Upozorenje Hrvatske gospodarske komore poduzetnicima

Pazite na nove obmanjujuće ponude za poslovne adresare!

Hrvatsku gospodarsku komoru je ponovno ovih dana kontaktiralo više hrvatskih tvrtki zbog loših iskustava s inozemnim tvrtkama koje su im uputile obrasce za uvrštenje u svoje međunarodne poslovne adresare, onako kako nije u skladu s dobrim poslovnim običajima.

Naime, riječ je o obrascima kojima se hrvatskim poslovnim subjektima nudi mogućnost uvrštenja u inozemne poslovne adresare, a dostavljaju ih austrijska tvrtka CONSTRUCT DATA VERLAG AG (adresar FAIRGuide), nizozemska tvrtka EU BUSINESS SERVICES LTD (adresar EU COMPANY DIRECTORY), španjolska tvrtka EUROPEAN CITY GUIDE, švicarske tvrtke INTERCABLE VERLAG, EUCO DATA i NOVACHANNEL (adresar Tourist Directory), a odnedavna i nizozemska tvrtka EU BUSINESS REGISTER.

Obrasci su ispisani na engleskom jeziku i dostavljaju se uglavnom poštom ili elektronički. Za uvrštenje u adresar, hrvatska tvrtka treba upisati svoje kontaktne podatke (i eventualno djelatnost tvrtke), dok primjerice obrasci švicarske tvrtke Intercable Verlag (za njen adresar GLOBAL (EUROPEAN) INTERNET REGISTER) već sadrže osnovne podatke o hrvatskoj tvrtki koje je u tom slučaju potrebno dopuniti ili izmijeniti. Od tvrtke se traži da točnost upisanih podataka ovjeri svojim potpisom i pečatom.

Međutim, na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno da je usluga objavljivanja oglasa naplativa, tj. da je zapravo riječ o narudžbi, odnosno svojevrsnom ugovoru kojim stranka (hrvatska tvrtka) naručuje objavljivanje svojih podataka u web i / ili CD izdanju adresara, i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed, po cijeni od nekoliko stotina eura godišnje. U zaglavlju nekih obrazaca ponekad je istaknuta informacija da je objava podataka o tvrtki u adresaru besplatna, ali samo u slučajevima kada obrazac nije potpisan, niti je ovjeren. Sve to navodi na zaključak da je oblik i sadržaj obrasca osmišljen sa svrhom da svjesno obmane tvrtke koje ga potpisuju i ne slute da je riječ o naplativoj usluzi. Spomenute je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati.

Uz ponude za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, više hrvatskih tvrtki obratilo se Komori i nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile European Business Number (EBN).

Blagdanska potrošnja – 11,5 milijardi kuna

Samo 5 posto veća potrošnja domaćih proizvoda imala bi „ljekovit“ učinak na hrvatsko gospodarstvo

Promjena poreza na dohodak uz blago povećanje neto plaća odrazila se na optimizam potrošača te je promet u trgovini na malo rastao prosječno po stopi od 2,1% u odnosu na prethodnu 2014. – kazala je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi analizirajući trendove u trgovini.

Culi ističe da je i promet na razini EU-a u prvih devet mjeseci 2015. bio u prosjeku za 3 % veći te se oporavak gospodarstva EU-a reflektirao i na većinu europskih zemalja, pa tako i na RH. Ujedno je u listopadu ove godine zabilježen godišnji pad potrošačkih cijena od 0,9% što se također odražava na ponašanje potrošača i povećanje prometa.

Analize su pokazale i promjene u navikama potrošača koji su, u odnosu na pretkriznu 2008., danas racionalniji – cijena je postala ključni faktor pri kupnji! – zaključuje Culi.

Prosinac je tradicionalni mjesec trgovine i pojačanje potrošnje. Trgovci nude posebne prodaje, a udarni dani prosinačke kupovine odnose se tradicionalno na vikend prije samog Božića, odnosno na razdoblje od 19. prosinca do 24. prosinca.

Na temelju Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, uočen je trend porasta broja izdanih računa kao i povećanje ukupnih iznosa računa u prosincu 2013. i prosincu 2014. godine. Pa je tako u prosincu 2014. povećan broj izdanih računa za 2,63% u odnosu na prosinac 2013. godine te je za 3,33% povećan i ukupni iznos računa u trgovini na malo.

