozno ovisna, rješenje vidim u njemačkomu modelu Industrije 4.0 koji je prepoznat kao potencijalno optimalan jer naglasak stavlja na inovativnost procesa s ciljem boljeg korištenja resursa putem sustava koji će autonomno razmjenjivati podatke, pokretati aktivnosti i međusobno se kontrolirati, odnosno kibernetičko-fizičkim sustavima (CPS). Temelj modela Industrija 4.0 jest internet i mogućnosti koje on nudi u horizontalnom povezivanju posredstvom vrijednosnih lanaca, digitalizacije cijelog procesa i vertikalne integracije te umrežavanja proizvodnog procesa. Riječ je o novomu modelu iniciranom 2013. godine na akademskoj razini, koji kao preduvjete postavlja pametne tvornice i pametne procese koji putem algoritama stalno daju upute za poboljšanja. Model je u protekle četiri godine primijenjen u autoindustriji i strojogradnji, a naš izazov jest primjena potpuno novog modela u tradicionalnu industriju“, objasnio je Lešina.

Poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić govorila je o stanju u obućarskoj industriji u svijetu te o stanju u RH. „U 2015. godini u odnosu na 2010., Azija izvozi dva posto manje, dok je europski izvoz porastao za tri posto. Na temelju ankete provedene u ožujku 2017. zaključujemo da je u ovoj industrijskoj grani najveći postotak (69%) zaposlenika s trogodišnjom i četverogodišnjom stručnom spremom, oko 25% su zaposlenici nezavršene i završene osnovne škole, dok je najmanji postotak više i visokoobrazovane radne snage. Gledajući broj zaposlenih, u anketi je sudjelovalo 80% struke“, kazala je Prišlić.

Radovan Pazurević, predsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, istaknuo je da je u BiH 26% nekvalificiranih radnika, što uz nedostatak radne snage koči daljnji razvoj industrije. Perspektivu vidi u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz proizvodnju repromaterijala u zemlji, a i u reformama ključnima za razvoj djelokruga, ponajprije u dualnom obrazovanju koje će tržištu dati djelatnika sa znanjima i praktičnim iskustvima, i u interakciji i u integraciji znanosti i gospodarstva.

Aleksandra Mihajlović Bjelić, tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće Republike Srpske, predstavila je podatke za Republiku Srpsku. U obućarskoj industriji zapošljavaju više od 7000 djelatnika, od toga 36% kvalificirane i 17% nekvalificirane radne snage, s prosječnom plaćom od 400 srpskih dinara. Kožarska industrija bilježi pozitivne trendove, što je rezultat stranih investicija, ali i investicija srpskih tvrtki u tehnologiju. Pohvalila je mjere potpore Vlade Republike Srpske, pomoću kojih su uspjeli zadržati broj radnika, a potpora se pokazala opravdanom s obzirom na to da su pojedine tvrtke povećale broj radnika i počele razvijati i vlastite proizvode. Problem nedostatka stručnoga kadra prisutan je i u Republici Srpskoj, ali i ovisnost o uvozu repromaterijala iz drugih zemalja.

Na skupu je bilo riječi i o znanjima koja se baziraju na istraživanju i razvoju, na temelju platforme za industriju kože i obuće. Tako je Irena Topić predstavila projekt K4 Footwear – aktualni projekt koji kao rezultat stvara e-platformu obrazovanja temeljenoga na projektnom učenju i istraživanjima važnima za razvoj obućarske struke.

Ivan Vuljak iz Infodesigna predstavio je INPOS – personalizirani ERP informacijski sustav za upravljanje poslovnim procesima i upravljanje resursima u tekstilnoj, prehrambenoj i obućarskoj industriji) i modul mjerenja učinka u proizvodnji obuće. Pokazao je kako se radi lansiranje proizvodnje na radna mjesta, kako se prate učinci za sve radnike ili skupine radnika te kako se radi automatski prijenos učinka za radnike u plaće, da bi se radnicima u pogonu, na temelju njihova učinka, mogla isplatiti plaća.

Poslovni tajnik Udruženja za IT HGK Emil Perić predstavio je digitalizaciju poslovanja kao dio Industrije 4.0. Naglasak je stavljen na promjene poslovnih modela koje će digitalizacija donijeti i izazove koje će tradicionalna industrija morati nadvladati. „Bitno je naglasiti da su realnosti široke primjene visokotehnoloških rješenja Industrije 4.0 još neko vrijeme izvan dosega industrije u Hrvatskoj, ali i da one tvrtke koje budu išle u tom smjeru mogu ostvariti konkurentsku prednost“, rekao je Perić.