Sjednica Skupštine Hrvatske obrtničke komore

Zaštita interesa te očuvanje i razvoj obrtništva fokus djelovanja u 2016.

 

Programom rada za 2016. godinu, koji je usvojen na današnjoj 3. sjednici Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK), istaknuto je kako će HOK u 2016. godini djelovati u cilju realizacije zakonskih zadaća sa svrhom zaštite interesa svih obrtnika. Nastojanja HOK-a i nadalje će biti očuvanje i razvoj obrtništva, pružajući članstvu savjete o poslovanju, aktualne informacije, edukaciju i povezivanje.

Također, Hrvatska obrtnička komora nastavit će razvijati svoje usluge. Projektom Zajedničke nabave – HOK ZNA,  svim članovima smanjit će se ulazni troškovi i samim time olakšati poslovanje. Nastojat će se ojačati uloga koju HOK ima u području obrazovanja, kako bi HOK postao jedinstveni centar razvoja obrtničkog znanja te cjeloživotnog obrazovanja obrtnika. Također, HOK će nastaviti zastupati interese obrtnika pred državnim tijelima i davanjem mišljenja i prijedloga te inicijativama utjecati na donošenje zakona u području obrtništva.  

HOK će zajedničkim snagama aktivno djelovati na buđenje svijest javnosti o obrtu kao gospodarskom subjektu koji stvara novu vrijednost, samozapošljavanje i otvara nova radna mjesta.

Stabilan i povoljan zakonski okvir, uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera, razumijevanje specifičnosti obrtništva i neophodna podrška države, esencijalni su za opstanak hrvatskog obrtništva.

Stoga, HOK očekuje da se u 2016. godini malo i srednje poduzetništvo stavi u fokus gospodarske politike te da u partnerstvu s Vladom, resornim ministarstvom, državnim tijelima te jedinicama lokalne i regionalne samouprave stvorimo povoljno poslovno okruženje za unapređenje te rast i razvoj hrvatskog obrtništva.

Kako bi poboljšali poslovnu klimu u Hrvatskoj te stvorili poticajno i konkurentno poduzetničko okruženje, Hrvatska obrtnička komora smatra da država i Vlada Republike Hrvatske trebaju biti partneri gospodarskim asocijacijama u kreiranju boljih uvjeta za hrvatsko obrtništvo, ali i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Hrvatska obrtnička komora ustrajat će u realizaciji svih zahtjeva hrvatskih obrtnika te će redovito revidirati ono što je učinjeno za obrtništvo.

HOK će organiziranjem nastupa na sajmovima, informiranjem o zajedničkom i drugim tržištima, promocijom obrtničkih proizvoda, obrazovanjem za obrtništvo te seminarima i projektima, raditi na ostvarivanju podizanja konkurentnosti  obrtništva.

Strukovna organiziranost i povezanost jačat će se cehovskim radom, a istim će se štititi i interesi struke. Hrvatska obrtnička komora surađivat će s komorama u okruženju, kao i komorama u EU.

Na sjednici Skupštine donesena je Odluka o prestanku mandata članova Skupštine HOK-a (Josip Dedić, Ivan Klarić, Stjepan Knežević i Dragutin Ranogajec) te ujedno i Odluka o verifikaciji mandata novih članova Skupštine (Martin Jerbić, Tomislav Tomičić, Mirjana Vrsaljko i Nenad Kučiš).

Skupština je usvojila Odluku o prestanku mandata člana upravnog odbora HOK-a (Ivan Klarić) i Odluku o verifikaciji mandata članova Upravnog odbora HOK-a (Tomislav Tomičić i Goran Grgić).

Nadalje, Skupština je usvojila Rebalans financijskog proračuna HOK-a za 2015. godinu.

Skupština je donijela Financijski plan Hrvatske obrtničke komore za 2016. godinu s viškom prihoda nad rashodima u iznosu od  21.476,00 kuna.  Prihodi Hrvatske obrtničke komore u 2016. godini  planiraju se u iznosu od 14.545.000 kuna, a rashodi u iznosu od 14.523.524 kuna. Prihode čine prihodi od komorskog doprinosa u paušalnom iznosu, prihodi od donacija, prihodi od imovine i ostali prihodi.  

Skupština je usvojila i Odluku o izmjenama i dopunama Statuta HOK-a, Odluku o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore

Potvrđena je i Odluka Predsjedništva o izboru revizora za poslovanje Hrvatske obrtničke komore u 2015. godini.

U uvodnom dijelu sjednice, Tihomir Domazet, profesor financija na sveučilištu UN-a, profesor ekonomike u Hrvatskoj i gostujući profesor na više inozemnih sveučilišta, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, doktor ekonomike, čije su aktivnosti posebno  usmjerene na rješavanje ekonomske krize i kreiranje održivog razvoja i ekonomske politike, uključujući i održivog rasta obrta i malog gospodarstva u Hrvatskoj, održao je prezentaciju Ekonomika 21. stoljeća - Obrt i malo gospodarstvo.

Dinamična kretanja naftnih derivata i dalje prisutna

Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u listopadu ove godine prekinut je petomjesečni negativan niz na godišnjoj razini te je proizvedeno 5,9 % više električne energije u odnosu na listopad prošle godine, što je djelomično rezultat natprosječnih količina oborina u odnosu na prosječne količine oborina u prošlogodišnjem listopadu. Usporedno s tim, u posljednjih šest mjeseci, bilježi se i trend rasta uvoza električne energije, a u listopadu je uvezeno 30 % više električne energije (odgovara prosječnoj stopi rasta u promatranom razdoblju) u odnosu na listopad prošle godine.

Na kumulativnoj razini bilježi se smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, odnosno u prvih deset mjeseci ove godine smanjena je proizvodnja električne energije za 12,8 %, a uvoz je povećan za 20,4 %, u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjenje proizvodnje električne energije rezultat je smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 62 %) kod kojih se bilježi pad od 22,7 %. S druge strane, kod termoelektrana (udio oko 29 %) bilježi se rast od 4,2 %, a kod proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora rast od 36,4 %. Brza dinamika rasta proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora (i laganog rasta udjela u ukupnoj proizvodnji) u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20 % energije čini ona iz obnovljivih izvora.

Uz često prisutna izrazito oscilatorna kretanja, u listopadu ove godine uvezeno je 25,2 % manje sirove nafte u odnosu na listopad prošle godine. Proizvodnja (17,4 %) i prerada sirove nafte (3,3 %) u promatranom mjesecu bilježe rast.

U prvih deset mjeseci ove godine u sve tri prethodno spomenute kategorije bilježi se rast u odnosu na isto razdoblje lani: proizvodnja 17,4 %, uvoz 11,9 % te prerada sirove nafte 12,7 %. Uz dinamična kretanja sirove nafte, rast se bilježi i kod naftnih derivata. Tako se u prvih deset mjeseci ove godine bilježi porast proizvodnje naftnih derivata za 8,2 %, uvoza za 10,6 % i izvoza za 23,2 %. Ovogodišnja dinamična kretanja kod naftnih derivata djelomično su rezultat nižih cijena nafte na svjetskim tržištima (povoljniji uvoz) i povećane gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

U posljednjih nekoliko godina, trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije, s obzirom na to da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30 % manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46 % manji u odnosu na  2009. godinu.

Kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji i rast uvoza, odnosno u 2014. godini proizvedeno je oko 40 % manje naftnih derivata, a uvezeno oko 14 % više u odnosu na 2009. godinu. Time se narušila i struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio je uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio oko 32 %, a 2014. godine oko 53 %.

Rast prometa uslužnih djelatnosti

Kretanje prometa u distributivnoj trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima promatra se putem istraživanja koje provodi Državni zavod za statistiku, a objavljuje u tromjesečnim priopćenjima „Distributivna trgovina i ostale usluge.“ Podaci su rezultat istraživanja „Tromjesečni izvještaj trgovine i ostalih usluga“, osim podataka za djelatnost trgovine na malo, koji su dobiveni „Mjesečnim izvještajem trgovine na malo“. Metodologija je usklađena s Uredbom o kratkoročnim statistikama EU, a spomenuto se istraživanje provodi od prvog tromjesečja 2011. godine. Od prvog tromjesečja 2014. godine podaci se prikupljaju kombinacijom izvještajne metode i administrativnog izvora podataka (Porezne uprave), a u priopćenjima se iskazuju u obliku indeksa (prometa koji predstavlja vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga iz kojeg je isključen PDV).

Tvrtke koje su predmet ovog istraživanja dolaze iz uslužnih djelatnosti G, H, I, J, M i N koje zajedno čine oko trećinu BDP-a.

Ukupni promet uslužnih djelatnosti u trećem tromjesečju ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je veći za 5,9 % u odnosu na treće tromjesečje prošle godine. Spomenuti rast predstavlja nastavak uzlaznog trenda koji traje od zadnjeg tromjesečja prošle godine, što je djelomično povezano s početkom realnoga godišnjeg rasta BDP-a koji se također bilježi od četvrtog tromjesečja prošle godine.

 

Godišnji rast ukupnog prometa strukturno je rezultat povećanja prometa u većini promatranih uslužnih djelatnosti, izuzev u J58 (Izdavačka djelatnost) te N812 (Djelatnost čišćenja). Najbrža dinamika godišnjeg rasta prometa uslužnih djelatnosti u trećem tromjesečju ove godine bilježi se u djelatnosti J62 (Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima) i iznosi 23,3 % te u J63 (Informacijske uslužne djelatnosti) za 23,1 %.

Trošak rada u porastu

Kvartalni indeks troška rada (LCI – Labour Cost Index) koji objavljuje Eurostat, mjeri trendove u „prosječnom trošku rada po satu“ koji je definiran kao sveukupni trošak rada podijeljen sa brojem odrađenih sati u promatranom tromjesečju.

 

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata u drugom tromjesečju ove godine trošak rada na razini Europske unije, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je 2 % veći u odnosu na isto tromjesečje lani što znači nastavak trenda rasta koji traje posljednjih 15 godina. Rezultat je to povećanja troška rada u većini zemalja EU osim u Grčkoj (-7,3 %), Španjolskoj (-0,3 %), Italiji (-0,3 %) i Cipru (-1,3 %). U Hrvatskoj je trošak rada u promatranom razdoblju bio 3,2 % veći u odnosu na isto tromjesečje lani, što znači da se od početka ove godine, s obzirom da je i u prvom tromjesečju zabilježen rast, formira blagi trend porasta u odnosu na to razdoblje prošle godine.
Uočljivo je da je dinamika porasta troška rada gledajući prema djelatnostima, u EU podjednaka u sve tri promatrane djelatnosti, odnosno u industriji (2,1 %), građevinarstvu (1,9 %) i uslužnim djelatnostima (2 %). U Hrvatskoj istodobno postoji razlika u dinamici rasta među djelatnostima tj. zabilježen je nešto brži rast troška rada u sektoru industrije (3,8 %) u odnosu na građevinarstvo (3,3 %) i uslužni sektor (2,8 %). Brži rast troška rada u industriji u odnosu na građevinarstvo jednim je dijelom rezultat povoljnijih kretanja fizičkog obujma industrijske proizvodnje u odnosu na građevinsku aktivnost, dok je brži rast u odnosu na uslužni sektor djelomično rezultat baznog efekta tj. nešto niže razine troška rada u industriji u odnosu na usluge.

Ključne kamatne stope ECB-a ostaju na povijesno niskim razinama još neko vrijeme

Za razliku od središnje američke banke (Fed) od koje su se ove godine uoči svakog sastanka očekivali potezi podizanja ključnih kamatnih stopa, odluke o stezanju monetarne politike središnje banke Eurozone (ECB) ipak su znatno dalje. Naime, Fed je provodio ekspanzivnu monetarnu politiku s ekstremnim monetarnim stimulansima (tzv. QE, kvantitativno popuštanje - kupnja financijske imovine od komercijalnih banaka i institucija kako bi im se podigla cijena i spustio prinos te ujedno podigla monetarna baza) u razdoblju od pet godina, od 2009. do 2014. godine, tijekom kojih je povećana bilanca Feda za 3,5 bilijuna dolara, što je otprilike na razini vrijednosti jednog cijelog njemačkog gospodarstva.

 

Pozitivni trendovi u robnoj razmjeni EU-a i Hrvatske

Robni je izvoz EU28 tijekom prvih sedam mjeseci na godišnjoj razini povećan za 7,2 %, a uvoz za znatno manjih 3,2 %, tako da je i saldo robne razmjene s prošlogodišnjeg deficita od 2,8 milijardi eura prerastao u suficit od 36 milijardi eura. Daleko najveći rast izvoza zabilježen je prema SAD-u, čemu je znatno doprinijelo jačanje američke valute prema euru od približno 19 % na godišnjoj razini. Takav rast vrijednosti dolara dijelom je utjecao na rast konkurentnosti proizvoda iz EU, a dijelom na vrijednosni rast postojećih ugovora u dolarima promatranih u eurima. Među ostalim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima EU, značajan pad od 31,3 % zabilježen je samo prema Rusiji, i to zbog trgovinskih sankcija uvedenih u prošloj godini. Promatrano po proizvodima, povećan je izvoz svih grupa proizvoda, osim energije na čiji je pad utjecao pad cijena sirove nafte i ostalih energenata na globalnom tržištu. Pritom je najviše povećana vrijednost strojeva, uređaja i vozila. Kod uvoza je također samo kod energije, te u znatno manjoj mjeri kod sirovina, zabilježen pad, a najveći rast ponovo bilježe strojevi, uređaji i vozila.

Rast Intra EU izvoza, odnosno ukupne vrijednosti izvoza među članicama EU, bio je nešto manji i iznosio je 4,4 %, ali je iznosom i dalje znatno premašivao iznos Extra EU izvoza. Tako je, prema podacima Eurostata, Extra EU izvoz u sedam mjeseci iznosio 1.050 milijardi eura, a ukupan Intra EU izvoz 1.797 milijardi eura. Pritom su Irska (23 %) i Hrvatska (16 %) ostvarile najveće stope Intra EU izvoza na godišnjoj razini, znatno veće od prosjeka svih članica koji je iznosio 5,8 %. Promatrano po ukupnom rastu izvoza, Hrvatska je također bila među najuspješnijim članicama, odnosno skupini s dvoznamenkastim rastom pridružili su se još i Cipar (24 %) te Ujedinjeno Kraljevstvo (10 %). Rast izvoza u Hrvatskoj i dalje je pod utjecajem pristupanja u članstvo Europske unije te oporavka u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (pretežno brodogradnja) koja je posljednjih godina bilježila negativne trendove.

 

Kad se govori o Intra i Extra EU izvozu primjetno je da je odnos vrijednosti Extra EU izvoza i Intra EU razmjene (koja odgovara ukupnom iznosu izvoza svih članica) ostao na približno prošlogodišnjoj razini, ali je, pretežno zbog smanjenog izvoza u Rusiju, zabilježen nešto veći značaj Intra EU razmjene u odnosu na 2013. godinu.

Pri rastu prihoda deficit ostao nepromijenjen

Viši gospodarski rast od predviđenog (procjena korigirana s 0,5 % za 2015. godinu u proračunskom planu na 1,1 % u rebalansu) rezultirao je ostvarivanjem viših proračunskih prihoda koji su rebalansom praktički raspoređeni na povećane rashode dijela proračunskih korisnika. Pritom su rebalansom ukupni proračunski prihodi povećani za 1,76 milijardi kuna, istodobno su proračunski rashodi povećani za gotovo isti iznos (1,74 milijarde kuna) pa je proračunski deficit ostao nepromijenjen na razini od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a. Osim učinaka povezanih s ostvarivanjem višega gospodarskog rasta od predviđenog, u rebalans su ugrađeni i učinci dodatnih mjera fiskalne konsolidacije koje su donesene u travnju, odnosno nakon donošenja proračunskog plana. Međutim, efekti dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, koji su procijenjeni u iznosu od 0,4 % BDP-a, nisu se odrazili na smanjenje visine deficita u rebalansu državnoga proračuna. 

Na prihodnoj se strani proračuna rebalansom predviđa znatan porast poreznih prihoda (za 1,8 milijardi kuna) ponajprije temeljen na rastu prihoda od PDV-a (za 750 milijuna kuna), posebnih poreza i trošarina (za 653 milijuna kuna zbog rasta potrošnje, ali i povećane visine trošarina na duhan i motorne benzine, plinsko ulje i kerozin) te poreza na dobit (za 439 milijuna kuna kao rezultat uplate poreza na dobit nakon godišnjih obračuna dobiti za 2014. godinu, koja je bila viša od očekivane te, u skladu s tim, povećanih akontacija u ovoj godini). S druge strane, znatnije su smanjeni prihodi od doprinosa zbog za 400 milijuna kuna niže procjene povlačenja sredstava iz II. mirovinskog stupa. Smanjeni su i prihodi od prodaje nefinancijske imovine (za 718 milijuna kuna) zbog odustajanja od prodaje dijela imovine uslijed neadekvatnih ponuda na provedenim natječajima.

Povećani su prihodi najvećim dijelom usmjereni za dodatna izdvajanja u resoru znanosti, obrazovanja i sporta (300 milijuna kuna), za sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije (160 milijuna kuna), za socijalne naknade (150 milijuna kuna), za mirovine (133 milijuna kuna) i dječji doplatak (90 milijuna kuna). Povećani su rashodi za zaposlene (za 453,1 milijun kuna) zbog većih potreba u ministarstvima znanosti i unutarnjih poslova te zbog potrebe isplate razlike iznosa jubilarne naknade. Drugim riječima, prema funkcijskoj klasifikaciji, povećavaju se rashodi u obrazovanju (kapitalne investicije, javni međumjesni prijevoz i isplata jubilarne nagrade), općim javnim uslugama (izravnanje decentraliziranih funkcija), socijalnoj zaštiti (socijalne naknade, mirovine i doplatak za djecu) te zdravstvu.

U takvim okolnostima deficit na razini državnog proračuna ostaje nepromijenjen, ali se na razini opće države rebalansom planira smanjenje njegova udjela u BDP-u za 0,1 postotni bod (s -3,9 % na -3,8 % BDP-a) jer se procjenjuje da će izvanproračunski korisnici ostvariti suficit u visini od 0,1 % BDP-a (u prvotnom su planu imali uravnotežen proračun).

Rebalans državnog proračuna u biti ne pridonosi nastavku konsolidacije javnih financija i ne daje dodatni doprinos rješavanju bitnih problema. Hrvatsko se gospodarstvo nalazi pri samom dnu u Europskoj uniji prema dinamici gospodarskog rasta, među zemljama je s najvišim proračunskim deficitom te među zemljama s izrazito visokom razinom javnog duga i još nepovoljnijom dinamikom njegova rasta. Dakle, ovaj rebalans državnog proračuna ne pridonosi znatnije rješavanju tih problema: unatoč rastu prihoda, proračunski deficit ostaje na istoj razini, a javni će se dug do kraja godine, prema kvantifikacijama iz rebalansa, povećati na razinu od 89,2 % BDP-a. Pritom se i dalje nedovoljna pozornost usmjerava prema stvarateljima novododane vrijednosti, odnosno prema poticanju proizvodne aktivnosti poslovnih subjekata, za što praktički rebalansom nisu osigurana dodatna sredstva. Naime, predloženim se rebalansom trebala naći mogućnost da se pri povećanim prihodima i provedbi strukturnih reformi dodatno smanji proračunski deficit, što bi bilo u skladu s procedurom uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, a istodobno bi to pozitivno djelovalo na mogućnost korigiranja kreditnog rejtinga zemlje koji se nalazi ispod investicijske razine. Zadržavanje visoke razine proračunskog deficita potiče nastavak rasta već previsokoga javnog duga, što visokim troškovima njegova financiranja i refinanciranja povećava rizike zemlje i ograničava mogućnost budućeg rasta.

 

Poduzetnici prepoznali Industrijski park Nova Gradiška (IPNG)

Raste broj stanara IPNG-a

Kvalitetna infrastruktura, povoljna cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta (od 25 kuna po metru kvadratnom), konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica, izvanredna lokacija uz međunarodnu autocestu (142 ha) te partnerski odnos grada Nova Gradiška prema ulagačima čine Industrijski park Nova Gradiška idealnim za ulagače usmjerene tržištima Jugoistočne Europe i EU.

Da je tome tako prepoznalo je i osam ulagača koji su izgradili vlastite proizvodne pogone u Industrijskom parku te pet stanara Poduzetničkog inkubatora koji ukupno zapošljavaju oko 300 djelatnika, a najnovija ulaganja Atlantic Grupe i Klimaopreme predstavljaju dodatnu potvrdu visoke kvalitete i konkurentnosti Industrijskog parka Nova Gradiška.

Atlantic Grupa investirala je 125 milijuna kuna u tvornicu energetskih pločica te u prvoj fazi otvorila 50 novih radnih mjesta, a uz planirani razvoj poslovanja planirano je ukupno zapošljavanje 150 do 200 zaposlenika. Građevinska dozvola ishođena je za rekordnih 19 dana, a trebalo je samo sedam mjeseci od početka radova na izgradnji tvornice do početka testne proizvodnje. Klimaoprema ulaže 37 milijuna kuna u pogone za proizvodnju opreme za ventilaciju i klimatizaciju. Proizvodni prostor obuhvaća površinu oko 6.500 m² i trenutno se nalazi u fazi izgradnje nakon koje će u prvoj fazi biti otvoreno 50-ak radnih mjesta, a nakon planiranog proširenja i do 200 radnih mjesta.

Radi se naime o projektu ''Promicanje razvoja poduzetništva zasnovanog na inovacijama, znanju i novim tehnologijama u Brodsko posavskoj županiji - TEHNOPARK Nova Gradiška'' koji  ima za cilj održivi razvoj i unapređenje konkurentnosti regije i to na način da stvori sustav za razvoj poduzetništva zasnovanog na inovacijama, znanju i novim tehnologijama te stvaranju novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti. U okviru navedenog projekta, razvijena je i tehnička struktura Tehnoparka. “HGK je podržala projekt kao partner s ciljem ostvarivanja što bolje povezanosti s poduzetnicima cijele Brodsko-posavske županije i izvan nje jer nadilazi njihove granice. Naime, projekt djeluje od 2012. godine kao infrastrukturna podrška podizanju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i značajno je doprinijeo stvaranju sustava za razvoj poduzetništva zasnovanog na inovacijama, znanju i novim tehnologijama. Osim toga, ima izravan pozitivan utjecaj na unapređenje konkurentnosti gospodarskih subjekata Grada Nove Gradiške i Brodsko-posavske županije, održivi regionalni razvoj i unapređenje ulagačkog potencijala  te potencijal za zapošljavanje“, rekao je direktor ZK Slavonski Brod Krešimir Rudec.

Ukupna vrijednost projekta je 1.147.267,20 eura, a Tehnopark je usmjeren na područja metalo-prerađivačka industrije (strojarstvo i dijelovi za automobilsku industriju), elektrotehnike i električnih uređaja te drvne industrije s time da je  posebna pažnja posvećena ekološki osviještenim ulaganjima. Ciljane skupine su mali i srednji poduzetnici (postojeće tvrtke i obrti, start-up, novi investitori, studenti, radnici i profesionalci uglavnom u metalnom, drvnom i elektrotehničkom sektoru).

Primjeri uspješnih projekata u Industrijskom parku predstavljeni su i na konferenciji INVEST HR 2015. domaćim i stranim ulagačima, a Tehnopark je osvojio i 2. mjesto u izboru za najbolju poslovnu zonu u 2014. godini. IPNG je predstavljen kao izuzetno kvalitetna lokacija za ulaganje u nove proizvodne kapacitete, a Hrvatska općenito kao sve poželjnija investicijska destinacija. Takvom imidžu značajno doprinosi upravo strukturiran i transparentan pristup investitorima i njihovim projektima, brojne poticajne mjere te pojednostavljeno izdavanje dozvola. Projekt je realiziran od strane Grada Nove Gradiške u suradnji s partnerima: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje; Strojarskim fakultetom Slavonski Brod; Conzorzio per l'AREA di ricerca scientifica e Technologica di Trieste - AREA Science park , Italija; Industrijsko – obrtničkom školom Nova Gradiška; Elektrotehničkom školom Nova Gradiška, Brodsko – posavskom županijom; HGK Županijskom komorom Slavonski Brod i Obrtničkom komorom Brodsko-posavske županije.

HGK se izborila za smanjenje naknade gospodarenja otpadnim vozilima

Ministarstvo zaštite okoliša 1. lipnja 2015. godine objavilo je „Odluku o izmjeni naknada u sustavu gospodarenja otpadnim vozilima“. Izravna posljedica ove odluke jest smanjenje opterećenja gospodarskih subjekata, budući da će se umjesto prijašnjih 0,85 kuna po kilogramu otpada od sada plaćati 0,60 kuna. Time su velikim dijelom ostvareni zahtjevi Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima pri HGK, a upravo je ono i uputilo na problematiku naplate visoke naknade gospodarenja otpadnim vozilima. 

„Hrvatska gospodarska komora je pokazala inicijativu za smanjenje naknade gospodarenja otpadnim vozilima. Smatramo da je njenim usvajanjem država prepoznala pozitivne učinke rasterećenja gospodarskog sektora te donijela dobru odluku putem izmjene ovog propisa. Time se nastavlja dobra suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je i najbolji  dokaz da argumentirane inicijative, uz kontinuirani uporni rad Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima, nailaze na plodno tlo", rekao je pomoćnik direktorice Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver.  

HGK će i dalje biti jednako usmjerena prema smanjenju naknade, prema uzoru na države članice EU. Također će i putem osnažene komunikacije između svojih članica i nadležnih državnih te ostalih institucija kontinuirano provoditi aktivnosti s kojima će nastavljati i u narednom razdoblju te se očekuju pozitivni rezultati, u vidu rasta hrvatskoga gospodarstva u cijelosti.

Pouzdanje potrošača u EU-u poboljšano, u Hrvatskoj izražen pesimizam

Pouzdanje potrošača u Europskoj uniji promatra se putem anketa koje se provode u svakoj od zemalja EU na nacionalnoj razini, a rezultate objavljuje Europska komisija. Nominalni je uzorak za navedenu anketu na razini Europske unije 40.000 ispitanika (za Hrvatsku 1.000), no efektivno je ta brojka obično manja za 20 – 35 %. Pokazatelj pouzdanja potrošača jest broj koji predstavlja razliku postotka pozitivnih i negativnih odgovora na pitanja o očekivanjima financijske situacije, opće gospodarske situacije, nezaposlenosti i štednje u narednih godinu dana.

Preliminarni pokazatelj pouzdanja potrošača Europske unije, koji je objavljen prije osam dana, za srpanj je iznosio -4,9, no prema najnovijim podacima, taj pokazatelj je nešto ublažen. Tako je pokazatelj pouzdanja potrošača u srpnju iznosio -3,9 i bio je nepovoljniji u odnosu na lipanj (-2,2). Ipak, ako se promatra godišnja razina, primjetno je poboljšanje pokazatelja, odnosno pouzdanje potrošača u srpnju ove godine povoljnije je u odnosu na srpanj prošle godine (-5,3), a znatno povoljnije u odnosu na isti mjesec prethodnih godina.

U prvih sedam mjeseci ove godine pokazatelj pouzdanja potrošača EU u prosjeku je iznosio -3,3 i bio je povoljniji u odnosu na isto razdoblje lani (-6,6). Povoljnija kretanja strukturno su rezultat povećane razine pouzdanja u većini zemalja EU. Pogoršanje pokazatelja uočljivo je u samo četiri zemlje EU: Švedska, Austrija, Mađarska i Estonija. Iako u Hrvatskoj još uvijek vlada izraženi pesimizam, u promatranom razdoblju bilježi se jedno od najvećih poboljšanja pokazatelja pouzdanja među državama EU-e, što je djelomično rezultat naznaka oporavka gospodarske situacije (zaustavljanje daljnjeg pada BDP-a), realnog rasta neto plaća u ovoj godini, ali i niske baze.